PROČITANO

1246

PUTA

OD 14.01.2018.

Vegetarijanci u minusu B12?

Jesu li vegetarijanci osuđeni na manjak vitamina B12 i njegove štetne posljedice na nervni sustav i srce ili ne? Simptomi deficita vidljivi su tek nakon 5 ili više godina.

Vegetarijanstvo već odavno nije samo trend niti alternativni način prehrane, s obzirom da se sve veći broj ljudi odlučuje za prehranu u kojoj su u različitim varijacijama izostavljenje namirnice životinjskog porijekla. Razlozi za odabir vegetarijanske prehrane su raznoliki, od etičkih, kulturoloških i religijskih pa sve do znanstveno utemeljenih zdravstvenih razloga. Broj studija koje su utvrdile da prehrana koja obiluje biljnim namirnicama djeluje povoljno na očuvanje zdravlja vrtoglavo raste. Stručnjaci su suglasni: vegetarijanska prehrana može osigurati sve potrebne nutrijente, no samo ako je pravilno planirana i izbalansirana.

Kamen spoticanja, osobito kod vegana tj. onih osoba koji jedu isključivo biljnu hranu su nutrijenti koji se nalaze samo u životinjskim namirnicama ili su pak one najbolji izvor određenog nutrijenta. Među tim, nerijetko zapostavljenim nutrijentima u prehrani vegetarijanca i vegana se nalazi i vitamin B12.

Vitamin B12 ima brojne uloge u organizmu. Važan je za sintezu DNA i proteina, potiče rast stanica, sudjeluje u izgradnji živčanih stanica te održavanju normalne funkcije živčanog sustava. Biljke i životinje nisu u mogućnosti proizvesti vitamin B12, već to čine bakterije. Životinje mogu skladištiti vitamin B12 u svojoj jetri i mišićima zbog čega je meso najbolji izvor ovog vitamina. Morske biljke zbog svog kontakta s mikroorganizmima sadrže vrlo male količine vitamina B12.

Deficit vitamina B12 u vegetarijanaca
Zanimljivo je da se izbacivanjem namirnica koje sadrže vitamin B12 simptomi deficita očituju tek nakon 5 ili više godina u odraslih osoba. Tek se u rjeđim slučajevima simptomi javljaju nakon godinu dana. Još su rjeđi slučajevi kada se klinički simptomi deficita javljaju nakon 20 i više godina. Najčešći simptomi deficita vitamina B12 su manjak energije, zujanje u ušima, smanjena osjetljivost na bol, zamagljen vid, oslabljeno pamćenje, konfuzija i halucinacije. Iako nema pravila, simptomi se razvijaju postupno tijekom mjeseci prije nego što se prepozna deficit i najčešće u potpunosti nestaju davanjem vitamina B12. Klinički deficit može uzrokovati anemiju i oštećenje živčanog sustava. Novorođenčad je osobito osjetljiva na nedostatak vitamina B12 i ako se on ne prepozna na vrijeme posljedice mogu biti ireverzibilna oštećenja na živčanom sustavu, pa čak i smrt.

Bez dodataka nije moguće:

Budući da se vitamin B12 nalazi samo u proizvodima životinjskog porijekla, veganstvo i loše planirana vegetarijanska prehrana mogu rezultirati deficitom ovog vitamina.

Budući da se vitamin B12 nalazi samo u proizvodima životinjskog porijekla, veganstvo i loše planirana vegetarijanska prehrana mogu rezultirati deficitom ovog vitamina. Nadalje, novorođenčad čije majke duže vrijeme nisu hranom (ili suplementima) unosile vitamin B12, imaju niže razine ovog vitamina u krvi i manje ga dobiju mlijekom. Tempeh, miso i spirulina ne smatraju se pouzdanim izvorom vitamina B12. Stoga se osobama koje izbjegavaju životinjske namirnice preporučuje nadoknada ovog vitamina putem hrane obogaćene vitaminom B12 ili uzimanjem vitamina B12 putem dodatka prehrani.

Studija objavljena 1999. godine u Američkom časopisu za kliničku prehranu iznosi rezultate o razini vitamina B12 u krvi 245 australskih lakto – ovo vegetarijanaca i vegana. Podatak o 73 % osoba koje su imale nisku razinu vitamina B12 govori o neupitnoj važnosti adekvatne opskrbe vitaminom B12 u vegetarijanaca. Deficit je bio znatno izraženiji u vegana.

Važno je planirati:

Može se zaključiti da dobro informirani vegetarijanci i vegani koji su pažljivo isplanirali svoju prehranu ne moraju strahovati od deficita vitamina B12.

Doktori Wolfgang Herrmann i Jürgen Geisel sa Sveučilišne bolnice u Hamburgu u Njemačkoj, objavili su rad o statusu vitamina B12 u vegetarijanaca u časopisu Clinica Chimica Acta, 2002. godine. U radu su iznijeli činjenice o potencijalnoj štetnosti niske razine vitamina B12 u krvi vegetarijanaca. Naime, niska razina vitamina B12 i folne kiseline odgovorna je za povišenu razinu homocisteina koji predstavlja snažan neovisni čimbenik rizika za pojavu ateroskleroze i bolesti srca. Trajno niska razina vitamina B12 uzrokuje i nepovratna neurološka oštećenja. Autori se posebno osvrću na dojenčad majki veganki i makrobiotičarki. U ove dojenčadi primjećena je povišena razina homocisteina i niska razina vitamina B12.

Kako postići adekvatan unos vitamina B12
Nacionalne preporuke za unos vitamina B12 se razlikuju od zemlje do zemlje. Preporučeni unos u SAD - u iznosi 2.4 μg za odrasle te 2.8 μg za dojilje, dok u Njemačkoj preporuke iznose 3 μg vitamina B12 dnevno. Preporučeni se unos temelji na činjenici da se prosječno apsorbira oko 50 % unesenog vitamina.

Budući da vegetarijanci, a osobito vegani u pravilu unose dovoljno vitamina B12 da se ne razviju klinički simptomi deficita poput anemije i oštećenja živčanog sustava, ali ne i dovoljno da se minimizira potencijalni rizik od bolesti srca i krvožilja te komplikacija u trudnoći, njima se preporuča jedno od sljedećega:
•konzumacija obogaćene hrane dva ili tri puta dnevno kako bi se organizmu osiguralo barem 3 μg vitamina B12 svaki dan, ili
•dnevni unos dodatka prehrani koji osigurava barem 10 μg vitamina B12, ili
•tjedni unos dodatka prehrani koji osigurava barem 2 000 μg vitamina B12

Sve tri opcije bi trebale zadovoljiti potrebe većine osoba s normalnim metabolizmom vitamina B12. Osobama s oslabljenom apsorpcijom vitamina B12 najbolje odgovara treća metoda. Neki rijetki metabolički defekti zahtijevaju drugačiji pristup zadovaljavanja potreba za vitaminom B12, no u tom je slučaju najbolje potražiti pomoć liječnika.

Iz svega navedenoga može se zaključiti da dobro informirani vegetarijanci i vegani koji su pažljivo isplanirali svoju prehranu ne moraju strahovati od deficita vitamina B12.

vitamini.hr

www.Net.hr/zdravlje