tamo gdje priča počinje - priča i fotoreportaža Snježane Nives Strbad
Tirkizno zelena voda, kamen i zelenilo. Igra tišine, pjeva ptica, otisci medvjeđih šapa u šumskim jagodama. Pastrve putuju svoje puteve u bonaci jezera. A šuma diše punim plućima. To je početak raja na zemlji. A počinje s legendom Crne Kraljice i Vražjim jezerom.
Jednom davno bila jedna Crna rijeka. Jednom davno ta ista rijeka presušila je. Na Prošćanskom jezeru stanovnici u nemoći pogledavali su u nebo i zazivali pomoć. I onda se pojavila ona. Crna Kraljica. Sišla je sa svojih vilinskih dvora Velebita, pogledala ih pogledom nježnim i s osmijehom na licu. Pa im kazala da se drugo jutro okupe se i kažu sve svoje molbe. Ali, zatražila ih je da govore iz srca i da mjere istinom riječi koje će izgovoriti.
I bi drugo jutro. I okupi se narod tražeći ju pogledima. Na to će im starješina: „Ne tražite ju pogledom, jer se dobrota i ljepota ne vide. Pronađite to u sebi i tada ćete ju prepoznati.“ Ali kako biva uvijek se nađe neki kukolj u žitu koji je kao nevjerni Toma radio pobunu.
Nevjerni Toma bio je vođen krivim motivima želeći se obračunati sa svojim nezadovoljstvom (kukoljem). Vidješe narod da nevjerni Tima ne govori srcem i ne mjeri istinu riječima protjeraše ga iz sela.
Kada je Crna Kraljica vidjela njihove namjere, čisto srce i prepoznala iskrene riječi, sišla je do njih i kazala im: Čula sam vas i prepoznala vaša srca. Ja sam vaša kćer i nisam nebesko čudo. Moje suze stvorit će vodu. Desno oko za Crnu rijeku, a lijevo za Bijelu rijeku.“
I bi tako.
Od tada poteče voda neprekidno, žuboreći u nizu 16 prelijepih jezera. Nih dvanaest u Gornjim jezerima od Prošćanskog do Kozjaka i njih četiri koji spadaju u Donja jezera.
Veliki Slap pada sa 78-metarske stijene obrušavanjem potoka niz strmu liticu. S Gavanovca preko sedrenih kaskada voda se slijeva u niže jezero Kaluđerovac, koji je ime dobio po redovniku. Ispod Novaković brod jezera nalaze se 25-metarski slapovi Sastavci, od kuda zajedno s vodom iz Plitvica potoka pada Veliki Slap koji stvara izvorište rijeke Korane i usput naleti na Slunjčicu, pa stvori fenomen Rastoka , pa zajedno doplove do Kupe, a onda krenu na put dug 2070 km sve do Crnog Mora.
Prošćansko jezero prelijeva se u Ciganovac ili Cigino jezero. Sedam metara slapa preljeva se u Okruljak u njega se ulijeva Labudovački slap. Ispod je Batinovac. S Galovačkog Buka spušta se 25 – metarski slap preko kojeg se preljeva voda Batinovca i ulaze u vode Vira i Malog jezera.
Emil Laszowsky zaslužan je za otkrivanje dviju kula knezova Babonića, rijedak primjerak srednjovjekovne arhitekture, koji se može naći na još samo tri mjesta u Europi. Ali svakako najzaslužniji za istraživanje fenomena Plitvičkih jezera je profesor Ivana Pevaleka, kojemu je u čast i postavljenja ploča.
Posjet trima špiljama Šupljari, Crnoj pećini ili Pećini vile jezerkinje i Glubnjači dodatno otkriva čari i raskoš spoja prirode, vremena i čovjeka.
Od Ilira, Tračana, Kelta, Rimljana, Avara, Turaka i Slavena. Od Julije Cezara, Zrinskog i Frankopana pa do Napoleona spuštaju se slapovi kao viline kose. S Kozjaka čarobno putovanje započinje brodom, pa stazama put Špilja i sve do beskraja raja Plitvičkih jezera.
Žuta Gospina papučica, orhideja, jedna od najljepših ljepotica od njih 55 vrsta koliko ih ima na tom području. Grab, smreka, joha, bor, bukva i prašuma Čorkova uvala.
Medvjed, daždevnjak, ris, vuk, bezbroj leptira i ptica. Ćuk, sivi sokol, kosac, vidra, pastrva, riječni rakovi i naravno lička pramenka. Spoj flore i faune kao u bajci.
Smaragdna jezera, čarobni vodopadi i bujne šume na istoku Like između planina Male Kapele i Ličke Plješevice pretvaraju se raj.
I tamo negdje s početka priče o dobroti, iskrenim riječima i kukolju moj doživljaj s Plitvičkih jezera završava mislima.
Legenda ili istina, nije važno. Dobrota u srcu, riječi mjerene istinom ili kukolj sve ću to nekako odvagati unutar sebe. Ono što je važno jest da postoji mali raj na zemlji. Raj u kojem misli staju, čula se bude i ne postoji ništa osim šuma vode, cvrkuta ptica, smaragdnih jezera i drveća. Raj koji se zove fenomen Plitvičkih jezera.
napisala i snimila: Snježana Nives Strbad
na ovoj poveznici pogledajte autoričin video uradak iz Nacionalnog parka Plitvičkih jezera
Snježana Nives Strbad radi u Zračnoj luci Zagreb – BTA Hrvatska d.o.o. Rođena u Zagrebu i diplomirala je Ekonomiju kao i Komunikacijski menadžment. Sudjelovala je na međunarodnim simpozijima: Međunarodna udruga komunikoloških društava – Društvo i Tehnologija, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete te Hrvatska udruga za marketing. U slobodno vrijeme piše knjige, putuje i sudjeluje u humanitarnim akcijamaSve o kreativnim novostima vezane uz autoricu možete pratiti na web stranici autorice:
ili njenom facebook profilu:
bglavac
irida
edin.kecanovic
