Bezvremensko pitanje 'ima li života u svemiru osim nas' covjek je vjerojatno po prvi puta postavio u trenutku kad je shvatio da svjetla na nocnom nebu nisu krijesnice na pozadini ništavila, božji fenomen ili duše predaka, nego zvijezde poput našeg Sunca i planete u mnogocemu slicne Zemlji. Istovremeno se zapitao kakav bi taj život mogao biti, a priori zakljucivši da je najvjerojatnije slican nama – hoda na dvije noge, proporcije tijela su gotovo iste našima, a i jednako je sklon ratovanju i osvajanju poput nas. Dakle, od pocetka nam se crno piše.

Sprava koja nam je omogucila prvi korak ka istraživanju svemira nastala je pocetkom 17. stoljeca u nizozemskoj. Ime teleskop dobila je od izvedenice grckih rijeci tele (daleko) i skopein (gledati) kada je prezentaciji takve sprave prisustvovao nepoznati grcki pjesnik i teolog na dvoru talijanskog plemica Francesca Cesia. Prezentiranu spravu izradio je cuveni Galileo Galilej koji se smatra ocem moderne astronomije. Uz razvoj astronomije pojavile su se i razne literarne fantazije o covjekovom putovanju svemirom i susretu s vanzemaljskim bicima poput 'Od Zemlje do Mjeseca' Julesa Vernea ili 'Rata svjetova' H.G. Wellsa, jednog od najutjecajnijih romana za razvoj modernog žanra znanstvene fantastike.

No tek s pojavom masovnih medija poput radija i televizije stvorili su se uvijeti za širenje razlicitih mišljenja i pretpostavki o postojanju vanzemaljaca. U samom su startu ovi mediji pokazali nevjerojatnu moc utjecaja na ljudska razmišljanja. Kamen temeljac modernoj fascinaciji vanzemaljcima udario je Orson Welles 1938. godine radio-adaptacijom 'Rata svjetova', spomenutog znanstveno-fantasticnog romana iz 1898. godine. Iako je Wellsov roman dotad procitalo mnoštvo ljudi, ova prica o Marsovcima koji napadaju Zemlju pokazala je svoj puni potencijal utjecanja na mase kroz medij radija. Naime, Wellesova radio-drama, koju je tada istovremeno slušalo vjerojatno jednako ljudi koliko je dotad procitalo literarni izvornik, bila je toliko uvjerljiva da je izazvala masovnu paniku u SAD-u jer su slušatelji vjerovali da se invazija iz svemira uistinu dogada.

 
Naslovnica originalnih novina iz 1947. koje objavljuju vijest o padu leteceg tanjura kraj Roswella

Masovna histerija nastavila se 1947. s Roswell incidentom oko kojeg su se razvile mnoge NLO teorije. Lokalne novine objavile su vijest da je u blizinu tog mjestašca u New Mexicu pao neidentificirani leteci objekt. Iako je americka vojska tvrdila da se radi o obicnom meteorološkom balonu, mediji su utvrdili mišljenje javnosti kako se radi o letecem tanjuru pridošlom iz svemira.

Veo tajne obavio je i 'Podrucje 51', vojnu bazu u koju je navodno prenesena olupina leteceg tanjura. Mnogi su pokušali taj veo skinuti i raskrinkati stvarna dogadanja u bazi, što je dovelo do razvoja novih teorija. Neke od njih govore da americka vlada ondje istražuje olupinu kako bi obrnutim inžinjeringom razvila nove tehnologije iskoristive u izradi novih zrakoplova, novih egzoticnih energetskih oružja, zatim nacina za kontroliranje vremenskih uvijeta, a cak se spekuliralo i o mogucem razvoju tehnologija za putovanje kroz vrijeme i teleportaciju.

Trenutacno su se pojavili novi socijalni fenomeni, od strastvenih lovaca na NLO-e koji provode mnoge noci u pustinjama Nevade nebi li ugledali i snimili jedan od takvih neidentificiranih letecih objekata, do brojnih iskaza ljudi koji tvrde da su ih oteli vanzemaljci. Interesantno, posljednja pojava gotovo je iskljucivo vezana za SAD, da li zbog njihovog otvorenog mentaliteta spremnog na priznanje takvih teško prihvatljivih tvrdnji, ili pak zato što je americka nacija iz gledišta vanzemaljaca najpodobnija za ulogu pokusnih kunica, možemo samo nagadati.

Nicole Kidman zna da može preživjeti samo ako ostane budna u SF trileru 'Invazija'

Film i televizija su ekspeditivno reagirali na taj novi fenomen te su se istom poceli pojavljivati brojni filmovi i serije vezane uz Podrucje 51 i otmice, u novije vrijeme najpoznatije 'Dosjei X', 'Roswell', '4400' i druge. Iako su neki velikani filma istražili mogucnost susreta s vanzemaljskim bicima u miroljubivom scenariju, poput Spielbergovih 'Bliskih susreta trece vrste' s muzikalnim i dobrohotnim humanoidima iz svemira ili poput E.T-a, miljenika generacije koji se samo želi vratiti kuci, vecina filmaša obradilo je manje pacifisticku viziju prvog kontakta. Od masovne panike izazvane Wellesovom radio-dramom, preko Kubrickovih Odiseja u svemiru, pa sve do Aliena Ridleya Scotta i Jamesa Camerona, pogled u buducnost u kojoj ce covjek stupiti u kontakt sa svemirom i vanzemaljskim rasama uvijek je bio jednako crn – vanzemaljci ce nas uvijek pokušati pokoriti ili ubiti, a tehnologija ce se prije ili kasnije okrenuti protiv covjeka.

Razlicite su vizije invazije na našu planetu, od poprilicno direktne eksplozivne ekstravaganze poput 'Dana nezavisnosti', preko 'Invazije' gdje su se vanzemaljci infiltrirali medu nas, do 'Znakova u žitu', komornog videnja globalnog napada na svijet iz ociju obicnog farmera. Night M. Shyamalan, redatelj 'Znakova u žitu' proslavljen nadnaravnom dramom 'Šesto culo', ponudio je obrazloženje za postojanje stvarnih znakova koji se svake godine pojavljuju u žitnim poljima diljem svijeta.

No, iako su mnogi ocekivali nekonvencionalan pristup s dozom duhovnosti, Shyamalan se priklonio vecini filmaša objasnivši da su spomenuti znakovi sistem navigacije i koordinacije vanzemaljskih brodova za napad na Zemlju. Cak se i Spielberg okrenuo mracnom videnju buducnosti covjecanstva nakon kontakta s vanzemaljskim. On je takoder obradio 'Rat svjetova', no u toj adaptaciji kultnog romana nema niti muzikalnih niti slatkih došljaka iz svemira kao u njegovim prijašnjim djelima, vec samo opakih svemiraca manijakalno odlucnih da unište sav život na Zemlji.

 
Jan Luc Picard i posada broda U.S.S. Enterprise NCC 1701-D, nada u bolju buducnost

Na poslijetku, nada u svijetlu buducnost nakon potencijalnog kontakta s vanzemaljcima postoji u obliku serijala Zvjezdanih staza. Uz opetovano dokazanu mogucnost suživota i interakcije ljudi sa svim bicima koje junaci Enterprisea i ostalih intergalaktickih brodova zemaljske flote susrecu u svemiru, prava vrijednost serijala leži zapravo u videnju buducnosti u kojoj je ljudska rasa evoluirala u empaticna i miroljubiva bica lišena današnjih manjkavosti. Interesantno je da su na pocetku price o Zvjezdanim stazama taj evolucijski kvantni skok pokrenuli upravo vanzemaljci.

Pitanje i dalje stoji – postoji li život u svemiru? Možemo samo potvrditi zakljucak s pocetka, istina je oko nas. Novo pitanje je hocemo li je ikada doznati?
 
 
www.tportal.hr