Život većine zvijezda Mliječne staze počeo je u oblacima prašine i plina iz kojih su kasnije nastali grozdovi zvijezda.
A ako je naše Sunce nastalo u takvom scenariju, grozd bi se najvjerojatnije raspao nakon nekoliko stotina milijuna godina.
No, prema studiji koju je vodio astronom Mauri Valtonen sa Sveučilišta Turku u Finskoj, to bi moglo biti sasvim dovoljno vremena da život proputuje između ostataka stijena koji okružuju svaku novorođenu zvijezdu.
Pokusi s razbijanjem stijena otkrili su da mikrobi sasvim sigurno mogu preživjeti velike sudare koji ih zalijepe među ostatke i izbace u svemir.
Studija Edwarda Belbruna i njegovih kolega sa Sveučilišta Princeton pokazala je da planeti u gušćim zvjezdanim grozdovima u prvih 100 milijuna godina mogu izbaciti 1018 stijena s brzinama dovoljno sporima da ih druge zvijezde mogu "zarobiti".
Nova istraživanja ukazuju da mikrobi iz drugih planetarnih sustava mogu vrlo lako "uhvatiti prijevoz" na takvim stijenama sve dok su dovoljno velike da štite organizme od kozmičkog zračenja i visokih temperatura koje se razvijaju prilikom međusobnih sudara.
A ako je Sunce rođeno u sličnom grozdu, proteklo je dovoljno vremena da druge zvijezde zarobe stotinjak stijena koje nose život.
Belbruno ipak ističe nužnost opreza: stijenama koje se kreću dovoljno sporo da ih zarobi druga zvijezda trebali bi deseci milijuna godina da odlutaju do susjeda.
"Ne znamo mogu li mikrobi tako dugo preživjeti u međuzvjezdanom prostoru", rekao je.
Unatoč tome Valtonenovi rezultati znače da možemo popraviti šanse za pronalaskom nečeg nalik zemaljskom životu uspijemo li ući u trag bivšim "blizancima" našeg Sunca.
Otkrivanje takvih zvijezda vjerojatno će omogućiti teleskop Gaia Europske svemirske agencije, koji bi trebao biti lansiran 2011.
Orbitalni satelit mjerit će točno kretanje oko milijardu zvijezda, što bi trebalo omogućiti astronomima da prate kretanje zvijezda i više milijardi godina unatrag.
bglavac
irida
edin.kecanovic
