"Ovdje imamo biljke i bakterije koje rade zajedno. Princip je jednostavan: biljke fotosintezom proizvode ugljik i oko 40 posto te organske materije transportiraju u tlo gdje živi mnoštvo mikroorganizama – bakterija i pljesni. A što smo mi napravili – mi smo u tlo smjestili takozvanu biološku bateriju. To su dvije elektrode u kojima rastu bakterije koje mogu proizvoditi elektricitet", ispričao je tamošnji biokemičar David S.

Eksperiment se temelji na saznanjima starim 50 godina prema kojima svako živo biće sagorijevanjem glukoze proizvode slabu struju. Većina živih bića tu slabu struju koristi za upravljanje procesima u vlastitom tijelu. Međutim, bakterije se oslobađaju tog elektriciteta, koji većinom odlazi u zrak i spaja se sa kisikom. No, kada kisika nema bakterije traže druge materije kako bi se oslobodile suvišnog elektriciteta.

To su prije nekoliko godina otkrili njemački znanstvenici u Grajfsvaldu i izumili su mikrobsku bateriju skraćeno MFC. U toj bateriji bakterije žive u specijalnom hranljivom supstratu u koji su ubačene dvije elektrode. Višak elektriciteta koji bakterije proizvode ide izravno u anodu. Struja teče. Ipak, za tu bateriju kao i za svaku drugu vrijedi da iz nje istječe samo onoliko energije koliko je u nju ušlo. Prema tome bi za kontinuirani tok struje trebalo sustavno hraniti bakterije. To je zadatak biljaka u plastičnim kantama na krovu sveučilišta.

Kako prenosi DeutcheWelle, te biljke rastu u supstratu i neprestano stvaraju glukozu. Biljke apsorbiraju sunčevu energiju i daju je bakterijama, a bakterije proizvode elektricitet. Proces se odvija i noću.