Piše: prof. MIROSLAV ŠAŠIć

Zagreb se rijetko u svojoj prošlosti nalazio

u direktnoj ratnoj opasnosti.

Njegovi su graðani ćesto ginuli na raznim

bližim ili daljim bojištima, no bilo je

situacija kada su morali braniti i sam

grad. Danas ćemo se podsjetiti jednog

takvog ratnog ljeta, kada su naši sugra-

ðani ginuli na samom kućnom pragu i to

na nesreću u graðanskom ratu. Upravo

sredinom srpnja 1529. godine, .Španjolski

vojnici u službi kralja Ferdinanda zapo-

čeli su opsadu Kaptola koja je potrajala

čitavo ljeto, sve do 8. rujna. Španjolci su

opljačkali i spalili sve kurije, ali biskupski

dvor zbog jakih utvrda nisu uspjeli

zauzeti. U opsadi je Kaptol teško stradao,

kao uostalom i Gradec neposredno prije

toga. No podsjetimo se najprije povijesnog

konteksta tih dogaðaja.

Kao što je poznato, nakon poraza krš-

ćanske vojske na Mohaćkom polju (1526.

godine) i pogibije kralja Ljudevita II. hrvatsko

ugarsko prijestolje ostalo je prazno.

Dio hrvatskog plemstva za novog je

kralja 1. sijećnja 1527. godine u Cetingradu

izabrao Ferdinanda Habsburškog, a

drugi dio, uglavnom slavonsko plemstvo

za novog je kralja 6. sijećnja 1527. godine

izabralo Ivana Zapolju. Tako je Hrvatska

istovremeno imala dva kralja .to je neminovno

dovelo do podjela i sukoba, odnosno

graðanskog rata. Zagreb se kao glavni

grad i sjedište biskupije našao u sredi

štu sukoba. Njegovi su se stanovnici podijelili

u dva tabora. Opčina na brdu Gradec

priklonila se Ferdinandu, priznala ga

kraljem i izrazila mu vjernost, dok jedan

od najjaćih zagovornika Zapolje bio Šimun

Erdödy, kaptolski biskup.

Poćetkom 1529. Zapoljini su pristalice

pod vodstvom biskupa Erdödya zavladali

cijelom Slavonijom i jedino im je zagreba

ćka opčina na brdu Gradec, kao glavno

uporište Ferdinandovih pristalica,

pružala ozbiljniji otpor. Zato je biskup

odlućio i nju slomiti. Opkolio je grad i popalio

mu podgraðe, no nije se usudio direktno

ga naprasti. Oklijevao je i zatezao

s pripremama, uvjeren da je Gradec dobro

pripremljen za obranu. Gradećka je

posada u to vrijeme bila ojaćana s oko

sedam stotina Španjolskih plačenika.

Meðutim oni su bili slabo naoružani, a

grad bez dovoljno hrane. U ćitavom je

Gradecu zbog opsade vladala velika nesta

šica, pa je zapovjednik obrane grof Nikola

Thurn, Ferdinandov general, vapio

za svestranom pomoči. Na te se pozive

kralj Ferdinand odazvao i poslao u pomo

ć opsjednutom Gradecu vojsku od deset

tisuća vojnika. Predvodili su je ljubljanski

biskup Kristof Rauber, Štajerski

zemaljski kapetan Sigismund Dietrichstein,

njemaćki velikaš Ivan Puechler, hrvatski

ban Ivan Karlović i drugi Ferdinandovi

pristalice iz Hrvatske i Slavonije.

Situacija se sad naglo preokrenula.

Štajerske, kranjske, Španjolske i njemać-

ke ćete su pod zapovjedništvom grofa Nikole

Thurna sad opsjele biskupski Kaptol.

Jurišalo se na bedeme, potkapalo ih i

pokušavalo diči u zrak, no grad nisu uspjeli

osvojiti. Ćak su branitelji Kaptola,

pod vodstvom Ivana Vragoviča vrlo ćesto

znali poduzeti i protunapade. Meðutim,

opsada je potrajala ćitavo ljeto, pa im je

uskoro ponestalo streljiva i hrane, a i nakon

duge borbe bili su već potpuno iscrpljeni.

Predaja kaže da su tada, kao posljednju

varku prije nego što će položiti

oružje, u redove opsjedatelja ubacili vijest

da im u pomoć dolaze Turci. .štoviše da je

njihova prethodnica već stigla i da su u

gradu. Da bi laž ućinili uvjerljivijom po-

ćeli su pucati, tobože zbog radosti, iz svih

lumbarda, udarati u bubnjeve i trubiti u

trublje. Neprijatelji su navodno povjerovali,

uplašili se i napustili opsadu. Pravi

je razlog uistinu bio sasvim drugaćiji.

Kralj Ferdinand je bio prisiljen povuči

svoje ćete iz Zagreba i uputiti ih prema

Beću, kojem je zaprijetila opasnost od Turaka

koji su ga došavši iz Budima poćeli

opsjedati.

No kako god bilo opsada je bila završena.

No ćitav je grad teško stradao. Najprije

Gradec, a zatim Kaptol, ćija je stolna

crkva bila teško oštečena. Razrušene su

bile i mnoge kuće, a poginuo je i veliki

broj graðana, te kmetova iz okolice. Kao

što znamo graðanski rat se i nakon toga

još nastavio i završio 1530. godine pobjedom

Habsburgovca Ferdinanda.