PRILAZ: autobusom Mihaljevac - Šestine - Britanski trg do Šestina ŠESTINE (291 m) su lijepo prigradsko naselje Zagreba na podnožju Medvednice. Pored Šestina nalazio se nekoć Kulmerov dvorac (333 m), koji je sagradio prije 400 godina Stjepko Gregorijanec, nakon propasti Medvedgrada. Izgorio je do temelja 1944. Usred sela je župna crkva s grobljem, gdje se nalazi grob Ante Starčevića sa znamenitim spomenikom kipara Ivana Rendića. Uz crkvu je prigrađen mauzolej grofovske obitelji Kulmera. Tu je i grob Miroslava Kulmera (1861-1943), koji je 30 g. Bio predsjednik HPD-a. IZ ŠESTINA NA MEDVEDGRAD I KRALJIČIN ZDENAC. Iz autobusa izlazimo na trećoj autobusnoj stanici od Mihaljevca, kod šestinske crkve. Cestom uz crkvu i groblje najprije 500 m prema sjeveru do parkirališta i restorana "Šestinski lagvič", koji se nalazi na samom kraju sljemenske ceste. Do parkirališta kod restauracije može se automobilom (dalje je cesta jednosmjerna u silaznom pravcu!). Iza "Šestinskog lagviča" desno od ceste put počinje kroz dolinu potoka Kraljevca za Kraljičin zdenac (50'), a lijevo od ceste (!) započinje put za Medvedgrad (50'), koji nakon 40' uspona presijeca asfaltnu cestu iz Lukšića za sedlo Glog pod Medvegradom, i nakon daljnjih 10' stiže na Medvedgrad. MEDVEDGRAD (593 m) je tipičan srednjovjekovni zamak koji se lijepo vidi iz Zagreba. Bio je okružen dvostrukim prstenom debelih obrambenih zidova i s dvije branič-kule, sjevernom i južnom. U gradu su bile dvije stambene palače i nekoliko gospodarskih zgrada. Najvrednijom građevinom smatra se oktogonalna kapelica Sv. Filipa i Jakova, s kamenim uglovima, rozetama i 3 m visokim romaničkim portalom (posve je obnovljena). U grad se ulazilo sa sjevera kroz uzak ljevkast prolaz između unutrašnjeg i vanjskog zida. Medvedgrad su sagradili "sredstvima Crkve i za Crkvu" zagrebački biskup Filip i zagrebački Kaptol u razdoblju od 1249. do 1254. g. Često je mijenjao vlasnike. Gospodari su mu bili, osim kraljeva i zagrebačkih biskupa, kanonik Torusti, Babonići, grofovi Celjski, braća Weyspriach, Stjepan Frankopan, Juraj Brandenburški, Ivan Karlović, grofovi Zrinski i Gregorijanci. Za Gregorijanaca grad je 1590. toliko oštećen potresom da je morao biti napušten, te se već 1642. spominje kao ruševina. God. 1979. započela su istraživanja, konzervacija zidova i rekonstrukcija pojedinih dijelova. Do 1990. istraženi su prostori najstarijeg dijela, a rekonstruirana je i južna kula. Na Dan državnosti 30. 5. 1994. Medvedgrad je postao mjesto odavanja počasti svim hrvatskim junacima i hrvatskoj suverenosti. Toga je dana predsjednik dr. Franjo Tuđman otkrio pod južnom kulom Oltar hrvatske domovine, djelo kipara Kuzme Kovačića. Taj spomenik tvore velike kamene kocke različitih vrsta kamena i veličina, s isklesanim hrvatskim motivima iz vremena kneza Branimira, velikim križem i stihovima hrvatske himne, posložene u hrvatski grb. Cestovni prilaz (2,5 km, do 15% nagiba) je jednosmjeran; silaz preko Kraljičina zdenca.
Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
953
OD 14.01.2018.PUTA
Šestine - Medvedgrad - Rudnici Zrinskih - Dom "Grafičar"
Šestine - Medvedgrad - Rudnici Zrinskih - Dom "Grafičar" - 1,45h
PRILAZ: autobusom Mihaljevac - Šestine - Britanski trg do Šestina ŠESTINE (291 m) su lijepo prigradsko naselje Zagreba na podnožju Medvednice. Pored Šestina nalazio se nekoć Kulmerov dvorac (333 m), koji je sagradio prije 400 godina Stjepko Gregorijanec, nakon propasti Medvedgrada. Izgorio je do temelja 1944. Usred sela je župna crkva s grobljem, gdje se nalazi grob Ante Starčevića sa znamenitim spomenikom kipara Ivana Rendića. Uz crkvu je prigrađen mauzolej grofovske obitelji Kulmera. Tu je i grob Miroslava Kulmera (1861-1943), koji je 30 g. Bio predsjednik HPD-a. IZ ŠESTINA NA MEDVEDGRAD I KRALJIČIN ZDENAC. Iz autobusa izlazimo na trećoj autobusnoj stanici od Mihaljevca, kod šestinske crkve. Cestom uz crkvu i groblje najprije 500 m prema sjeveru do parkirališta i restorana "Šestinski lagvič", koji se nalazi na samom kraju sljemenske ceste. Do parkirališta kod restauracije može se automobilom (dalje je cesta jednosmjerna u silaznom pravcu!). Iza "Šestinskog lagviča" desno od ceste put počinje kroz dolinu potoka Kraljevca za Kraljičin zdenac (50'), a lijevo od ceste (!) započinje put za Medvedgrad (50'), koji nakon 40' uspona presijeca asfaltnu cestu iz Lukšića za sedlo Glog pod Medvegradom, i nakon daljnjih 10' stiže na Medvedgrad. MEDVEDGRAD (593 m) je tipičan srednjovjekovni zamak koji se lijepo vidi iz Zagreba. Bio je okružen dvostrukim prstenom debelih obrambenih zidova i s dvije branič-kule, sjevernom i južnom. U gradu su bile dvije stambene palače i nekoliko gospodarskih zgrada. Najvrednijom građevinom smatra se oktogonalna kapelica Sv. Filipa i Jakova, s kamenim uglovima, rozetama i 3 m visokim romaničkim portalom (posve je obnovljena). U grad se ulazilo sa sjevera kroz uzak ljevkast prolaz između unutrašnjeg i vanjskog zida. Medvedgrad su sagradili "sredstvima Crkve i za Crkvu" zagrebački biskup Filip i zagrebački Kaptol u razdoblju od 1249. do 1254. g. Često je mijenjao vlasnike. Gospodari su mu bili, osim kraljeva i zagrebačkih biskupa, kanonik Torusti, Babonići, grofovi Celjski, braća Weyspriach, Stjepan Frankopan, Juraj Brandenburški, Ivan Karlović, grofovi Zrinski i Gregorijanci. Za Gregorijanaca grad je 1590. toliko oštećen potresom da je morao biti napušten, te se već 1642. spominje kao ruševina. God. 1979. započela su istraživanja, konzervacija zidova i rekonstrukcija pojedinih dijelova. Do 1990. istraženi su prostori najstarijeg dijela, a rekonstruirana je i južna kula. Na Dan državnosti 30. 5. 1994. Medvedgrad je postao mjesto odavanja počasti svim hrvatskim junacima i hrvatskoj suverenosti. Toga je dana predsjednik dr. Franjo Tuđman otkrio pod južnom kulom Oltar hrvatske domovine, djelo kipara Kuzme Kovačića. Taj spomenik tvore velike kamene kocke različitih vrsta kamena i veličina, s isklesanim hrvatskim motivima iz vremena kneza Branimira, velikim križem i stihovima hrvatske himne, posložene u hrvatski grb. Cestovni prilaz (2,5 km, do 15% nagiba) je jednosmjeran; silaz preko Kraljičina zdenca.
PRILAZ: autobusom Mihaljevac - Šestine - Britanski trg do Šestina ŠESTINE (291 m) su lijepo prigradsko naselje Zagreba na podnožju Medvednice. Pored Šestina nalazio se nekoć Kulmerov dvorac (333 m), koji je sagradio prije 400 godina Stjepko Gregorijanec, nakon propasti Medvedgrada. Izgorio je do temelja 1944. Usred sela je župna crkva s grobljem, gdje se nalazi grob Ante Starčevića sa znamenitim spomenikom kipara Ivana Rendića. Uz crkvu je prigrađen mauzolej grofovske obitelji Kulmera. Tu je i grob Miroslava Kulmera (1861-1943), koji je 30 g. Bio predsjednik HPD-a. IZ ŠESTINA NA MEDVEDGRAD I KRALJIČIN ZDENAC. Iz autobusa izlazimo na trećoj autobusnoj stanici od Mihaljevca, kod šestinske crkve. Cestom uz crkvu i groblje najprije 500 m prema sjeveru do parkirališta i restorana "Šestinski lagvič", koji se nalazi na samom kraju sljemenske ceste. Do parkirališta kod restauracije može se automobilom (dalje je cesta jednosmjerna u silaznom pravcu!). Iza "Šestinskog lagviča" desno od ceste put počinje kroz dolinu potoka Kraljevca za Kraljičin zdenac (50'), a lijevo od ceste (!) započinje put za Medvedgrad (50'), koji nakon 40' uspona presijeca asfaltnu cestu iz Lukšića za sedlo Glog pod Medvegradom, i nakon daljnjih 10' stiže na Medvedgrad. MEDVEDGRAD (593 m) je tipičan srednjovjekovni zamak koji se lijepo vidi iz Zagreba. Bio je okružen dvostrukim prstenom debelih obrambenih zidova i s dvije branič-kule, sjevernom i južnom. U gradu su bile dvije stambene palače i nekoliko gospodarskih zgrada. Najvrednijom građevinom smatra se oktogonalna kapelica Sv. Filipa i Jakova, s kamenim uglovima, rozetama i 3 m visokim romaničkim portalom (posve je obnovljena). U grad se ulazilo sa sjevera kroz uzak ljevkast prolaz između unutrašnjeg i vanjskog zida. Medvedgrad su sagradili "sredstvima Crkve i za Crkvu" zagrebački biskup Filip i zagrebački Kaptol u razdoblju od 1249. do 1254. g. Često je mijenjao vlasnike. Gospodari su mu bili, osim kraljeva i zagrebačkih biskupa, kanonik Torusti, Babonići, grofovi Celjski, braća Weyspriach, Stjepan Frankopan, Juraj Brandenburški, Ivan Karlović, grofovi Zrinski i Gregorijanci. Za Gregorijanaca grad je 1590. toliko oštećen potresom da je morao biti napušten, te se već 1642. spominje kao ruševina. God. 1979. započela su istraživanja, konzervacija zidova i rekonstrukcija pojedinih dijelova. Do 1990. istraženi su prostori najstarijeg dijela, a rekonstruirana je i južna kula. Na Dan državnosti 30. 5. 1994. Medvedgrad je postao mjesto odavanja počasti svim hrvatskim junacima i hrvatskoj suverenosti. Toga je dana predsjednik dr. Franjo Tuđman otkrio pod južnom kulom Oltar hrvatske domovine, djelo kipara Kuzme Kovačića. Taj spomenik tvore velike kamene kocke različitih vrsta kamena i veličina, s isklesanim hrvatskim motivima iz vremena kneza Branimira, velikim križem i stihovima hrvatske himne, posložene u hrvatski grb. Cestovni prilaz (2,5 km, do 15% nagiba) je jednosmjeran; silaz preko Kraljičina zdenca.