Danas živimo u društvu u kojem postoji 4-5% psihopata. U prijevodu, 4-5% psihopata je rođeno bez kapaciteta za suosjećanje. Iako su ovi ljudi u stanju ostvariti nevjerojatan uspjeh u životu, sposobnost empatije je nešto što nikada ne iskušavaju. Psihopati su skloni intenzivno poricati svoje nedostatke te je razumijevanje empatije za njih prilično nemoguće. Za njih su suosjećajni ljudi defektni, a njihova je osnovna svrha da svijet usklade sa svojim zamislima, gledištima i vrijednostima te da preobrate suosjećajne ljude da postanu kao oni.

Budući da je um psihopata zatvoren, oni ne mogu naučiti razmišljati i ponašati se na suosjećajan način. Ali, nažalost, psihopati su u stanju preobratiti suosjećajne ljude da potisnu tu svoju kvalitetu. Mržnja i nerazumijevanje koje leži u podlozi psihopata razorno utječe na cijelo društvo. Neuroznanost je pružila dokaze kako demonizirajuća mržnja radikalno mijenja način na koji ljudski mozak obrađuje informacije, što subjekte čini imunim na logiku, pojačano netolerantnima, pa čak i nasilnima i lako ih se manipulira. Stvaranje institucija te oblikovanje vrijednosti i vjerovanja s ciljem unaprjeđenja civilizacije rezultat je djelovanja suosjećajnih pojedinaca. Međutim, ono što se često događa u društvu je to da psihopati preuzmu institucije i vrijednosti te ih preurede prema svojim zamislima i u svoju korist. Ova dinamika promjena u društvu koja teče od empatije do psihopata smatra se osnovnim razlogom uspona i padova civilizacija.

Silna težnja ka zamjeni vrijednosti suosjećanja s psihopatskim vrijednostima očituje se u izjednačavanju uvjerenja Adama Smitha i Ayn Rand. Međutim, objektivizam Ayne Rand je priručnik s uputama dizajniran da podučava normalne osobe da razmišljaju kao psihopati. Osnovno pravilo njega je učiti ljude da promatraju vlastiti svjetonazor kao apsolutnu, objektivnu stvarnost, a suprotna stajališta drugih kao izmišljotinu i fantaziju koja nije vrijedna pažnje. Sadizam i umanjivanje značaja altruizma je, također, temelj objektivizma. S druge strane, Adam Smith je bio duboki suosjećajni moralni filozof čiji koncept slobodnog tržišta nije uopće poput Ayne Rand ili drugih zagovornika laissez-fairea.

Smith je u velikoj mjeri radio na proširivanju i osiguravanju prava manje snažnih. Razlika između ova dva pristupa odražava se u razornim promjenama u poslovnoj kulturi, pogotovo u menadžmentu najvećih korporativnih poduzeća. Današnje velike korporacije upravljane su od strane plitkih diktatora. Zamjena suosjećajnih vrijednosti s psihopatskim evidentna je u direktorskim plaćama koje nemilosrdno rastu, a plaće radnika se smanjuju. Opadanje kvalitete života i zajednica posljedica je neumoljive korupcije vlasti na svim razinama čime psihopatske vrijednosti onih koji ih usvajaju postaju paraziti današnjeg društva.

 Izvor:funkymem.com