Neke od njih pokazale su npr. da optimistični pacijenti sa koronarnom premosnicom imaju upola manju vjerovatnost da će im biti potrebna hospitalizacija u odnosu na pesimistične pacjente. 

Vrlo pesimistični muškarci imaju trostruko veću vjeovatnost oboljevanja od hipertenzije. Ljudi sa pozitivnim emocijama imaju niže vrijednosti krvnog tlaka.

Jedna je studija pokazala da su najpesimističniji muškarci u odnosu na najoptimističnije dvostruko više ugroženi od srčanih bolesti.
Ali, veća je vjerovatnost da će zdravi ljudi imati pozitivniji pogled na svijet od bolesnih, pa je možda optimizam zapravo rezultat zdravlja, a ne obrnuto.

Studije u cilju provjere tih hipoteza pokazale su da postojeće bolesti ne umanjuju vrijednost dobrih strana optimizma. Jedno je objašnjenje ponašajno. Moguće je da optimisti uživaju bolje zdravlje i žive duže jer imaju zdrave životne stilove, grade jače socijalne mreže podrške i dobivaju bolju medicinsku skrb.

U to, optimizam sam po sebi može imati biološke benefite, kao što su niža razina hormona stresa i manje upalnih procesa.
I konačno, nasljeđe može objasniti dio povezanosti. Moguće je da su geni djelomično odgovorni za optimizam nekih ljudi i da isti geni utječu na zdravlje i dugovječnost.

Preuzeto sa www.mojdoktor.hr

Autor:Sandra Mihelčić