Krajem zime i početkom proljeća, gotovo istodobno s prvim zrakama sunca i toplijim vremenom, većina ljudi, osobito onih koji su i inače podložni utjecaju meteoroloških prilika na svoje zdravlje i raspoloženje, počinje osjećati niz tegoba koje zajednički nazivamo sindromom proljetnoga umora. Riječ je o zdravstvenome poremećaju koji bitno smanjuje radnu sposobnost pojedinca te, slabeći imunološke obrambene snage organizma, otvara mogućnost razvitku drugih poremećaja zdravlja, osobito pobolijevanju od različitih respiratornih infekcija. Ovaj sindrom posljedica je prije svega nedostatka vitamina C, ali i promjenjivih meteoroloških prilika koje karakteriziraju početak proljeća, a na koje se ljudi nakon zimskoga perioda teško prilagođavaju.
Proljetni umor obilježen je vrlo brzim zamaranjem ili pak konstantnim umorom, manjkom koncentracije, stalnim zijevanjem i potrebom spavanja tijekom dana. Osim toga javlja se i povećana razdražljivost, bezvoljnost, ali i tjeskoba te depresija, što sve smanjuje radnu produktivnost. Suočeni s ovim neugodnim simptomima koji nas dolaskom proljetnoga vremena svake godine ipak iznenade, bitno je naglasiti kako svatko od nas može pomoći sam sebi u borbi s ovim neugodnim simptomima te se tako ujedno zaštititi od mogućih bolesti.
Austrijski prehrambeni stručnjaci kao djelotvorno sredstvo protiv opisanih tegoba preporučuju uzimanje voća i ugljikohidrata te što više kretanja na svježemu zraku. Tjestenina, krumpir i proizvodi od integralnoga zrna žitarica rastjeruju umor i bezvoljnost, jer izazivaju kontinuirano i trajno povećanje šećera u krvi. Male količine ugljikohidrata dovoljne su da tijelo pokrene vlastitu proizvodnju serotonina koji ima važnu ulogu u metabolizmu. Serotonin utječe na raspoloženje, a njegova proizvodnja ovisi o svjetlu: više svjetla znači i povišenu proizvodnju serotonina.
Čini se čudnim što se umor i neučinkovitost javljaju upravo onda kad se povećava intenzitet svjetla. Znanstvenici to tumače širenjem krvnih žila zbog viših temperatura. Posljedica su pad krvnoga tlaka i, kao rezultat toga, tipični simptomi proljetnoga umora. Razina serotonina u krvi u uskoj je vezi s razinom šećera u krvi. Ona opet ovisi o prehrani i može se na taj način i regulirati. Ugljikohidrati putem složena biokemijskoga mehanizma utječu na pretvaranje triptofana u bjelančevinama u serotonin. S nedostatkom ugljikohidrata pada razina serotonina, a s njom i volja.
Kao što je već spomenuto, većina pobrojenih smetnja smatra se posljedicama jednolične zimske prehrane namirnicama koje su siromašne vitaminom C. Tako su krajem zime rezerve vitamina C u organizmu iscrpljene. Zbog manjka vitamina C smanjena je iskorištenost kisika u stanicama i tkivima, a usto dolazi do slabljenja imunoloških obrambenih snaga organizma, pa organizam lakše pobolijeva. Potrošnjom namirnica koje sadrže veće količine vitamina C vrlo brzo nestaju opisane pojave i opasnosti. Stoga je zimi te u proljeće potrebno trošiti što više voća i povrća. Veća je količina vitamina C u nekuhanim, prijesnim namirnicama jer se termičkom obradom gube velike količine ovoga vitamina iz namirnica. Uzimajući sve to u obzir, kao prvi savjet u borbi protiv proljetnoga umora ističemo pravilnu prehranu s primjerenim količinama voća, povrća i ugljikohidrata, koja blagotvorno djeluje na čitav organizam pomažući mu da svlada simptome proljetnoga umora. Bitno je još istaknuti kako voda s dodatkom voćnih koncentrata ili sirupa, ili pak s limunovim sokom, i to u dnevnoj količini od najmanje 1,5 litre, podiže osjećaj tjelesne snage i regulira probavu, čime se također smanjuje osjećaj umora.
Sljedeći bitan korak u borbi protiv proljetnoga umora, i to osobito protiv neugodne pospanosti koja je jedan od njegovih glavnih simptoma, odnosi se na izlaganje tijela prirodnoj svjetlosti koja utječe na poboljšanje raspoloženja jer smanjuje proizvodnju hormona melatonina koji izaziva pospanost. Sukladno tome, što više boravka na svježemu zraku pozitivno će utjecati na vaše zdravlje i otkloniti proljetni umor. Osim toga, bitno je i snu dati ravnopravno mjesto u dnevnome rasporedu. Korisno je navečer leći ranije no obično, a ujutro, nakon buđenja, odmah ustati te biti aktivan. Izležavanje u krevetu ne samo da ne pomaže, već će rezultirati umorom i tromošću koja će se vjerojatno protegnuti na čitav dan.
Vezano uz boravak na svježemu zraku, sljedeće je bitno oružje u borbi protiv proljetnoga umora tjelesna aktivnost. Većina stručnjaka složit će se kako je upravo aktivnost najbolji lijek protiv opisanih smetnji, jer svaka aktivnost kojom se bavimo (šetnja, trčanje, vožnja bicikla, gimnasticiranje) povećava dotok kisika u tjelesne stanice, čime se, uz unos dostatnih količina vitamina C prehranom, osigurava njegovo optimalno iskorištavanje u stanicama i tkivima, što blagotvorno djeluje na čitav organizam.
Na kraju ove priče o proljetnome umoru možemo zaključiti kako pravilna prehrana s primjerenim unosom voća, povrća, ugljikohidrata te dovoljnim količinama vode uz tjelesnu aktivnost na svježemu zraku osiguravaju uspješno svladavanje tegoba proljetnoga umora te osiguravaju nesmetano uživanje u, po mišljenju nekih, najljepšemu godišnjem dobu.
--------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------------
bglavac
irida
edin.kecanovic
