Ledeni Enceladus ima promjer od samo 513 kilometara, ali izbacuje ledene čestice u svemir i one stvaraju divovski Saturnov E prsten, koji ima promjer stotine tisuća kilometara.

Za vrijeme rijetkog poravnavanja sa Suncem, Zemljom i Saturnom, Svemirski teleskop Hubble je 2005. otkrio da su Enceladus i neki njegovi susjedni mjeseci izrazito reflektivni, odnosno da odražavaju puno svjetlosti.

U novoj studiji, koju je vodila Anne Verbiscer sa Sveučilišta Virginia, tvrdi se da te ledene čestice velike brzine s Enceladusa pjeskare susjede od čega je njihova površina tako svjetla.

Izbjeljivi led
Istraživači su otkrili da su mjeseci u najgušćem dijelu E prstena, Enceladus i Tethys, najreflektivniji. Mimas, Dione i Rhea, koje se nalaze u rjeđem dijelu E prstena, su manje reflektivne, ali još uvijek svjetlije od mjeseca kao što su Epimetheus i Janus, čija se orbita nalazi potpuno izvan prstena.

Znanstvenici tvrde da razina reflektivnosti ovisi o količini čestica koje udaraju mjesece. Kad ledene čestice mikronske veličine brzinom od nekoliko kilometara u sekundi udare u ledom bogatu površinu, one podignu svježi led koji neprestano prekriva površinu tih mjeseca.

To ih održava čistima i reflektivnima, te priječi da potamne uslijed konstantnog bombardiranja nabijenim česticama sa Sunca.