Svijest bez kontejnera

Da li je uopće moguće da se nerazumijevanje prevaziđe?

Već je rečeno da je sposobnost razumijevanja moguća ali na višim stanjima svijesti. Postoji osnovna baza svih tih viših stanja svijesti koja se manifestira kroz veoma izraženu osobinu razumijevanja među ljudima.

Ovo nije posljedica formalne komunikacije, već istinske suštine takvog stanja. Za bilo koji oblik komunikacije kroz ovu svijest postoji iskreno i istinsko razumijevanje.

Sve vježbe koje se koriste u cilju postizanja takvog stanja imaju osnovni cilj eliminiranje uticaja najvećeg zagađivača intelektualne svijesti, civilizacijskih normi.

Takva izjava izaziva vrlo snažnu emocionalnu reakciju u intelektualnoj svijesti pa je nepoželjna ne samo za razumijevanje i prihvaćanje, već i za prezentatora zbog mogućih posljedica.

Tom prilikom se stvaraju nevjerovatni otpori jer konstrukciju intelektualne svijesti čine te civilizacijske norme. Samo prihvatiti to kao mogućnost značilo bi prihvatiti mogućnost raspada jednog intelektualnog sistema, tj umiranja.

Sistem funkciniranja novoformirane svijesti se odvija bez osobnog eksponiranja kroz civilizacijske norme što se odražava kroz neopredjeljivanje, ili još konkretnije, bez logičkog zaključivanja na bazi civilizacijskih normi što drugim riječima znači nemogućnost zauzimanja bilo kakvih civilizacijski uvjetovanih stavova.

To se stanje u ezoteriji naziva stanje naivnog i bezazlenog djeteta.

Radi lakše prezentacije takvog novog stanja svijesti, upotreba misaonih cjelina je neuporedivo pogodnija.

Odbacivanjem djelovanja svjesnosti kroz civilizacijske norme, misaoni kontejneri i logički lanci gube značaj i nestaju tako da svi pojmovi postaju nezavisni elementi te svijesti koji kao misaone cjeline u odnosu na sadržaj tog intelektualnog kapaciteta imaju jednaku važnost.

To drugim riječima znači da se svi dotadašnji pojmovi (osnovni, izvedeni, zaključci, stavovi, civilizacijska opredjeljenja, razna iskustva itd) svrstavaju u kategoriju osnovnih pojmova.

Tom prilikom su logički nizovi zamijenjeni njihovim konačnim zaključkom ili stavom. Kontejneri su zamijenjeni pojmovima koji su predstavljali njihovu karakteristiku.

Prilikom toga se mijenja čitava struktura intelektualne svijesti. Svi pojmovi ili misaone cjeline zadržale su svoje prisustvo i značenje, ali bez formiranih logičkih nizova i kontejnera.

Tako rasturene misaone cjeline dobijaju svoju jednostrukost jer pojmovi koji su se u logičkim nizovima višestruko pojavljivali sada gube svoje značenje. Isto to važi i za jednoznačne logičke nizove koji su bili u različitim kontejnerima.

Ti pojmovi se ponovo povezuju, ali ovog puta nevezivanjem jedan za drugi kao pri formiranju logičkih lanaca, već linijama koje osim logičke povezanosti imaju veze i na sasvim drugačijim osnovama koje imaju sada novo značenje u toj novoj strukturi.

Onaj koji posjeduje takve nove misaone strukture raspoređuje misaone cjeline prema njemu poznatim kriterijima važnosti ne gubeći značaj te strukture, jer sa sa premiještanjem tih elemenata premiještaju i njihove veze.

One misaone cjeline koje su za njega od veće važnosti, nalaze se bliže njemu i obrnuto.

Cijela ta novoformirana intelektualna struktura liči na prostornu paukovu mrežu. Sve naučne činjenice tim vezama takođe povezuju pojmove ali tako da ličnost koja posjeduje takvu strukturu te veze doživljava izvan sebe kroz neopredjeljenost, tj. kao materijal koji je istovremeno točan, netočan i sa mogućnošću i nećeg trećeg.

Kraće rečeno, taj naučni materijal se ,,osjeća,, kao mogućnost.

Ovakva nova intelektualna struktura se može nazvati jednostavnije misaona struktura.

Evo jednog primjera koji može konkretno opisati odnose misaonih cjelina. Rijetkost je naići na neki komentar čiji autor opisuje vlastita civilizacijska opredjeljenja i emocije, jer se ta opredjeljenja i emocije skoro uvijek ispoljavaju indirektno kroz stavove u komunikaciji.

“Inače čitao sam o toj teoriji da retardirana djeca imaju neku svrhu na ovom svijetu i da su to visokorazvijene duše koje ovdje dolaze da bi izgradile neke pojedince.

Hm..ne znam..jer ako je to istina imaju itekako veliki posao samnom i mojom sortom. Ja mogu podnijeti i zle i opake i neiskrene ljude, ali glupe ne mogu, ma koliko da se trudim. Kad sam išao u srednju, mojim autobusom su išla i neka djeca u školu za učenike sa specijalnim potrebama.
Još se sjećam njihovih disproporicionalnih tijela, slinavljenja, nesuvislog govora i totalnog odsustva sa ovog svijeta koji bi obično uzrokovao da me neki 120 kg masivan 15-godišnjak sa dioptrijom 20 nagurava za vrijeme najveće gužve sa svojom podjednako velikom torbom posve nesvjestan bilo čega. Redovito bi mi padao mrak na oči kad bih ih ugledao.”

Emocionalna reakcija iz zadnje rečenice je posljedica nepodudaranja misaonog otiska koji je stvoren promatranjem izgleda i ponašanja mentalno retardiranog djeteta sa bilo kojim logičkim nizom u socijalnom kontejneru u kojem su smješteni svi logički nizovi koji određuju normalno ponašanje i normalan izgled ljudi.

Da su se nekim slučajem kroz obrazovanje i odgoj u tu ličnost ugradili i nizovi kroz norme koje opravdavaju ponašanje te djece, sigurno da do negativne identifikacije nebi došlo, jer bi misaoni otisak bio emocionalno i intelektulno neprimjetno pozitivno identificiran.

Negativnu identifikaciju uvjek prati negativna emocija različitog intenziteta, dok kod pozitivne ne postoji pravilo.

Civilizacijske norme određuju što je normalno a što nije. To isto vrijedi i za estetski izgled.

Ako čovjek izgradi misaone kontejnere sa logičkim lancima koji određuju samo normalnost, onda ni jedan misaoni otisak stvoren na osnovu estetskog izgleda neće biti prihvaćen ukoliko on ne odgovara logičkim nizovima u tom odgovarajućem misaonom kontejneru.

To ima za posljedicu negativno emocionalno preživljavanje jer izgled te djece ne odgovara usvojenim pozitivnim ,,normalnim,, kriterijima u kojima nije izgrađen stav o normalnosti i onog negativnog dijela.

Identifikaciju misaonog otiska čovjek doživljava iz kontejnera kroz svjesnost situacije koju mu nameće sadržaj tog misanog otiska. Za vrijeme identifikacije ta svjesnost je potpuno odvojena od svoje intelektualne svijesti i reagira na osnovu logičke uređenosti isključivo iz tog kontejnera.

Zbog toga su reakcije u određenim situacijama često neprimjerene uobičajenom ponašanju. Često se zbog toga negativne emocije ne mogu kontrolirati iako ih je ličnost u tom trenutku svjesna.

Zato je nemogućnost izbjegavanja emocionalnog stanja ,,nepodnošenje glupih ljudi,, savim razumljiva iz ovog promatranog kuta. S druge strane, podnošljivost zlih, opakih i neiskrenih ljudi je posljedica pozitivne identifikacije.

Glupost je suprotnost od inteligencije i inteligentan čovjek koji je prihvatio polarizaciju civilizacijskih normi, doživljava glupost kao negativno stanje.

Veći značaj ima činjenica da je glupost nemogućnost prihvaćanja civilizacijskih normi. Osnovni zadatak u obrazovanju je nametanje civilizacijskih normi što kod mentalno retardirane djece i ljudi to ide malo teže.

I zbog toga su veoma interesantni za promatranje jer pojednostavljuju civilizacijske norme i sheme do njihove intelektualne granice razumljivosti.

Za profesionalno obučene ljude u toj djelatnosti koji imaju iskustvo s takvom djecom, misaoni otisci nastali promatranjem njihovog ponašanja i izgleda imaju izrazito pozitivnu identifikaciju.

Čovjek koji je prestruktuirao svoju intelektualnu svijest (oslobođenu kontejnera) ni jedan od ovih navedenih opisa ne bi emocionalno doživio, jer bi izgled te djece i ponašanje registrirao kao i svaki drugi neobičan predmet pažnje.

Zaključci promatranja u takvoj situaciji bili bi donešeni na primjer, kroz njihovo međusobno uspoređivanje, ili uspoređivanje sa normalnom djecom, ili promatranje njihovih promatrača, itd. Koristile bi se i tom prilikom neke civilizacijske norme, ali se sebstvo nebi doživljavalo kroz te norme u formi prosuđivanja.

nastavlja se...

Thanks to Om ( http://www.galaksija.com/forum/viewtopic.php?t=815 )

www.val-znanje.com