 Krapinsko-zagorska županija, koja se površinom ubraja među manje županije sjeverozapadne Hrvatske, ima dosta zaštićenih prirodnih vrijednosti. One su svrstane u sljedeće četiri kategorije: »park prirode«, »spomenik prirode«, »značajni krajobraz«, »spomenik parkovne arhitekture«. Kako je u županiji zaštićeno ukupno 6211,58 ha, a površina županije je 122 422 ha, znači da je zaštićeno 5,1% površine županije. Budući da Krapinsko-zagorska županija posjeduje veliko prirodno bogatstvo, prostornim planom Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije 4/2002.), planirane su lokacije za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/2005.): U kategoriji park-šuma: šuma Josipovac iznad Hušnjakovoga u Krapini, područje oko staroga grada u Krapini; U kategoriji značajni krajobraz: krajobraz Brezovice, krajobraz Strahinjčice, krajobraz oko crkve Sv. Jakoba na Strahinjčici (Gorjani Sutinski), vršni dio Ivanščice te južni obronci i vrhovi sa starim gradovima uključujući i klanac Sv. Antuna i crkvu Marije Gorske u Loboru, Strogača, vršni dio sa krajobrazom oko crkve Sv. Vida te klanac Sutinskih Toplica, Cesargradska gora, vršni dio sa starim gradom te krajobrazom oko kapele Majke Božje u Risvici, Kunagora, vršni dio sa starim gradom Kostelom te krajobraz oko crkve Sv. Lenarda i Sv. Emerika, područje naselja Vinagora, Hum Košnički, krajobraz oko Velikoga Tabora te kapele Sv. Marije Magdalene, Taborsko, krajobraz oko crkve B. D. Marije, Lenišće, krajobraz oko kapele Sv. Margarete, Završje Začretsko, krajobraz oko kapele Sv. Ane, Jezero Klanječko, krajobraz oko kapele Sv. Jurja, Velika Erpenja, krajobraz oko kapele Sv. Tri Kralja, borova šuma kod Mača, doline svih potoka i rijeka sa njihovim ekosustavima, posebno u gornjim tokovima uključujući njihova izvorišta. U kategoriji spomenik parkovne arhitekture: drvored divljega kestena i stabla kestena i lipe na Trškome Vrhu, drvored divljega kestena u Maču, stabla divljega kestena oko crkve Sv. Petra u Petrovskome, drvored divljega kestena u Klanjcu, stabla lipe u Zajezdi, stabla lipe u Belcu, lipa u Završju Začretskome; parkovi uz dvorce i kurije: Bračak, Oroslavje Gornje, Poznanovec, Zajezda, Završje Belečko, Gorica, Donja Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Loborgrad, Velika Horvatska, Trnovec, Novi Dvori Klanječki, Šćrbinec, Maretić, Zagorska Sela. Prvi zaštićeni objekt na području ove županije jest u kategoriji »spomenik prirode«, a to je Hušnjakovo koje je zaštićeno 1948. godine, dok je posljednja zaštićena Medvednica 1981. godine u kategoriji »park prirode«, koja je ujedno površinom i najveći zaštićeni objekt Krapinsko-zagorske županije. Najmanji površinom zaštićeni objekt jest u kategoriji »spomenik parkovne arhitekture«, a to je park oko dvorca u Miljani koji zauzima površinu od 1,75 ha, a zaštićen je 1973. godine. |
 Zaštićena flora Flora Hrvatske se sastoji od 4 275 vrsta i 1 072 podvrste (5 347 vrsta i podvrsta) smještenih u 1 086 rodova i 184 porodice. Ove brojke, međutim, ne mogu se smatrati konačnima. Endemski status ima 323 svojte (vrste i podvrste), što čini 6,04% ukupnoga broja vrsta i podvrsta. Prema »Popisu u Hrvatskoj« status ugroženosti ima 477 svojti, što čini 8,92% ukupne flore. Najugroženija staništa su, prema prikazu koji uključuje staništa na prvome kvalifikacijskom nivou CORINE popisa, svojte unutar skupine staništa šikara i travnjaka (36%). Slijedi skupina staništa cretova i močvara (17%), a potom poljoprivredni predjeli (13%), šume (12%) te ostali, opisani kao staništa ugroženih svojti, svaka pojedinačno, s manje od 10% udjela (morske i kopnene halofitne zajednice, kopnene vode, kopnene stijene, točila i pijesci). Na Zagorskome području postoje slijedeće kategorije ugroženosti: regionalno izumrle svojte (Regionally Extinct - RE), Kritično ugrožene svojte (Critically Endagered – CR), ugrožene svojte (Endangered - EN) i osjetljive svojte (Vulnerable - VU). |
 Zaštićena fauna |
bglavac
irida
