Sfinga je izvorno imala lavlju glavu!?
Foto: Daily Mail
Velika Sfinga iz Gize vjerojatno je izvorno imala glavu lava i znatno je starija nego što se dosad mislilo, objavili su britanski arheolozi.
Njezino podrijetlo dosad je bilo jedan od najvećih misterija, a nova studija pokazala je kako skulptura nije imala lice faraona.
Sfinga je već tisućljećima poznata kao lav s ljudskom glavom. Duga je 33,5 metara, široka 6 metara, visoka gotovo 20 metara i najveći je monolit u svijetu.
Arheolozi su uglavnom vjerovali da je izgrađena u trećem tisućljeću prije Krista prije prve piramide. Najstarija je monumentalna skulptura.
Na temelju podataka koje su prikupili stručnjaci umjetnici su napravili digitalne slike koje prikazuju kako je mogla Sfinga izgledati prije vremena piramida.
Engleski geolog Colin Reader tvrdi da je starija nego što se dosad mislilo te da je izvorno imala potpuno drugačiji izgled. Njegovo istraživanje utvrdilo je da je erozija na skulpturi konzistentna s idejom da je nastala prije Velike piramide u Gizi. To potvrđuje i stil kojim je izgrađena.
Reader pretpostavlja da su je kasniji stanovnici u tom području modificirali. Znanstvenici su također otkrili da je tijelo Sfinge neproporcijalno, odnosno da postoji velika razlika u dimenzijama glave i tijela. Vjeruju da je to zbog toga što je u početku lav imao lavlju glavu koja je prilikom promjene morala biti smanjena.
Ranim Egipćanima lav je bio mnogo snažniji simbol od ljudskog lica, a u njihovo vrijeme lavovi su nastanjivali okolna područja.
Većina egiptologa vjeruje da Sfinga u današnjem obliku predstavlja kralja Khafru. Neki pak smatraju da ju je Khafrin brat izgradio u čast njihova oca Khufua negdje između 2550. i 2450. prije Krista. Međutim, za ove zaključke nema jasnih dokaza.
Geolog Robert Schoch otkrio je 1990-ih da je jaka vodena erozija vidljiva na spomeniku nije mogla nastati nakon četvrtog tisućljeća prije Krista. Naime, nakon toga vremena u Gizi više nije bilo jačih kiša.
Prema Schochu Sfinga je stoga morala biti izgrađena u šestom ili petom tisućljeću prije Krista, odnosno najmanje 1500 godina prije nego što se dosad mislilo.
Mainstream egiptolozi nisu oduševljeni ovim idejama jer bi one podrazumijevale značajne promjene u procjeni starosti slavne skulpture. (njd)
Njezino podrijetlo dosad je bilo jedan od najvećih misterija, a nova studija pokazala je kako skulptura nije imala lice faraona.
Sfinga je već tisućljećima poznata kao lav s ljudskom glavom. Duga je 33,5 metara, široka 6 metara, visoka gotovo 20 metara i najveći je monolit u svijetu.
Arheolozi su uglavnom vjerovali da je izgrađena u trećem tisućljeću prije Krista prije prve piramide. Najstarija je monumentalna skulptura.
Na temelju podataka koje su prikupili stručnjaci umjetnici su napravili digitalne slike koje prikazuju kako je mogla Sfinga izgledati prije vremena piramida.
Engleski geolog Colin Reader tvrdi da je starija nego što se dosad mislilo te da je izvorno imala potpuno drugačiji izgled. Njegovo istraživanje utvrdilo je da je erozija na skulpturi konzistentna s idejom da je nastala prije Velike piramide u Gizi. To potvrđuje i stil kojim je izgrađena.
Reader pretpostavlja da su je kasniji stanovnici u tom području modificirali. Znanstvenici su također otkrili da je tijelo Sfinge neproporcijalno, odnosno da postoji velika razlika u dimenzijama glave i tijela. Vjeruju da je to zbog toga što je u početku lav imao lavlju glavu koja je prilikom promjene morala biti smanjena.
Ranim Egipćanima lav je bio mnogo snažniji simbol od ljudskog lica, a u njihovo vrijeme lavovi su nastanjivali okolna područja.
Većina egiptologa vjeruje da Sfinga u današnjem obliku predstavlja kralja Khafru. Neki pak smatraju da ju je Khafrin brat izgradio u čast njihova oca Khufua negdje između 2550. i 2450. prije Krista. Međutim, za ove zaključke nema jasnih dokaza.
Geolog Robert Schoch otkrio je 1990-ih da je jaka vodena erozija vidljiva na spomeniku nije mogla nastati nakon četvrtog tisućljeća prije Krista. Naime, nakon toga vremena u Gizi više nije bilo jačih kiša.
Prema Schochu Sfinga je stoga morala biti izgrađena u šestom ili petom tisućljeću prije Krista, odnosno najmanje 1500 godina prije nego što se dosad mislilo.
Mainstream egiptolozi nisu oduševljeni ovim idejama jer bi one podrazumijevale značajne promjene u procjeni starosti slavne skulpture. (njd)
bglavac
edin.kecanovic
