Ezoterična ostavšina druida jedan je od stupova današnjeg neopaganizma, pokreta koji je preuzeo ono najbolje iz svih drevnih kultova.
Druidi su bili svećenici, mudraci, suci, prirodoznanci, umjetnici, pjesnici, astronomi, alkemičari i, dakako, magi, čarobnjaci.

Njihovo ogromno okultno znanje još je predmet divljenja i izučavanja onih koji se zanimaju za magiju. Iz tih razloga, Samhain, kao i ostalih sedamsvetkovina koje se vrte na "kotaču godine",simbolu neopaganizma, i dalje se slavi (suvišno je reći – bez krvnih žrtava!).

To je razdoblje: od 31.10. do 02.11. u kojem se ograde između "ovog" i "onog" svijeta razmiču i duše mrtvih, kao i ostala bića iz astralnog plana, slobodno se kreću između svjetova, mješaju se sa živim ljudima. Običaj je da se te mrtve duše, duhovi i sl., nečim ponude; stoga, priprema se bogatiji stol nego obično, svečana gozba, na kojoj živi jedu i piju, ali se uvijek dio hrane odvoji ii za nevidljive goste.

Jedno od temeljnih vjerovanja druida bilo je i ono u besmrtnost i neuništivost duše koja nakon fizčke smrti prelazi u drugo tijelo. Između dva rađanja duša boravi u astralu; u vrijeme Samhaina posjećuje svoje bližnje i želi sa njima kontakt. To je zato pogodno vrijeme za traženje odgovora od bića koja znaju više od ljudi, a također i za svaku vrstu gatanja, s obzirom na to da je pogled "na onu stranu" jasan i dalekovidan jer je koprena koja djeli dva svijeta tanja i prozirnija nego inače.

Možda je zanimljivo istaknuti i osnovnu razliku u poimanju reinkarnacije između istočnjačkog i zapadnjačkog tumačenja – istočnjaci stalni ciklus izmjene rađanja i umiranja doživljavaju kao kaznu, karmu koju ispaštaju, težeći konačnoj nirvani; zapadnjaci to shaćaju optimistično, tješe se da smrt nije konačna i da ih opet očekuje zanosna avantura novog života.

To veličanje života i slavljenje životnih zadovoljstava je i srž neopaganističkog svjetonazora.

SAMHAIN predstavlja jednu od četiri najveće vještičje svetkovine, te dolazi između zimskog solsticija i jesenjskog ekvinocija. Ovo je vrijeme za vještice Nova godina, doba kada se predviđa zima. U ovom razdoblju slavimo dan Svih Svetih jednako kao što su ga slavili Kelti, Egipćani i starosjedioci Meksika, dan kada se sjećamo naših umrlih i odajemo počast duhovima predaka. Ovo je doba slavljenja ponovnog rođenja, a astrološki gledano,razdoblje kada se dižu Plejade.

Nazivi za Samhain: Samuin, Saman, Halloween, Svetkovina sjena, Dan mrtvih (Feile na Marbh), Noć duhova, Santos.

Simboli ove noći:svjetiljka izrađena od bundeve, crna mačka, duhovi, vrane i jutarnji mjesec.

Božica je u ovom razdoblju prikazana kao starica te ima oblik svih božica sličnog lika: Hekata, Morrigan, Lilit, Kali, Perzefona, Izida.

Bog je predstavljen u obliku Ozirisa, Rogatog Boga, Anubisa, Odina, mrtvih bogova ili bogova koji su tek na usponu.

Za prizivanje duhova mrtvih na ovaj dan koriste se kopal, sandalovina, mastiks te pelin.

Pale se svijeće raznih boja: crne (za Rogatog Boga i staru godinu), narančaste, bijele te svijeće svih jesenskih boja (za Božicu i novu godinu).

Koristi se metla za pometanje negativnosti iz stare godine.

Biljke vezane uz ovo razdoblje: bundeva, jabuka, žitarice, šipak, pelin, žir, hrastovo lišće i ružmarin.

Kamenje koje se koristi u ovom razdoblju: opsidijan, karnelijan, oniks, kvarc boje dima i crni jantar.

31.10.2008.

www.noeli.blogger.ba