Pažljivo birajte partnera, donesite odluku hoćete li otići u crkvu, što ćete jesti i brinite o tijelu. Prema znanstvenicima ovo su najvažnije odluke koje donosimo i imaju najznačajniji utjecaj na dugoročno zadovoljstvo životom.
Općenito je prihvaćeno stajalište kako je dugoročna sreća kod pojedinaca stabilna i da isključivo ovisi o genetskim faktorima. Takva teorija temelji se na ranije provedenoj velikoj studiji u kojoj se tvrdilo da određeni događaji mogu kratkoročno povećati vašu razinu sreće ili je smanjiti, ali da se nakon nekog vremena ponovno vraćate u stanje svoje „predefinirane“ sreće, i to u razdoblju od najduže dvije godine.
Ipak, novo zajedničko istraživanje koje su proveli znanstvenici u Njemačkoj i Australiji (Melbourne), gdje su osobe anketirane vezano uz njihov posao, životni stil, društvene i religiozne aktivnosti, dalo je drugačije rezultate. Studija je uključila ukupno 60.000 ljudi, te trajala 25 godina.
Ona je otkrila da određene promjene u životnom stilu ipak mogu utjecati na dugoročno zadovoljstvo.
Najveći utjecaj na osobno zadovoljstvo je imala partnerova razina neuroticizma - emotivne stabilnosti. One osobe čiji su partneri bili emotivno najnestabilniji su češće bile nesretne, te ostajale nesretne sve dok je veza trajala.
Altruizam i obiteljske vrijednosti također utječu na razinu sreće. Osobe koje su se za vrijeme trajanja studije okrenule prema obiteljskim vrijednostima i altruističnijem životu s vremenom su postale sretnije i zadržale višu razinu sreće.
Također, snažna religijska uvjerenja utječu na razinu sreće. Osobe koje češće idu u crkvu sretnije su od onih koji nisu religiozni.
Težina je čini se zaista jedan od čimbenika dugoročne sreće, posebno kod žena. Istraživanje je pokazalo kako su deblje žene nešto malo manje sretne od onih sa zdravom težinom.
bglavac
irida
