Na spomen Uskrsa uglavnom svima na pamet prvo padnu šarene pisanice, no to nije jedina tradicija vezana uz obilježavanje ovog najvećeg kršćanskog blagdana. Diljem svijeta u vrijeme Uskrsa njeguju se različiti zanimljivi običaji |
|
|
|
FINSKA U Finskoj na Veliki petak Kristova pasija prethodi uzbuđenju i radosti koja nastupa na sam Uskrs. Religiozna atmosfera koja vlada tijekom cijelog velikog tjedna reflektira se na popularne običaje. Određene zabrane i striktne norme ponašanja samo dodatno naglašavaju ozbiljnost toga dana.
Zbog toga je na Veliki petak zabranjeno puno toga, a tradicija nalaže da se na taj dan ne smije paliti vatra u peći na kojoj se kuha, pod se ne smije mesti, a jesti se smjelo tek nakon zalaska sunca. Također je na Veliki petak bilo zabranjeno ići drugima u posjetu. U nekim dijelovima zapadne Finske djecu čak i tuku rano ujutro na Veliki petak kako bi ih se podsjetilo na muke koje je Isus prolazio.
Čak i danas, u moderno vrijeme, neki stari običaji su se dijelom uspjeli zadržati, pa su na Veliki petak zatvoreni zabavni pakovi i restorani, a tek početkom 90-ih godina zakon je malo popustio, pa ga se danas ne pridržavaju svi toliko strogo kao nekad.
ŠVEDSKA
|
Djevojčice maskirane u vještice |
U Švedskoj praznovjerni ljudi vjeruju da su vještice posebno aktivne u vrijeme Kristovog ulaska u Jeruzalem. Misle da će ih ugledati kako na metlama lete na jedno mjesto nazvano 'blakulla', kako bi se tamo srele sa samim vragom.
Naravno da ta priča služi isključivo zabavi ili zaplašivanju male djece. Zato se dječaci i djevojčice oblače u vještice i obilaze susjedstvo skupljajući sitniš ili slatkiše, ali ne zvone, nego u poštanske pretince ili ispod vrata stavljaju uskrsne čestitke.
NORVEŠKA
Za vrijeme uskrsnih blagdana Norveškom vlada jedan vrlo neobičan običaj. Naime, Norvežani svoje uskrsne praznike vole provoditi u planini (ili na obali) čitajući krimiće. Prije praznika na tržištu se pojave novi krimići koji čak imaju svoj naziv: 'paaskekrim', odnosno, u prijevodu, uskrsni zločini. Pretpostavlja se da ova neobična zabava čitanja o zločinima u vrijeme Uskrsa dolazi od sjećanja na nasilnu Kristovu smrt.
MEKSIKO
|
Kristova pasija |
U meksički grad Iztalapa svake godine slije se preko milijun posjetitelja kako bi uživali u velikoj predstavi koju pripremaju građani tog grada. Davne 1883. godine Meksiko je poharala strašna epidemija kolere. Šačica ljudi koja je preživjela odlučila je svake godine pripremiti predstavu u znak zahvalnosti i sjećanje na umrle. Taj se običaj zadržao do danas i velika je svečanost u koju se svaki građanin uključi na neki način, a glavne uloge mogu dobiti samo oni koji su se pokazali uzornima.
U Meksiku se tijekom uskrsnih blagdana ne mogu pronaći pisanice, a nema ni dobro nam poznatih likova poput zečića ili pilića. To su strani običaji koji slave samo 'gringosi', a koji, začudo, još uvijek nisu uspjeli zasjeniti tradicionalne meksičke. Vrijeme Uskrsa u Meksiku je zato vrijeme kad je čitava nacija na praznicima, i to tijekom cijelog Velikog tjedna.
ARGENTINA
U srijedu prije Pepelnice Argentinci priređuju obred Tincunaco. Majke i kćeri se okupe oko velikog luka spletenog od vrbovih grana, ukrašenog voćem, cvijećem, sirom, slatkišima i malim lampicama. Tada se svaka majka sretne ispod luka s kćeri. U rukama nose lutkice kojima jedna drugoj dotaknu čelo, pa ih potom razmijene.
Taj sveti obred govori o jedinstvu svih žena koje jedino smrt može rastaviti. U nedjelju nastaje veliko slavlje u obliku poklada vrlo sličnih našim maškarama. Žene nose tradicionalne šarene nošnje s pončima, a lica oboje bijelom bojom napravljenom od brašna i vode. Pjevaju se pjesme, jašu se konji, sve u čast Pukklaya, glavnog duha poklada. Na kraju ceremonije slamnata lutka koja predstavlja Pukklaya se spaljuje.
MAĐARSKA
|
Igre s pisanicama popularne su u Mađarskoj |
U Mađarskoj se igra zanimljiva igra s jajima. Nakon što prijatelji razmijene među sobom tvrdo kuhane pisanice, počinje igra s novčićem. Cilj igre je baciti novčić u jaje tako da se novčić zabode u jaje. Zvuči lako, ali baš i nije.
Potrebno je mnogo vještine da se novčić zabode i ostane stajati, a ne da odskoči ili okrhne komad jajeta. Manja djeca smiju stati bliže jajetu, a stariji dalje. Onaj tko prvi uspije, može jaje pojesti. Zbog toga je dobro da ispod jajeta stoji ubrus.
|
|