P

rirodoslovno područje u nastavi je zastupljeno u integriranim predmetima, zasebnim predmetima i međupredmetnim temama. Integrirani predmeti su Priroda i društvo (tijekom prvoga ciklusa) i Priroda, a zasebni predmeti su Geografija (fizička), Biologija, Kemija i Fizika. Međupredmetne teme su Zdravlje i zdrav život, Zaštita prirode i okoliša, Održivi razvoj, Upravljanje prostorom, Odgoj za poduzetnost, Odgoj za vrijednosti.

S

vrha poučavanja prirodoslovnog područja je da učenici steknu prirodoslovnu pismenost, odnosno kompetencije koje ih uvode u znanstveni način razmišljanja što im omogućuje razumijevanje prirode, zakonitosti koje u njoj vladaju i čovjeka kao njezinog integralnog dijela te izgrađivanje kritičkog stava o čovjekovoj intervenciji u prirodu.

N

astavom prirodoslovlja želi se osigurati razvoj pozitivnih učeničkih stavova prema znanosti, tehnologiji, društvu i okolišu te pobuditi i razviti interes za daljnje obrazovanje u području znanosti i tehnologije.

 

Cilj poučavanja prirodoslovlja odnosi se na neophodno stjecanje znanja, vještina i stavova, odnosno stjecanje prirodoznanstvenih kompetencija koje će učenicima omogućiti da budu aktivni i svjesni građani koji se odgovorno odnose prema društvu i okolišu te koji rade i djeluju na njegovom daljnjem unaprjeđivanju i održivom razvoju.

Prirodoslovno područje oslanja se na područje prirodnih disciplina biologije, fizike, kemije i geografije, a uključuje i međupredmetne teme zdravstvenog i ekološkog odgoja i obrazovanja. Nastava svih prirodoslovnih predmeta međusobno je usklađena te koherentno doprinosi razvoju učeničkih kompetencija iz područja prirodoslovlja.

Temeljni sadržaji

Nastava prirodoslovlja je problemski i istraživački usmjerena. Polazišta su učenikovo predznanje, vještine i iskustvo, a nova se znanja, vještine, stavovi i vrijednosti postupno oblikuju upoznavanjem i analiziranjem predmeta, pojava, procesa i događaja povezanih s učenikovom okolinom i samim učenikom te s rezultatima eksperimenata i istraživanja (empirijskim podacima). Poučavanje i učenje zasnovano na iskustvu omogućuju učeniku razvoj pozitivnog stava prema prirodi i njezinoj zaštiti.

Učeći prirodoslovlje učenici će proučavati pojave u svemiru i na Zemlji, prirodne procese i prostorne strukture te snalaženje u prostoru i njegovo prikazivanje. Razmatrat će strukturu materije i njezine promjene, pretvorbe energije, gibanja i sile u prirodi. Učenici će istraživati međuodnose u prirodi i razumjeti zakonitosti prirodne ravnoteže te posljedice njezinog narušavanja. Upoznat će razvoj, strukture i organizaciju živog svijeta, steći predodžbu o vrijednosti i potrebi očuvanja prirode i zdravlja.

Sadržaji i pristupi koji se koriste u poučavanju prirodnih znanosti izabiru se po načelu primjerenosti učeničkoj dobi i stupnju razvoja. Strukturiraju se prema načelima: od poznatog i dostupnog iskustvu prema nepoznatom i apstraktnom i od jednostavnijeg ka

 

složenijem, tako da uključuju ponajprije izvornu stvarnost, dostupne izvore znanja i primjere iz okruženja

U radu se koriste suvremene nastavne metode i svi dostupni mediji i izvori informacija s naglaskom na eksperiment i izravno opažanje, ali i aktivnu upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Ciljevi prirodoslovnog područja

Učenici će:

− usvojiti temeljnu prirodoslovnu pismenost koja omogućava samostalno snalaženje u popularnoj i stručnoj literaturi u svrhu razvijanja i korištenja prirodoslovnih znanja

− steći praktična znanja i vještine koje će pomoći njihovom snalaženju u svakodnevnom životu i rješavanju prostornih problema te razvijati sposobnost predviđanja posljedica nekog stanja ili djelovanja

− istraživati objekte, pojave i zakonitosti prirodnog svijeta na temelju opažanja, mjerenja ili izvođenja pokusa, prikupljanja i interpretiranja podataka

− razviti sposobnost primjene jednostavnih istraživačkih metoda te usvojiti koncept znanstvenog pokusa ili istraživanja i razlikovati znanstveno utemeljene dokaze od onih koji to nisu

− razviti sposobnost kritičkog odnosa prema informacijama (povezivanje, razjašnjavanje, izdvajanje bitnog, utvrđivanje poretka prema važnosti) i sposobnost njihovog vrjednovanja

− razviti sposobnost prepoznavanja i postavljanja istraživačkih pitanja, postavljanja hipoteza, planiranja i provođenja istraživanja, donošenja argumentiranih zaključaka na temelju rezultata

− uočiti etička pitanja vezana uz prirodoslovna istraživanja i primijenjene djelatnosti te izgrađivati i preispitivati vlastita stajališta o njima

− poznavati elemente prirodne osnove i razumjeti prostorne procese u zavičaju, domovini i svijetu u cjelini

1. −

analizirati i uspoređivati prirodne oblike i njihovu građu te prirodne procese, uočavajući njihove temeljne značajke i izvodeći zaključke o uzročno-posljedičnim vezama i međuovisnostima

−

poznavati i razumjeti prostornu stvarnost, razviti sposobnost orijentacije i kartografsku pismenost

−

razviti samopouzdanje i sigurnost u obrani svojih stavova u društvu na temelju stečenih znanja, vještina i sposobnosti, uz razvoj samokritičnosti

−

oblikovati pozitivan odnos i odgovornost prema radu i suradnji s drugim ljudima i timskom radu

−

razviti poštovanje prema prirodi, živim bićima, drugim ljudima i samome sebi te svijest o potrebi zaštite prirode i očuvanja kvalitete okoliša

−

razviti poštovanje prema fenomenu raznolikosti u prirodi i različitosti u društvu

 

1. −

oblikovati stavove o potrebi i načinima očuvanja zdravlja i smanjivanja rizika od bolesti, ozljeđivanja i stradavanja

−

osposobiti se za iznošenje rezultata svojega rada na različite načine i u različite svrhe

−

razviti snošljivost (toleranciju) prema tuđim mišljenjima i stavovima te sposobnost zastupanja vlastitog stajališta uz poštovanje tuđeg (kultura dijaloga).

U

čenička postignuća na kraju prvog i drugog odgojno-obrazovnog ciklusa

U

čenici će:

−

poznavati značajke žive i nežive prirode te razlikovati osnovne razine ustroja prirode

−

poznavati i znati opisati prostornu stvarnost svoga kraja, prirodno-geografske pojave i procese, i to na lokalnoj i globalnoj razini

− opisati, uspoređivati i klasificirati predmete, organizme i pojave prema različitim karakteristikama

− umjeti prikupljati informacije o prirodnim pojavama, procesima i silama promatranjem, istraživanjem i korištenjem različitih izvora znanja

− prikladno predstaviti prikupljene informacije i raspravljati o rezultatima provedenih istraživanja te temeljem njih donijeti zaključke

− razviti vještinu postavljanja jedostavnih istraživačkih pitanja

− pravilno koristiti jednostavne mjerne naprave, očitati vrijednosti, pridružiti odgovarajuće mjerne jedinice, bilježiti, uspoređivati i tumačiti podatke

− očitati i izdvojiti tražene podatke iz tablica i s jednostavnih grafičkih prikaza

1. −

čitati i interpretirati geografske karte te izraditi jednostavne karte

−

razviti svijest o individualnoj odgovornosti za zdravlje (znati da nepravilna prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti, uživanja sredstava ovisnosti i druga rizična ponašanja predstavljaju opasnosti za zdravlje)

−

razviti poštovanje prema prirodi, živim bićima, drugim ljudima i samome sebi

−

razviti stavove o potrebi zaštite prirode i očuvanja kvalitete okoliša te potrebi osobnog uključivanja i vlastitog doprinosa svakog pojedinca

−

razumjeti i prihvatiti potrebu čuvanja prirode i okoliša te navesti mogućnosti svojeg osobnog doprinosa

−

razviti snošljivost (toleranciju) prema tuđim mišljenjima i stavovima te sposobnost izražavanja i prihvaćanja konstruktivne kritike

−

razviti vještine surađivanja uz uvažavanje različitosti

 

1. U

čenička postignuća na kraju trećeg odgojno-obrazovnog ciklusa (na kraju osmoga razreda)

U

čenici će:

−

uočiti i, koristeći primjerenu prirodoznanstvenu terminologiju, opisati pojave, promjene i procese u svojoj okolini te razviti vještinu kritičkog mišljenja i postavljanja pitanja, formiranja i obrazlaganja vlastitog mišljenja

−

prepoznati istraživačko pitanje i samostalno postaviti hipotezu te predložiti rješenje problema

− objasniti usložnjavanje organizama i ustrojstvene razine živog svijeta

− objasniti cikluse i međuodnose u prirodi

− usvojiti koncept reprodukcije i nasljeđivanja

− uočiti raznolikost i sličnosti u prirodi te ih povezati s čimbenicima koji ih uzrokuju

− objasniti prirodno-geografske pojave i procese na lokalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i svjetskoj razini

− koristiti osnovne istraživačke metode u prikupljanju podataka i grafičke metode pri interpretaciji rezultata istraživanja

1. −

orijentirati se u prostoru i na geografskoj karti te odrediti geografski smještaj i

−

percipirati prostorne udaljenosti

−

razumjeti utjecaj pojedinih čimbenika na preoblikovanje Zemljine površine

−

steći praktična znanja i vještine koje će pomoći pri donošenju odluka u svakodnevnom životu, u skladu s prirodom i općim etičkim načelima te razviti sposobnost predviđanja posljedica svojih postupaka

−

razviti samopouzdanje i sigurnost u obrani svojih stavova u društvu na temelju stečenih znanja, vještina i sposobnosti, uz razvoj samokritičnosti

U

čenička postignuća na kraju četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa

(

do kraja 2. razreda srednje škole, strukovne i umjetničke škole)

U

čenici će:

o

bjasniti osnovne prirodne zakonitosti, procese i pojave te ih primijeniti u prikladnom kontekstu

−

−

objasniti posebnosti prirodno-geografskih pojava i procesa na lokalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i svjetskoj razini

− objasniti čimbenike lokacije i upravljanje prostorom prema konceptu održivog razvoja

− samostalno koristiti osnovne istraživačke metode u prikupljanju podataka i grafičke metode pri interpretaciji rezultata istraživanja

− opisati građu i svojstva tvari te građu i funkciju organizama

 

− usvojiti osnovna načela zaštite zdravlja i higijene te razviti pozitivne stavove o odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje društva u cjelini

− razviti kritički pristup informacijama koje objavljuju sredstva javnog priopćavanja

− razmotriti probleme organizama i okoliša, zdravlja, energije i razvoja sa stajališta različitih društvenih skupina i prikazati ih na različite načine

1. −

razviti racionalni odnos prema iskorištavanju prirodnih resursa te kritički odnos prema potrošačkom mentalitetu

−

samostalno pretraživati izvore informacija te procijeniti njihovu relevantnost

−

analizirati utjecaj prirodne osnove na prostorne gospodarske sustave.

U

čenička postignuća na kraju 4. razreda gimnazije

U

čenici će:

−

razlikovati, objasniti i primijeniti osnovne pojmove, zakone i teorije iz područja biologije, fizike, geografije i kemije

−

povezivati međusobno prirodoznanstvena područja, objasniti sličnosti i razlike u predmetima proučavanja, metodama kojima se koriste i analizirati njihov zajednički doprinos za poboljšanje kvalitete vlastitog života, društva u cjelini, zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih bogatstava

−

samostalno osmisliti i provesti malo istraživanje (pokus, mjerenja, projekt te prikladno prikazati i interpretirati rezultate

− razviti kritički pristup prema znanosti i objasniti zašto su znanstvena otkrića podložna sumnji, stalnim provjerama i promjenama koje uključuju modificiranje postojećih spoznaja ili obaranje postavljenih teorija te objasniti kako takav proces dovodi do boljeg razumijevanja svijeta

− poznavati i kritički objasniti dobre i loše posljedice nekih znanstvenih dostignuća iz prošlosti na okoliš i život uopće te predvidjeti moguće dobre ili loše posljedice suvremenih (ili budućih) znanstvenih otkrića

− kritički vrjednovati/prosuđivati obavijesti o globalnim ekološkim, zdravstvenim i drugim razvojnim problemima, prihvatiti ulogu aktivnog građanina prema konceptu održivog razvoja

− objasniti kako nova znanstvena otkrića ovise o prethodnim spoznajama, njihovom razumijevanju i povezivanju, ali i o napornom radu, umijeću, suradnji s drugim znanstvenicima, maštovitosti i slučajnosti.

www.mzos.hr