Tihomir Marinković iz Velike Gorice svojim je rukama stvorio na tisuće i tisuće Pulcinella, Colombina, Harlekina i Pantalonea.

Živopisni su to kazališni likovi iz talijanskih karnevalija, tradicionalne i vrlo zahtjevne maske koje hrvatski umjetnik s kiparskom diplomom i nerealiziranim pilotskim snom, izravno iz radionice na domak Zagreba šalje u venecijanske galerije i dućane.

- Krabulje vole svi - kaže Marinković.

- Ženama su dragi mačkasti oblici, pokrivala koja ističu oči i usta i privlače mušku pozornost. Muškarci za sebe biraju snažnije izraze, često strašne, svakako teatralne, dok djeca ko djeca simpatiziraju likove iz crtića. Iako radim ono što se najviše prodaje, osobno svoj umjetnički senzibilitet nalazim u unikatima koji se zbog raznih dodataka pretvaraju u prave skulpture. Neki ih tretiraju kao istinski umjetnički rad, pa ih kao vrijedne slike stavljaju na zidove. One to mjesto svakako zaslužuju.

Tihomir Marinković jedini je naš stručnjak koji maske poznaje u dušu, prateći ih u svakom segmentu izrade u koju je uključena i cijela njegova obitelj. I nije to lagan posao, postoji čak 15 etapa u izradi - počevši od temelja koji joj daje oblik, pa do kaširanja, odnosno utiskivanja papira u tri sloja. Tim se postupkom dobiva baza na koju se nanose boje, silikon, bitumen, razni ukrasi, sjajni papir, šljokice, perje, zvončići...

- Kod izrade unikata radim dodatke od kartona ili žice, špage ili nekih laganijih materijala. Takve maske čuvam kao posebna umjetnička djela i radim ih samo za svoju dušu. U budućnosti se više mislim posvetiti takvom tipu izrade jer moja umjetnička narav traži odmak od komercijalne proizvodnje. Postoje, naravno, i istinski kolekcionari koji posebno cijene unikatna djela – kaže hrvatski kralj krabulja.

Ljudi traže bajke

Osim uvijek modernih venecijanskih likova, Tihomir se u posljednje vrijeme sve češće bavi i izradom maski s mitološkim karakteristikama. Njihovo vrijeme, kaže, sve više dolazi.

- Ljudi traže bajke, inovativnost, originalnost, science fiction... Drukčiju priču od sadašnje. U tome vidim svoj prostor budućeg djelovanja. Vidim se i u kazališnom svijetu u kojem sam već izrađivao maske za razne predstave, ali usporedo planiram i nastavak na kiparskom polju – kaže velikogorički majstor koji je, gle slučajnosti, rođen baš godini u kojoj je Venecija nakon duge stanke na ulice i trgove vratila svoju karnevalsku tradiciju.

TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ         
foto: joško šupić / cropix

www.slobodnadalmacija.hr