Izvor: Muzej za umjetnost i obrt

  Prvu informaciju o pojavi fotografije u Zagrebu nalazimo u novinskom oglasu objavljenom 25. lipnja 1850., u kojem svoje usluge oglašava putujući dagerotipist i fotograf Ludwig Gollob. A desetak godina kasnije, Zagreb već ima svoje stalne fotografe, također strance, koji su u grad stigli s različitih strana i u njemu se nastanili i otvorili svoje fotografske ateljee. To su Franjo D. Pommer, Julije Hühn i Ivan Standl. Pommer (dolazi čak iz Danske) ostavlja nam poznatu fotografiju svečanosti upriličenu na Jelačićevu trgu prilikom otkrića Fernkornova spomenika banu Jelačiću 16. prosinca 1866. Hühn (dolazi iz Tirigije) je autor prve fotografije Kaptola sa starom baroknom katedralom iz 1860., a Standl (Čeh), koji će najduže fotografirati i ostati vjeran Zagrebu, ostavio nam je, uz ostalo, tužno svjedočanstvo – album o potresu u Zagrebu 1880. godine. Standl je i autor jednog od rijetkih portreta Augusta Šenoe, a sačuvani su i portreti biskupa Strossmayera, bana Levina Raucha, virtuoza na violini mladog Franje Krežme, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Matije Mrazovića itd.

Franjo Pommer rođen je 1818. u Danskoj. U Zagreb dolazi pedesetih godina i ostaje do kraja života, 1879. godine.

Godine 1856. otvara u Zagrebu "u Gornjem Varošu u Vijećnićkoj ulici broj 10" fotografski atelijer i postaje prvim zagrebačkim stalnim fotografom. Iste godine Pommer se upušta u veliki fotografsko-kulturološki pothvat i priprema album s 15 fotografija istaknutih hrvatskih književnika: Babukića, Bogovića, Demetra, Kukuljevića, Šuleka, Vukotinovića, Gaja, Antuna i Ivana Mažuranića; Preradovića, Štoosa i Trnskog. Album je objelodanjen 10. 7. 1856. godine.

Među prvih šest fotografija snimljen je i portret Ivana Kukuljevića Sakcinskog čiji se original čuva u MUO. Kukuljević je snimljen en face, kako sjedi u raskopčanoj surki ispred svijetle pozadine.