Veliki tjedan
Bijeljenje ili vapnjenje kuće je običaj vezan uz veliki tjedan. Kuća se čisti i obnavlja, u skladu s dušom. To je priprema za najveći blagdan vjere. Jelovnik je za ovaj blagdan također drukčiji u različitim dijelovima Hrvatske. Na Veliki petak podrazumijeva se strogi post. Jedu se nemasna jela. U kontinentalnom dijelu Hrvatske to su najčešće grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom. Također se jede i riba. U kontinentalnom dijelu šara i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Strogi post znači da se jedan put na dan jede do sita, a druga dva obroka su simbolična. Na Veliku subotu, odnosno dan prije Uskrsa, jede se isto kao i u petak, samo obilnije. Priprema se košara s hranom koja se nosi u crkvu na blagoslov. Košara najčešće sadrži šunku i vratinu, kobasice, kuhana jaja, hren i mladi luk. U Slavoniji se doda još i boca rakije. U kontinentalnom dijelu Hrvatske košara sadržava bijeli kruh, u Dalmaciji sirnicu, a u Primorju pincu. To su obredna peciva. U cijeloj Hrvatskoj peče se kruh u obliku pletenice u koju se može uplesti jaje.
Na Uskrs se nosi hrana na blagoslov u crkvu. Blagoslovljena hrana je prvo jelo koje svi moraju blagovati. U nekim krajevima domaćica mora brzo doći kući da okopa kukuruz kako bi brže rodio. Stolnjak s kojim je pokrivena košara baci se na voćku da bi plod bio jači i zdraviji, a ljuska od posvećenog jaja baci se u brazdu od kopanja da bi bolje rodilo.
Uskršnji ručak je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru jede se najbolja bijela riba, zubatac ili san pijer. Prilog je uvijek obilan, a jede se još i mladi luk i hren.
Izjave ljubavi i bratimljenje uz pomoć pisanica
U gotovo svakoj kući, bili članovi obitelji vjernici ili tek drže do običaja naći će se košara ispunjena pisanicama. Svatko prema svojem znanju ukrasit će jaje najljepše što može. Nekada su pisanice imale mnogo veću važnost nego danas. Darivali su ih momci svojim djevojkama, a u Međimurju i Podravini postojao je običaj matkanja ili sestrenja. To bi značilo da bi djevojka svojoj najboljoj prijateljici poklonila oslikano jaje, a njih dvije i čitave njihove obitelji bi na taj način izgradile vezu jednaku krvnom srodstvu ili kumstvu. Vjerovalo se također da lijepa jaja odbijaju zle sile. Pisanice se rade na Veliki petak. Višebojna pisanica boji se voskom pomoću kisica, a to je pčelinji vosak. Motivi na pisanicama su različiti, a svaki kraj također ima svoje specifične motive.
Ples i objed uz vatru
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uskrsni krjesovi ili vuzmenke pale se ispred crkve klesanjem dvaju kamenova. Nakon paljenja i blagoslova, vjernici pale vlastiti komad drveta koji nose kući. Tim donošenjem vatre u domove označavala bi se prisutnost Boga. U drugim dijelovima Hrvatske običaj je umivanje na Veliku subotu vodom u koju se doda svježe ubrano vijeće i bilje. Na Veliku subotu ili na sam Uskrs odlazi se na svečano bdijenje, na jutarnju misu.
U Vrbovečkom kraju, na Uskrs u zoru pali se vatra i oko nje se okupi mnoštvo, te se pleše i pjeva. Kad vatra izgori, na žaru se ispeku jaja i šunka. Donesu se kolači i ostala jela kako bi vesela družina objedovala. Nakon toga, ide se na misu.
Na otočiću Lopudu pokraj Dubrovnika, na Veliku subotu, u 11 sati, nakon što zvoni glorija smatra se da je Isus uskrsnuo. Običaj je umivanje u laticama. Na uskršnje jutro ide se na misu, a poslije toga jede se obilan doručak. Jaja, šunka, luk, pinca krase stol. Za ručak se jede pečena janjetina s krumpirom, torta i pince.
Kuhanje divlje biljke u Bosni
U Bosni se na Veliki četvrtak kuha čušpajz od srijemoža. To je divlja biljka koja ima miris po češnjaku. Na Veliki petak ne radi se ništa oko zemlje, jer je to dan Isusove muke. Jede se pečena riba i krumpir salata. U zagorskim krajevima pisanice se ukrašavaju voskom. Najprije se ofarbaju u jednu boju, a zatim se po njima crta topljenim voskom. Od kolača se jedu orahnjače i makovnjače, a ne jedu se sitni kolači. Na sam Uskrs nije običaj posjećivati rodbinu, ali se na uskršnji ponedjeljak obilaze prijatelji, susjedi i rodbina, nose se kolači i pisanice.
U župi u Vela luci ponosno održavaju tradiciju 40-satnog klanjanja. Muškarci, svečano odjeveni izmjenjuju se svakih sat vremena u klanjanju, molitvi i razgovoru s Isusom. Istovremeno moli četvero ljudi, a ukupno ih se izmijeni 160. Bdijenje počne točno u podne na Cvjetnicu, a završi se u Veliku srijedu u 10 sati velikom procesijom oko crkve. U Srijemu zeko nosi poklone dobroj djeci. Djeca na Veliku subotu moraju napraviti gnijezdo od svježe trave koja se bere na 'lovki', to je posebno mjesto u šumi gdje se skupljaju lovci. Gnijezdo se stavi kraj vrata, a u njega zeko donese poklone.
Šibanje djevojaka i moderno doba
U zapadnoj Slavoniji postoji običaj šibanja. Šiblje se radi od pruća, a dečko šiba curu dok mu ona ne da jaje. Moderne obitelji odu u jedan od brojnih trgovačkih centara, gdje obave kupovinu. Tako je jedna zagrebačka obitelj kupila jaja, dimljenu šunku, nemasne sireve, mladi luk, rotkvice i hren. Kod kuće će na Uskrs ispeći jedan kolač, druga dva će kupiti gotova. Jaja će ukrasiti jednom bojom, a iste boje biti će nadstoljnjak i košarice za jaja. Uskršnji stol osim uskršnjih jaja krasit će čokoladna jaja i cvijeće.
bglavac
irida
