Sreća u Zemlji zmaja
Kraljevina Butan, zemlja netaknute prirodne ljepote, okružena je gotovo neprohodnim planinskim lancima čiji pojedini vrhovi dosežu i preko sedam tisuća metara.
Smještena je na visoravni između Kine na sjeveru i Indije na jugu.
Zahvaljujući zemljopisnom položaju, Butan je stoljećima bio teško pristupačna, izolirana i neosvojena zemlja koja je stanovnicima omogućila miran život.
Naziv Butan potječe od sanskrtske riječi Botanta koja znači “kraj Tibeta” ili “zemlja koja graniči s Tibetom”.
Domaći stanovnici svoju zemlju nazivaju Druk Yul ili “Zemlja zmaja”.
Još šezdesetih godina prošlog stoljeća Butan je bio bez struje, bolnica, javnih škola, pošte, novčane valute, asfaltiranih cesta i automobila.
Uviđajući posljedice zatvorenosti zemlje, Vlada Kraljevine Butan odlučuje se za otvaranje prema vanjskom svijetu te postupno uvodi nužne promjene za poboljšanje kvalitete života.
Samostan Taktsang (Tigrovo gnijezdo) iz 1692. Butan, Himalaja.
Pažnju svjetske javnosti Kraljevina Butan privukla je time što je “bruto društveni proizvod” (BDP) zamijenila novim pokazateljem napretka i blagostanja zemlje, a to je “bruto nacionalne sreće” (BNS).
Kao razlog naveli su da “bruto društveni proizvod”, koji je ukupna vrijednost svih proizvedenih dobara, pokazuje ekonomsko i materijalno stanje zemlje, ali ne i kvalitetu života njenih stanovnika.
Zbog toga je butanska Vlada kao glavni cilj postavila postizanje sreće svojih stanovnika, dok je gospodarski razvoj zemlje jedan od preduvjeta za ostvarenje “bruto nacionalne sreće”.
Za ostvarenje cilja potrebno je uspostaviti ravnotežu između osiguravanja materijalnih uvjeta života i tradicionalnih budističkih vrijednosti poput suosjećanja, zajedništva, nesebičnosti i samilosti.
Premda se ideja “bruto nacionalne sreće” pripisuje četvrtom kralju Butana, Jigmeu Singyeu Wangchucku koji je vladao od 1974. do 2006. godine, sama ideja znatno je starija.
Davne 1729. godine, prilikom ujedinjenja Butana, u Ustavu je određeno:
“Ako Vlada ne može omogućiti sreću narodu, tada njeno postojanje nema svrhu.
Zadatak Vlade provedba je glavnih principa “bruto nacionalne sreće”.
Na temelju stalnog praćenja osnovnih pokazatelja BNS, Vlada donosi i provodi odluke u devet osnovnih područja koja se odnose na:
životni standard,
obrazovanje,
zdravstveno stanje,
ekološku osviještenost,
provođenje slobodnog vremena,
kulturne i tradicionalne događaje,
socijalne aktivnost koje uključuju
obiteljske odnose i pomoć drugima
te odluke koje su vezane uz psihičko stanje stanovnika.
Sretnom osobom smatra se ona koja ima zadovoljavajuće pokazatelje u šest od devet područja.
Istaknuvši sreću stanovnika ispred želje za posjedovanjem materijalnih dobara i pretjerane potrošnje, Kraljevina Butan primjer je zemlje koja potiče na promjenu sustava vrijednosti unutar društva.
Sreća, kao glavni pokretač i vječna čovjekova težnja, nije lako ostvariva.
Tradicija tibetanskog budizma, koja je u Butanu još uvijek živa, prenosi da je uzrok tome čovjekovo neznanje.
Neznanje o vlastitoj istinskoj prirodi čini da sreću nalazimo u kratkotrajnim i prolaznim stvarima, zaboravljajući pritom da je čovjekova bit povezana s puno trajnijim vrijednostima.
Sreća ima malo zajedničkog sa svakodnevnom uporabom te riječi kojom se opisuje trenutačno raspoloženje.
Sreća se odnosi na duboki, trajni osjećaj koji proizlazi iz života u skladu s prirodom, živim bićima te kulturom i duhovnim nasljeđem.
Ukratko, to je osjećaj koji proizlazi iz povezanosti i usklađenosti sa svijetom koji nas okružuje.