Prvi narod koji je poznavao umijeće uzgoja svilca i proizvodnje svile su Kinezi.

 

 

 

·                      Prema nekim izvorima, kultura obrade svile u Kini započela je oko 2600. godine pr. Kr.

 

·                      U kineskim legendama titula božice svile pripala je božici Xi Ling Shi.

 

·                      Prva se svila dobivala iz divljih dudovih svilaca, no kasnije je stablo duda (murve) kultivirano, kako bi se svilcu osigurala kvalitetnija ishrana.

 

 

 

 

 

 

Drugi svjetski rat prekinuo je trgovinu svilom iz Japana. Cijena svile je jako porasla, pa je američka industrija počela tragati za zamjenom. To je dovelo do sve veće upotrebe sintetike (npr. najlon).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Osim za proizvodnju odjeće, svila se koristi za izradu padobrana, gume za bicikle i torbi za topovski barut. Stari neprobojni prsluci su također bili izrađeni od svile. Nakon posebne prerade koristi se i za izradu kirurškog konca. Kineski liječnici koristili su je za izradu umjetnih krvnih žila.

 

 

 

 

 

Obrada svile je bila ženski posao. Svaka žena radila je nad bakrenom zdjelom punom vruće vode, u koju su bile uronjene čahure. S nekoliko oštrih udaraca šibom iz čahure se otpuštao vanjski omotač. Potom su se tanašna vlakna svile odmotavala, provodila kroz staklenu vodilicu te upletala s dva do šest drugih vlakana. Ovakva pređa se namotavala na kaleme, te je bila spremna za tkalce.

 

 

Svila je nedavno došla i pod udar boraca za prava životinja koji su osudili praksu ubijanja svilca u čahurama, tvrdeći da je proces proizvodnje svile vrlo okrutan.

 

 

 

 

 

 

http://sites.google.com/site/najfinijatkaninasvila/Home/pocetci/nastajanje/put-svile/dudov-svilac