Siromaško groblje u Jurjevskoj
Piše: BRANIMIR ŠPOLJARIĆ
Sjeverna vrata, podno Popovog tornja, današnje Zvjezdarnice, otvarala su izlaz iz srednjovjekovnog Gradeca put sjeverne okolice, prema brdašcu imenom Đurđevčak ili »brežuljak sv. Jurja«. Drvena kapelica posvećena gradskom patronu spominje se davne 1377. godine, ali prije toga tu je bilo siromaško groblje »Kod kestena«, jer mjesta za ukope više nije bilo unutar crkvenih kripti i malog groblja uz samostan kapucina.
Tako je građanin slobodnog kraljevskog grada Ivan Čemer ostavio »50 maraka denara« za izgradnju kapelice, koja je nekoliko puta stradala od groma kako bi godine 1729. bila sagrađena nova, zidana kapelica posvećena sv. Jurju, s kriptom i proširenim grobljem uz nju. Ponovno se iskazala potreba za proširenje groblja i obnovu kapelice, pa je 11. ožujka 1825. gradski magistrat odlučio otkupiti vinograde s istočne i sjeverne strane starog groblja. Jasno, odmah se javio problem: »koliko bu to koštalo i od kud penezi«. Zaista, trebalo je smoći novac kako bi se platila kako izgradnja tako i planovi, a to je bilo riješeno pozajmicama, jer kako nam piše stari dokument, »na starom groblju oko crkve jedva se je moglo još kojih 30 ljudi pokopati, tako je bilo puno«.
Prema donekle izmijenjenim nacrtima graditelja Bartola Felbingera, popravljena je crkva i izgrađena ograda oko groblja, a za taj je posao, kako je zapisano 1826. godine, »potrošeno 163.600 komada cigli, a gašena vapna 28 vagona, koje su onamo svezli građanski nadvozi«. Jurjevsko je groblje bilo zatvoreno 1876. kad su počeli prvi ukopi na nekadašnjem imanju Ljudevita Gaja, Mirogoju. Kao zanimljivost spomenimo, da je Ljudevit Gaj prvo pokopan na Jurjevskom groblju, a kasnije je njegovo tijelo ekshumirano i preneseno U Arkadu hrvatskih preporoditelja na Mirogoju. Ulica pak koja od Ilirskog trga kreće preko popularnog Cmroka, Gornjeg Prekrižja u Šestine dobila je ime po crkvici Sv. Jurja, zaštitnika Zagreba - Jurjevska Ulica.