Nova razmimoilaženja između sindikata javnih službi i Vlade

Stariji učenici poslani kući, za male osnovnoškolce organizirano čuvanje

Gube plaću i pol
Njime će se plaće javnih službenika od 1. siječnja 2010. uskladiti s troškovima života. Prema sporazumu, zaposlenima u javnim službama 2010. bilo bi vraćeno šest posto povišice koju im je Vlada ukinula zbog gospodarske krize, ali pod uvjetom da tomu prethode dva tromjesečja s prosječnim rastom BDP-a od dva posto. 

Povećanjem u dva navrata 2011. paritet plaća u javnim službama s plaćama u gospodarstvu vratio bi se na razinu iz 2008., kada je plaća početnika s visokom stručnom spremom u javnim službama iznosila 92% prosječne plaće u gospodarstvu. 

Te bi se plaće izjednačile tek 2016. godine. U svakom slučaju, do listopada 2010. prosvjetari će izgubiti plaću i pol. Na Ekonomskom institutu procjenjuju da će zaposleni u javnom sektoru pune dvije godine čekati na prvu povišicu. Očekuje se da će BDP ove godine pasti između 3 i 4 posto, no moguće je još veće potonuće. Danijel Nestić, analitičar Instituta, upozorava da kretanja u svijetu i kod nas upućuju na zaključak da bi 2-postotno povećanje BDP-a na godišnjoj razini u najboljoj varijanti moglo nastupiti potkraj 2010.

Prema toj procjeni, prva ugovorena povišica plaća mogla bi biti isplaćena tek u svibnju 2011. jer se podaci o kvartalnom BDP-u objavljuju s tromjesečnim zakašnjenjem. Ako se tako gleda na mogući sporazum, može se zaključiti da on ide na ruku Vladi i državnom proračunu, pogotovu zato što se postiže uoči lokalnih izbora. Valja spomenuti i to da je 2011. ključna i zbog parlamentarnih izbora koji će se održati do studenog 2011., pa je Sanader sigurno i o tome vodio računa kad je obećao nadoknaditi izgubljeno.


Štrajk je razveselio školarce
Foto: Mišo Lišanin

Nova zaduženja
Nepoznanica je što će biti za dva mjeseca, a kamoli za dvije godine. Ministar financija priznao je da i nakon rebalansa ima podbačaj prihoda od 5%, što znači da će do kraja godine država povećati manjak za još najmanje 5 milijardi kuna čak i ako idućeg tjedna proda državne obveznice za 750 milijuna eura. Pred Vladom su dvije mogućnosti: ili daljnje smanjenje troškova ili pak ulazak u nova zaduženja ako budu moguća.

– Ne ulazeći u to koliko je smanjenje plaća pravedno, moram reći da Vlada nije imala puno izbora. Povećanje poreza bilo bi u ovom trenutku problematično, a povećanje deficita također je rizično. Svako daljnje povlačenje sredstava s domaćeg financijskog tržišta onemogućilo bi financiranje privatnog sektora – ističe Nestić.

Kriza je, zapravo, tek počela ozbiljnije dolaziti u Hrvatsku. Zapošljavanje u industriji palo je 8%, do kraja godine očekuje se 50.000 otkaza, što znači još manje novca u državnoj blagajni. Zasad su podbacili porezi, a ako podbace doprinosi, neće biti ni za mirovine.