PITAGOREJCI (Pitagora i Filolaj)

«Brojevi su univerzalni, neuništivi, vječno istiniti, a njihovu je istinitost moguće otkriti samo umom.»

«Broj je bit svega.»

«Sve što se spoznaje ima broj, jer se bez njega ne može ništa ni shvatiti ni spoznati.»

«Cijeli nebeski svod je sklad i broj.»

«Mudraci uče kako nebo i zemlja, bogovi i ljudi, čine zajedništvo, prijateljstvo, red, mjeru, i pravednost, i stoga oni to sve nazivaju svemir (kozmos).»

HERAKLIT

«Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio ni jedan bog i ni jedan čovjek, nego je uvijek bio i jest i biti će vatra vječno živa, koja se s mjerom pali i s mjerom gasi.»

«Sve teče – panta rei.»

«Sunce nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo.»

«Jedno te isto prebiva u nama: živo i mrtvo, budno i spavajuće, mlado i staro. Jer je to kad se promjeni, ono, a ono, kad se ponovo promjeni, to.»

«Narod valjda da se bori za svoj zakon kao za zidove svoje.»

«Oči i uši su ljudima zli svjedoci, ako imaju barbarske duše.»

«Ime pravde ljudi ne bi poznavali kad ne bi bilo nepravde.»

«Granice duše nećeš idući pronaći, pa ako i svim putovima prolaziš: tako dubok logos ima.»

«Nije moguće dva puta stupiti u istu rijeku.»

 

ELEJCI (Ksenofan, Parmenid, Zenon)

 

«Bitak jest – nema bivanja.», «Što jest jest, što nije nije.»

Ksenofan: «Sve (to pan) je jedno, oblika kugle, ograničeno .. vječno .. potpuno nepokretno»

«Isto je mišljenje i bitak.»

ATOMISTI (Leukip, Demokrit)

«Po mnijenju boja, po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, a uistinu atomi i praznina.»

«Nijedna stvar ne biva bez uzroka, nego sve s razlogom i po nuždi.», «Volio bih naći jednu jedinu uzročnu svezu nego dobiti perzijsko kraljevstvo.»

 

SOFISTI (Protagora, Gorgija, Trasimah, Hipija, Kalikle)

Protagora: «Čovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu.»

«Što koja država drži da je pravedno i lijepo, to i jest za nju tako i dok joj se svidi.»

«Kako se nešto meni čini, tako je to za mene, a kako se tebi čini, tako je to za tebe.»

Gorgija: «Nema istine, a da je ima, ne bi se mogla spoznati, a kad bi se mogla spoznati, ne bi bila priopćiva.»

Trasimah: «Kažem da pravednost nije ništa drugo nego korist jačega.»

Hipija: «Zakon je silnik nad prirodom čovjeka.»

«Politička se stabilnost najbolje čuva ako svatko osjeća kako može sudjelovati u vlasti.»

SOKRAT

«Znam da ništa ne znam.»

«Moji sugrađani, vi ste mi dragi i vrijedni, ali radije ću poslušati Boga negoli vas. I sve dok dišem i imam snage, neći prestati istraživati istinu, a vas opominjati i objašnjavati vam te svakom od vas prema mom uobičajenom načinu pozivati vašu savjest: kako se, moj najbolji, ti, građanine, nejvećega i s mudrosti i moći najglasovitijeg grada, ne stidiš brinuti kako da što više napuniš svoju lisnicu novcem, i smišljati o slavi i časti, ali se ne brineš i ne mariš za moralni razbor, istinu i dobro svoje duše?»

PLATON «Razborit čovjek mora dizati svoj glas ako mu se čini da se državom loše upravlja, ali samo onda ako mu ne prijeti smrt.»

- u «Teetetu» Platon kaže da život u svom savršenstvu jest «postajanje sličnijim Bogu, koliko je to za nas moguće, tj. da postanemo sveti i pravedni na temelju uvida i mudrosti.»

«Sve dok vladari ne postanu filozofi ili filozofi vladari, svijet neće biti bolji.»

«Te ideje o kojima govorimo jesu praslike (paradigme) u vječnosti prirode; a druge su im stvari predmeti) slične i njihove su kopije (reprodukcije). Sudjelovanje drugih stvari u idejama sastoji se u tome što su one njihove kopije.»

«Umjetnost je treća od istine ... sjena sjene... kopija kopije.»

ARISTOTEL

«Jer na početku kao i danas čuđenje poticaše ljude filozofiranju... Onaj pak tko se pita i čudi ima osjećaj neznanja... Da bi izbjegli neznanje, ljudi su počeli filozofirati...»

«Postoji znanost koja promatra bitak kao bitak i njegove prisutnine po sebi. Ona nije ista ni s jednom od djelomičnih znanosti, jer nijedna od drugih ne proučava bitak uopće i kao bitak, nego odsijecajući jedan njegov dio, promatraju mu prigodak poput matematičkih znanosti (...) ali ako postoji neko nepokrenuto bivstvo, znanost o njemu bit će prvotnija i sveopća, jer je prva. I ona će promatrati bitak kao bitak, te ono što jest i svojstva što su mu prisutna kao birku. (...) Budući da se filozofska znanost bavi bitkom kao bitkom općenito i ne prema dijelu (...)»

«Platon mi je drag, no istina mi je još draža.»; «Čovjek stvara čovjeka.» - poznati Aristotelov aksiom

«Čin je prije no mogućnost.» - A. postavka kauzalnosti

«Kretanje je broj kretanja u odnosu na ono prije i poslije.»; «Istina je podudaranje pojma i istine.»

«Čovjek je zoon politikon jer tko ne može živjeti u zajednici ili je čak ne treba, jer je sam sebi dovoljan, taj nije član države, i prema tome je zvijer ili bog.»

„Tko ne može živjeti u zajednici ili je čak ne treba, jer je sam sebi dovoljan, taj nije član države, i prema tome je ili zvjer ili bog.“

STOICI (Zenon iz Kitiona, Hrizip, Seneka, Epiktet, Marko Aurelije)

«Mudracu je domovina čitav svijet.» -- ideja kozmopolitizma

«Blažen je onaj koji se zadovoljava onim što ima.», «Nije siromašan onaj tko malo ima nego onaj koji žudi više.», «Sudbina vodi one koji to hoće, a vuče one koji to neće.»

EPIKUREJSKA ŠKOLA (Epikur) «Dok smo mi, nema smrti; a kad nastupi smrt, tada više nema nas.»

«Ako osporavaš vrijednost svim opažajima, nećeš imati na što da se pozoveš ni pri prosuđivanju onih među njima koje smatraš lažnim.»

KRŠĆANSTVO «Isus je Logos ili Riječ Božja.» Ivan

«Ako živite po tijelu, umrijet ćete; naprotiv, ako po duhu usmrćujete tjelesna djela, živjet ćete.» Rimljanima

«Duh je onaj koji oživljava, a tijelo ne vrijedi ništa.» Ivan

«Tko sačuva život, izgubit će ga; a tko zbog mene izgubi život, sačuvat će ga.» Matej

«Jer što se o Bogu može spoznati, očito im je: Bog im očitova.» Rim

«Više volim milosrđe, nego žrtvu.»

AURELIJE AUGUSTIN «Ja želim spoznati Boga i dušu. Zar ništa više? Savršeno, ništa više.»

«Spoznaj da bi vjerovao, vjeruj da bi spoznao. (Intellige ut credas, crede ut intelligas.)»

«Mi ne želimo govoriti samo autoritetom Svetog pisma nego i na temelju općeg ljudskog razuma (ratio), zbog nevjernika.»

«Netko može dvojiti, ali o toj dvojbi ne može dvojiti.», «Sumnjam, dakle jesam.»

«Ne traži vani, vrati se u sebe, u čovjekovoj nutrini stanuje istina.»

ANSELMO CANTERBURYSKI «Ne nastojim spoznati da bih vjerovao, nego vjerujem da bih spoznao. I ovo još vjerujem: ako najprije ne budem vjerovao, neću moći spoznati.»

PETAR ABELARD «Ne vjeruje se u nešto zato što je to Bog rekao, nego se prihvaća da je on rekao, jer smo se uvjerili da je ta stvar istinita.»

«Grijeh se ne sastoji u samoj želji da se učini nešto što nije dopušteno, nego tek u pristanku (nakani) na ono što nije dopušteno.»

TOMA AKVINSKI «Istina ne može proturječiti istini.»

MONTAIGNE «Filozofirati znači sumnjati.»

GIORDANO BRUNO «Priroda je Bog u stvarima.»

FRANCIS BACON «Znanje je moć.»

DESCARTES «Mislim, dakle jesam. (Cogito, ergo sum.)»

«Čovjek je supstancija koje je čitava bit ili priroda u tome da samo misli.»

«Najveće je savršenstvo čovjeka što radi slobodno, tj. po svojoj volji. Time postaje vrijedan pohvali ili prijekora.. Ne hvale se naime automati što točno izvode sve kretnje za koje su udešeni, jer ih nužno tako izvode, nego se hvali njihov tvorac što ih je tako točno izradio, jer ih nije načinio po nuždi, nego slobodnom voljom.»

SPINOZA «Red i veza ideja isti su kao i red i veza stvari.»

«Pod supstancijom razumijem ono što u sebi jest i sobom se shvaća; to jest ono čijem pojmu nije potreban pojam druge stvari, od koga moram biti oblikovan.»

«Nemoguće je da čovjek nije dio prirode i da ne ide za njenim općim dobrom..»

«U slobodnoj državi svakome je dopušteno misliti što hoće i govoriti što misli.»

LEIBNIZ «Ovo je najbolji mogući svijet.»

«U razumu nema ničega što prije nije bilo u osjetilima, osim samoga razuma.»

HOBBES «Čovjek je čovjeku vuk. (Homo homini lupus.)»

«U prirodnom stanju vlada rat svih protiv sviju.»

LOCKE «Nema ničega u razumu što prije toga nije bilo u osjetilima.»

«Moja je namjera da istražim porijeklo, izvjesnost i doseg ljudske spoznaje zajedno s temeljima i stupnjevima vjerovanja, mnjijenja i pristajanja...»

«Razum mora biti naš najviši sudac i vodič u svemu.»

VOLTAIRE „Kad bog ne bi postojao, trebalo bi ga izmisliti.“; „Uništite bestidnicu.“; „Spalite vaše zakone i napravite nove!“

ROUSSEAU „Natrag k prirodi!“; „Čovjek se rađa slobodan, ali ipak je svagdje u okovima.“

LAMETTRIE «Čovječje je tijelo stroj koji se sam pokreće; živa slika nekog perpetuuma mobile.»

BOŠKOVIĆ „Materija se sastoji od točaka potupno jednostavnih, nedjeljivih, neprotežnih i međusobno odijeljenih.“

KANT „Što mogu znati? Što trebam činiti? Čemu se smijem nadati? Što je čovjek?“

«Ima, dakle, samo jedan jedini kategorički imperativ: Radi samo prema onoj maksimi za koju ujedno možeš htjeti da s pomoću tvoje volje postane opći zakon.“; „Radi tako da ljudskost i u tvojoj osobi i u osobi svakoga drugoga svagda ujedno uzimaš kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo...»

„Zorovi su bez pojmova slijepi, pojmovi bez zorova su prazni.“

„Ja priznajem otvoreno: sjećanje na Davida Humea bilo je upravo ono, što me je prije mnogo godina najprije trglo iz dogmatičkog drijemeža i mojim istraživanjima na polju spekulativne filozofije dalo posve drugi pravac.“; „Ne može se učiti filozofiji, nego filozofiranju.“

„Morao sam, dakle, ograničiti znanje da bih dobio mjesto za vjerovanje.“

„Dvije stvari ispunjaju dušu uvijek novim i sve većim udivljenjem i strahopoštovanjem, što se više i ustrajnije razmišljanje bavi njima: zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni.“

„Prosvjetiteljstvo je izlaz čovjeka iz njegove samoiskrivljene nezrelosti. Sapere aude! Imaj srčanosti da se služiš vlastitim razumom! To je dakle krilatica prosvjetiteljstva.“

FICHTE «Čovjek mora uvijek biti sam sa sobom istovjetan; on nikada ne smije sebi proturječiti.»

„Kakva se filozofija odabire, zavisi od toga kakav je tko čovjek, jer filozofijski sustav nije komad pokućstva koji se može odložiti ili prihvatiti kako nam je po volji, nego je oduhovljen dušom čovjekovom koji ga ima.“; „Radi tako da bi mogao maksimu svoje volje pomišljati kao vječni zakon za sebe.“

SCHELLING «Priroda je vidljiv duh, duh je nevidljiva priroda.» «Početak i kraj svake filozofije jest sloboda.»

HEGEL «Što je umno, to je zbiljsko, a što je zbiljsko, to je umno.»

«Priroda duha dade se spoznati njegovom potpunom oprekom. Kao što je supstancija materije težina, tako je supstancija, bit duha sloboda.»; «Filozofija je svoje vrijeme mislima obuhvaćeno.»; „Hrabrost za istinu, vjera u moć Duha, jesu prvi uvijeti filozofije.“; „Pojmiti ono što jest zadaća je filozofije, jer ono što jest – jest um.“; „Ono što je u mojoj filozofiji moje, to je pogrešno.“

SCHOPENHAUER „Ono što proturječi srcu ne ulazi u glavu.“; „Volja je gospodar, a intelekt sluga.“

„Ovo je najgori od svih mogućih svjetova.“; „Svjetska povijest besciljno je lutanje.“

«Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna.»

KIERKEGAARD „Ono što opstoji, uvijek je pojedinac; apstraktno ne postoji.“; „Ono što u mojoj filozofiji nije moje, to je pogrešno.“; „Biti učitelj, to ne znači sječi kao na panju tvrdnjama, ni davati lekcije da se nauče, itd.; biti učitelj, to znači zaista biti učenik.“

NIETZSCHE „Formula za veličinu čovjeka je amor fati ... nužnost ne samo podnositi, nego je ljubiti.“

„Bog je mrtav.“; „Učim vas nadčovjeku. Čovjek je nešto što treba biti prevladano. Što ste vi učinili da biste ga prevladali?“; „Nadčovjek je smisao zemlje.“

«Povijest borbe morala protiv osnovnih isntinkata života najveći je nemoral za koji je ikad znao svijet.»

«Svaki čovjek dobro zna da na svijetu živi samo jednom, da je on nešto jedinstveno, i da ni u najrjeđem slučaju ne može od tako divne šarolike raznovrsnosti po drugi put nastati nešto tako jedinstveno kao što je on.»; „Država je najhladnija od svih nemani. I hladno laže: i ova laž gmiže iz njenih usta: Ja, država, ja sam narod.“

FEUERBACH „Moja prva misao je bila bog, druga duh, a treća i poslijednja čovjek.“

MARX „Nije dovoljno da misao stremi k zblji, samo zbilja mora stremiti prema misli.“ ; „Ne određuje svijest ljudi njihov bitak, nego obrnuto, njihov društveni bitak određuje njihovu svijest.“; „Filozofija se ne može ostvariti bez ukidanja proleterijata, proleterijat se ne može ukinuti bez ostvarenja filozofije.“

„Čovjek je otuđeno biće.“; „Religija je opijum za narod.“; „Filozofi su svijet samo različito tumačili, ali radi se o tome da ga se izmijeni.“

COMTE – POZITIVIZAM «Odsada ljudski duh napušta apsolutna traganja.»

«Prakticistička deviza pozitivizma glasi: «Znati da mi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo.»

RUSSELL «Stvari u svijetu imaju razna svojstva i stoje u međusobnim odnosima. Da one imaju ta svojstva i odnose jesu činjenice, a stvari i njihova svojstva ili odnosi jesu sasvim jasno i u ovom ili onom smislu komponente činjenica koje imaju ta svojstva i odnose.»

WITTGENSTEIN „Ono što se uopće može reći, može se reći jasno; a ono o čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti.“

PRAGMATIZAM „Bolji je gram iskustva, nego tovar teorija.“ – DEWEY

BERGSON „Inteligencija i instinkt skreću u dva suprotna pravca, inteligencija prema nepokrenutoj materiji, a instinkt prema životu.“

HUSSERL „Odbaci prazne analize riječi. Mi moramo pitati za stvari same. Natrag k iskustvu, k zoru, koji jedino može dati našim riječima smisao i razborito pravo. Izvrsno“ Ali što su stvari i kakvo je to iskustvo kojem se moramo vratiti?“; „Natrag k samim stvarima.“

SCHELER „Srce ima svoje razloge: „svoje“ o kojima razum ništa ne zna i nikada ne može nešto znati. Srce ima „razloge“ tj. stvarne i očevidne uvide o činjenicama za koje je sam razum slijep – tako „slijep“ kao što je slijepac slijep za boju, a gluhak gluh za ton.“

PLESSNER „Samo čovjek ima visinu s koje može pasti.“

GEHLEN „Životinja ima okoliš – čovjek ima kulturu.“

CAMUS „U svijetu bez iluzija čovjek je stranac.“

«Ustajanje, tramvaj, četiri sata u kancelariji ili tvornici, obrok, tramvaj, četri sata rada, obrok, san i tako ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i subota u istom ritmu, taj put se, većinom, lako slijedi. No, samo jednog dana uzdiže se «zašto», i sve počinje s tim umorom u znaku čuđenja (...).»

KARL JASPERS «Biti čovjek znači postajati čovjekom.»; «Ali ja postojim samo kad sam s drugima, sam nisam ništa.»; «To izvorno jest mnogostruko: Iz divljenja proizlazi pitanje i spoznaja, iz dvojbe u ono spoznato proizlazi kritičko ispitivanje i jasna izvjesnost, iz potresenosti čovjeka i svijesti o njegovoj izgubljenosti proizlazi pitanje o samome sebi ... Izvor filozofiranja leži u divljenju, u dvojbi, i svijesti o izgubljenosti. U svakom slučaju ono započinje potresenošću što spopada čovjeka, i uvijek iz zbunjenosti traži izlaz u kakvu cilju.»; „Filozofija znači: biti na putu. Njena su pitanja bitnija od njenih odgovora, a svaki se odgovor ponovno pretvara u novo pitanje... Put k filozofiranju ne može se naći mimo puta koji vodi kroz njenu povijest.“

SARTRE „Čovjek je osuđen da bude slobodan.“; „Čovjek je odgovoran za ono što jest.“«Svagda za kukavicu postoji mogućnost da više ne bude kukavica, a za heroja da prestane biti herojem.»; „U tjeskobi čovjek dolazi do svijesti o svojoj slobodi, ili, ako se hoće, tjeskoba je način bitka slobode...“

HEIDEGGER „Kada mi filozofiramo? Očigledno tek onda kada povedemo razgovor s filozofima.“„Govor je kuća bitka u kojoj stanujući čovjek ek-sistira dok, čuvajući je, sluša istinu bitka.“; „Čovjek je pastir bitka.“

GADAMER „Loš je hermeneutičar tko sebi umišlja da bi mogao ili morao reći zadnju riječ.“; „Učinkovitost hermeneutike načelno se svagda sastoji u tome da se smislena veza iz nekog drugog svijeta prenese u vlastiti.“

HORKHEIMER „Sada kada nam je znanost pomogla da prevladamo strah od nepoznatog u prirodi, mi smo robovi društvenih pritisaka svoje vlastite tvorevine. Kad smo pozvani da djelujemo nezavisno, mi vapimo za uzrocima, sustavima i autoritetima. 

MARCUSE „Treba razlikovati istinske od krivih potreba.“; „U razvijenoj industrijskoj civilizaciji prevladava ugodna, uhodana, razumna, demokratska nesloboda. To je znamen tehničkog progresa.“

BLOCH „Humanizam je odrastao u utopiji.“; „Homo homini homo (čovjek je čovjeku čovjek).“

HABERMAS „Samo demokratsko državljanostvo pripravlja put k statusu svjetskog građanina.“

MOUNIER „Čovjek komfora domaća je životinja svih predmeta svoga komfora.“

DERRIDA „Pismo je skrivena istina govora.“

LYOTARD „Velike su naracije postale neuvjerljive. Zato smo pod iskušenjem da povjerujemo Velikoj naraciji o propasti svih naracija.“

 www.deseta.hr