|
| ||
|
| ||
Slijepo crijevo predugo se smatra nepotrebnim evolucijskim zaostatkom koji tek izaziva probleme. No u posljednje 2 godine istraživanja pokazuju da je slijepo crijevo izuzetno korisno u borbi s mnogim bolestima i raširenije kod različitih životinjskih vrsta nego se to mislilo.
Uloga slijepog crijeva povezana je s velikom količinom bakterija u probavnom sustavu, stoji u studiji objavljenoj u Journal of Theoretical Biology. Većina bakterija je korisna i pomaže prilikom probave hrane, no ponekad u crijevima uginu ili iz njih nestanu. Primjerice bolesti poput kolere ili dizenterije "očiste" crijeva od korisnih bakterija, pa je uloga slijepog crijeva da probavni sustav ponovno "napuni" korisnim bakterijama. Charles Darwin sugerirao je da je slijepo crijevo rudimentirani organ koji nam je ostao od naših predaka koji su jeli lišće te teoretizirao da je riječ o evolucijskom ostatku veće strukture koju je zvao cecum. "Svatko od nas poznaje bar jednu osobu koja je izvadila slijepo crijevo - nešto više od 1 na 20 stanovnika - i naknadno nema nikakve vidljive zdravstvene posljedice što je sugeriralo da nam ono zapravo ne treba," rekao je dr. Parker. No upravo je dr. Parker i njegove kolege pokazao da slijepo crijevo služi kao spremište dobrih bakterija koje se tamo mogu pritajiti i ponovno naseliti crijevo poharano bolešću poput proljeva. Priješanje studije pokazale su i da slijepo crijevo može pomoći u proizvodnji bijelih krvnih stanica. Štoviše, slijepo se crijevo pojavljuje u prirodi češće nego se to prije govorilo. "Ustanovili smo da među više od 70 posto svih primata i glodavaca postoje vrste koje imaju slijepo crijevo," dodao je dr. Parker. | ||
| T.T. | ||
| 24.08.2009. |
Izvor: www.net.hr
bglavac
irida
edin.kecanovic
