Tratinčica je još poznata i pod nazivom „sunčeva nevjesta“ zbog svog oblika cvijeta koji podsjeća na sunce, latice se otvaraju čim ih sunce obasja, a zatvaraju čim sunce zađe, također je poznata po imenima prstenjak, krasuljak, katarinčica, bjelka, behar...
Simbol je predanosti i ljubavne vjernosti, te skromnosti.
Romanska legenda kaže da je Nimfa Belides koja je plesala sa drugim nimfama na rubu šume uhvatila pogled Vertumnusa koji je bio bog voćnjaka. Pogled mu je odavao požudu i želju koju je ona htjela izbjeći pa se pretvorila u mali bijeli cvijet.
Zato se i kaže da označava nevinost.
Cvijet je posebno bio zastupljen u Viktorijansko doba kada je mladić koji je htio zaprositi djevojku prvo joj darivao tratinčice. Neki od običaja su i danas prilično rašireni, posebno kada djevojke kidaju latice i proriču dali ih voljene osobe vole.
Ukoliko nekomu poklanjate tratinčicu upozoravate ga da ne vjeruju previše u trajnost nečije opčinjenosti te da ne vjeruje u previše u slatkorječiva obećanja zaljubljenog udvarača/udvaračice te prenosite svoju nježnost i pažnju.
Najpoznatija je kao ukrasna biljka, no, u narodnoj medicini se koristi kao djelotvorno ljekovito sredstvo kod upale jetre, žučnog mjehura i žučnog kanala, zarastanje rana, ublažava grčeve i bolove i i za čišćenje krvi. Također, poznato je i kako se u 18. stoljeću smatralo da konzumacije ove biljke uzrokuje pobačaj stoga je neki i dan danas izbjegavaju u uporabi iako to nikada nije bilo dokazano.
Zbog svoje skromnosti i jednostavnosti te poruke koju ona prenosi o čistoći, nježnosti i pažnji možete je pronaći u brojnim pjesmama.
bglavac
irida
edin.kecanovic
