1557.

Sastaje se Sabor kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zabrinut zbog opasnosti od Turaka preporučuje kralju Ferdinandu da se "pobrine za svoju kraljevsku varoš na brdu Gradecu koja je glavni grad ovih kraljevina." Time je Zagreb prvi put spomenut kao hrvatska metropola.

1573.

Matija Gubec, vođa velike bune hrvatskih seljaka, nakon zarobljavanja doveden je u Zagreb. Prema predaji koja potječe tek iz prve polovice 19. stoljeća, bio je na Markovu trgu "okrunjen usijanom željeznom krunom" i pogubljen.

1606.

Na poziv varoške uprave isusovci su preuzeli napušteni samostan na današnjem Jezuitskom trgu. Započeli su bogatu prosvjetiteljsku djelatnost i baroknu izgradnju grada (crkva sv. Katarine građena 1620.-31. najljepši je primjer barokne crkvene umjetnosti u Zagrebu).

1607.

Osnovana je isusovačka gimnazija sa šest razreda. Obavljala je redovitu humanističku naobrazbu za više stotina učenika seljačkog, građanskog i plemićkog podrijetla.

1624.

Udar groma zapalio je drveni krov stolne crkve, a požar se brzo proširio na susjedni biskupski dvor i veći broj kuća. Katastrofalni požari uništavali su naselje i 1645., 1674., 1706.. i 1731. godine. Tek će postupna gradnja kuća od opeke (samostani, plemićke i građanske palače, kanoničke kurije) s vremenom ograničiti razornu moć čestih velikih požara.

1641.

Donesena je odluka Gradskog zastupstva da se vrtovi blizu izvora Manduševca uklone a prostor uredi u trg koji bi bio prikladan za održavanje sajmova.

1664.

Isusovci su osnovali prvu tiskaru u Zagrebu.

1667.

Izbili su teški i krvavi sukobi u podgrađu i na mostu preko potoka Medveščaka između suparničkih varoških i kaptolskih žitelja. Do čestih sporova, nesuglasica i sukoba dolazilo je najčešće zbog prava lokalnog trgovanja.

1669.

Hrvatsko-ugarski kralj Leopold I. poveljom potvrđuje Kraljevskoj akademiji pravo sveučilišta, a ovaj privilegij potvrđuje Hrvatski sabor.

1694.

Pisac, povjesničar i leksikograf Pavao Ritter Vitezović utemeljuje novo žarište kulturnog života u Zagrebu, a svoj dom naziva muzejom, tj. kućom muza. Iste je godine osnovao vlastitu tiskaru.

1742.

Popisano je 560 kuća sa 5 600 stanovnika pod varoškom, kaptolskom i biskupskom upravom. Od sredine 18. stoljeća naglo napreduje gradnja pod gradom, koja veličinom uskoro premašuje gornjogradsko povijesno naselje. U to vrijeme veliki godišnji sajmovi te tjedna i dnevna tržnica premještaju se u podgrađe uz Manduševac, buduću Harmicu (današnji Trg bana Jelačića).

1750.

Osnovana je prva manufaktura sukna. Do kraja 18. stoljeća postojao je veći broj manufaktura, no sve do sredine 19. stoljeća glavnina proizvodnje ostaje u sklopu cehovskog obrta.

1767.

Kraljevsko vijeće određuje Varaždin za svoje privremeno sjedište.

oko 1770.

Izgrađena je najraskošnija barokna palača na Gradecu, palača Vojković-Oršić-Rauch, danas Hrvatski povijesni muzej u Matoševoj ulici.

1771.

U Zagrebu počinje izlaziti prvi tjednik, Ephemerides Zagrebienses, na latinskom jeziku.

1776.

Nakon velikog požara u Varaždinu, u kojem je uništena i zgrada Kraljevskog vijeća, u Zagreb se trajno preseljavaju visoke upravne, sudske i školske ustanove, kao i znatan dio plemstva.

Osnovana je Kraljevska akademija za pravne znanosti.

1777.

Povjesničar Baltazar Adam Krčelić daruje Kraljevskoj akademiji bogatu zbirku knjiga i rukopisa koja postaje temelj akademske knjižnice, buduće Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

1784.

U Zagrebu je popisano 695 kuća i približno 7 000 stanovnika.

1786.

Pokreću se novine na njemačkom jeziku, Agramer deutsche Zeitung.

1792.

Osnovana je nova tiskara na Kaptolu.

1796.-1804.

Gradi se Zakladna bolnica na uglu tadašnje Harmice i Ilice. Bila je porušena 1931. godine

1801.

Počela je gradnja jednokatne palače na zapadnoj strani Markova trga, budućih Banskih dvora.

1807.

U Zagrebu je popisano 7 706 stanovnika.

1808.

U Tuškancu je otvorena Gradska streljana gdje se počinju okupljati pripadnici mlade intelektualne generacije iz redova trgovačkog staleža, krajiških časnika, svećenstva i plemstva.

1817.

U Zagrebu je popisano 9 055 stanovnika.

1825.

Na istočnoj strani Harmice osnovano je sjedište poštanskih kočija. Od tridesetih godina postoji redoviti poštanski promet prema Beču, Budimu, Trstu, Rijeci, Slavoniji, Vojvodini i Dalmaciji.

1827.

Osnovana je trogodišnja glazbena škola, jezgra buduće Muzičke akademije.

1830.

Počinje isušavanje starih ribnjaka podno istočnih utvrda biskupskoga dvora i stolne crkve gdje se uređuje park Ribnjak.

1834.

Gradska vijećnica na južnoj strani Markova trga preuređena je u prvo stalno kazalište u Zagrebu.

1835.

Ljudevit Gaj pokreće prve hrvatske novine na kajkavskom narječju (Novine horvatske i Danica horvatsko-slavonsko-dalmatinska); od 1836. novine izlaze na štokavskom narječju.

1837.

U Zagrebu je popisano 15 155 stanovnika.

1838.

Otvorena je zagrebačka Čitaonica.

1840.

Zagreb je prvi put snimljen, samo godinu dana nakon otkrića fotografije.

Održana je prva kazališna predstava na hrvatskom jeziku - izvedena je drama "Juran i Sofija" Ivana Kukuljevića.

1841.

Osnovano je Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Pokretač, pokrovitelj i predsjednik bio je zagrebački biskup Haulik. Osnovni je cilj društva bio poboljšanje poljoprivrednoga gospodarenja.

1842.

Utemeljena je Matica ilirska radi izdavanja književnih djela na hrvatskom jeziku.

U Zagrebu je popisano 15 952 stanovnika.

1843.

Ivan Kukuljević održao je u Hrvatskom saboru prvi politički govor na hrvatskom jeziku tražeći da se ovaj postepeno uvede u javni život.

Otvoren je prvi javni perivoj - Maksimirski park kao najveći pothvat u uređenju parkovskih i rekreacijskih površina na zagrebačkom području. Uređenje je započeo biskup Maksimilijan Vrhovac oko 1800. godine na mjestu stare hrastove šume, a nastavio biskup Haulik. Stara je šuma oblikovana u park engleskog tipa s prostranim livadama, središnjom alejom, vidikovcem i umjetnim jezerima.

1846.

Na Harmici je osnovana Prva hrvatska štedionica.

Izvedena je prva hrvatska i druga slavenska opera "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskoga.

1847.

Otvoren je Narodni dom u Opatičkoj ulici u kojem se smješta Matica ilirska, Gospodarsko društvo i Narodni muzej.

U Hrvatskom je saboru hrvatski jezik proglašen službenim.

1848.

Zagreb je jedno od poprišta burnih političkih zbivanja koja su zahvatila velik dio Europe. Ukidanjem feudalnog sustava prestaje stoljetna nadležnost crkvenih vlasti nad pučanstvom u Vlaškoj ulici, na Kaptolu i u Novoj vesi.

Harmica je preimenovana u Jelačićev trg.

1850.

7. rujna Carskim patentom spojeni su u jedinstveni Zagreb kraljevska slobodna varoš na brdu Gradecu, Kaptol, Nova ves, Vlaška ulica, podgrađe i pripadajuća im sela. Tako je Zagreb počeo živjeti kao jedinstven grad, a za prvoga gradonačelnika bio je izabran Janko Kamauf, posljednji varoški sudac Gradeca. Zagreb je tada imao 16 036 stanovnika.

1852.

Poduzetnici se okupljaju u Zagrebačkoj trgovačko-obrtničkoj komori. Započinje brži razvoj kapitalističkog poduzetništva, napose u novčarstvu, industriji i prometu.

Počinje izlaziti časopis Neven.

Na Jelačićevu trgu uređen je javni zdenac Manduševac.

1853.

Izrađena je prva detaljna karta Zagreba i uže okolice (Agram sammt Umgebung) u mjerilu 1:14 400, preteča suvremenih planova grada.

1856.

Dovršena je današnja zgrada Rektorata, građena u neoromaničkom stilu i za bolničke potrebe. Od 1868. do 1882. u njoj se nalazila tvornica duhana, a od 1882. sjedište Sveučilišta.

Podignuta je bolnička zgrada za vojnu posadu u dvorištu vojarne u Vlaškoj ulici.

1857.

U Zagrebu je popisano 16 657 stanovnika.

1859.

U Zagrebu se ukidaju cehovi.

1860.

Počinje izlaziti politički list Polet.

1861.

Osnovan je Meteorološki opservatorij Kraljevske velike realke na Griču.

1862.

Puštena je u promet prva željeznička pruga kroz Zagreb (Zidani Most-Zagreb-Sisak) koja se vezala za prugu Beč-Ljubljana-Trst.

Osnovana je tvornica likera "Pokorny", današnji "Badel 1862".

Izgrađen je Južni kolodvor, poslije nazvan Kolodvor Sava (današnji Zapadni kolodvor).

1863.

Puštena je u rad gradska plinara u Gundulićevoj ulici, preseljena 1911. godine

Izgrađena je željeznička pruga Zagreb-Karlovac.

1864.

Održana je prva Gospodarska izložba na prostoru gdje je danas zgrada HNK.

1866.

Osnovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Postavljen je Fernkornov konjanički spomenik bana Jelačića na Jelačićevu trgu; uklonjen je 1946., vraćen 1990. godine

Dovršena je pravoslavna crkva na Trgu Petra Preradovića, obnovljena 1880.

1867.

U današnjoj Praškoj ulici izgrađena je sinagoga (židovski hram), srušena 1941. godine

1868.

Osnovana je Strossmayerova galerija slika. Utemeljena je tvornica duhana.

1869.

U Zagrebu je popisano 19 857 stanovnika.

Matica ilirska pokrenula je izlaženje časopisa Vijenac.

U Zagrebu počinje djelovati Zemaljska vlada u sklopu nove organizacije političkog sustava nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe.

1870.

Izgrađena je željeznička pruga Zagreb—Koprivnica.

1871.

Izrađen je i usvojen plan urbanističkog razvoja Donjeg grada Milana Lenucija. Do 1885. realiziran je projekt uređenja niza parkovskih površina (tzv. "Lenucijeva zelena potkova").

1872.

Dopremljene su platane iz Trsta i zasađene na istočnom dijelu "zelene potkove" (Zrinjevac).

Osnovana tvornica parketa i parna pilana.

1873.

Produžena je željeznička pruga od Karlovca do Rijeke, čime je Zagreb dobio najkraću željezničku vezu s morem.

Podignut je parni mlin, rekonstruiran i moderniziran 1904. godine.

1874.

Osnovano je moderno Sveučilište sa sjedištem u prostorijama nekadašnje isusovačke gimnazije na Katarinskom trgu, od 1882. u današnjoj zgradi Rektorata.

Matica ilirska počinje djelovati kao Matica hrvatska.

Utemeljena je prva tvornica strojeva i ljevaonica u Zagrebu.

Osnovan je Hrvatski sokol, čime počinje masovnije i organizirano bavljenje športom u Zagrebu. Inače, prvo športsko društvo bilo je streljačko, utemeljeno još 1786. godine.

Osnovan je ured za Zemaljsku statistiku Hrvatske i Slavonije.

Osnovan je Zbor liječnika Hrvatske koji do osnivanja Medicinskog fakulteta 1917. vodi sav znanstveni rad na području medicine.

1876.

Izgrađeno je novo groblje Mirogoj, a do 1883. dovršena su dva niza neorenesansnih arkada.

Gradi se novi dom Glazbenog zavoda u Gundulićevoj ulici.

Počinje obnova gradečke župne crkve na Markovu trgu koja traje do 1882; uređuje se krov s današnjim izgledom - grbovi Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te grada Zagreba.

1877.

1. siječnja prvi je put Grički top označio podne u Zagrebu. Uvedena je javna plinska rasvjeta.

Izgrađena je zgrada Vrhovnog suda na Zrinjevcu.

Otvoreno je Primaljsko učilište s rodilištem.

1878.

Počinje s radom gradski vodovod iz vodoopskrbnog sustava s izvora na tadašnjoj jugozapadnoj periferiji (današnja Zagorska ulica).

U Zagrebu je ukinuta numeracija kuća po kronološkom redu. Svaka ulica, trg i šetalište dobivaju svoje ime, a zgrade se označavaju parnim i neparnim brojevima kao danas.

Na Sljemenu je podignuta prva planinarska kuća.

1879.

Dovršena je zgrada Arheološkog muzeja na Zrinjevcu.

Utemeljeno je Društvo crvenog križa.

1880.

U Zagrebu je popisano 30 830 stanovnika.

Dovršena je zgrada JAZU (današnje HAZU), palača u neorenesansnom stilu na Zrinjevcu.

9. studenog Zagreb je zadesio snažan potres, mnogo je zgrada oštećeno, ali, srećom, ljudskih žrtava nije bilo.

Uvedeni su prvi strojevi za proizvodnju opeka.

1880.-1902.

Obnavlja se stolna crkva na Kaptolu; novom građevinom, kojom dominiraju dva neogotička tornja visine po 105 m, narušen je spomenički integritet ranijeg zdanja.

1881.

U Zagrebu je proradila prva telefonska linija između gradske uprave i gradskog vodovoda.

1882.

Počinje izgradnja današnjih zdanja na sjevernoj strani Jelačićeva trga. Inače, najstarija očuvana zgrada na južnoj strani trga nalazi se na broju 15, a podignuta je dvadesetih godina 19. stoljeća.

1884.

Dovršena je neogotička evangelička crkva na uglu današnje Gundulićeve i Hebrangove ulice.

Na Zrinjevcu je postavljen meteorološki stup.

1885.

Zagreb je povezan željezničkom prugom s Varaždinom.

1886.

Zagreb uvodi javni telefonski promet, a u gradu je bilo tridesetak telefonskih pretplatnika.

1888.

Dovršena je zgrada Muzeja za umjetnost i obrt na zapadnoj strani današnjeg Trga maršala Tita.

1890.

Otvorena je Uspinjača koja je povezala donjogradski dio Zagreba s povijesnim Gradecom.

U Zagrebu je popisano 40 268 stanovnika.

Otvoren je Botanički vrt u Mihanovićevoj ulici.

1891.

Zagreb dobiva tramvaj na konjsku vuču.

Održana je velika Zagrebačka izložba. Tom prigodom demonstrirana je upotreba električne energije - zgrada Rektorata bila je osvijetljena sa 30 žarulja. Od tada u Zagrebu se gradi veći broj malih privatnih elektrana.

Na Zrinjevcu je postavljen glazbeni paviljon.

1892.

Otvoren je Državni kolodvor (današnji Glavni kolodvor) arhitekta Ferenca Pfaffa, a od Jelačićeva trga do nove željezničke postaje izgrađena je tramvajska pruga. Nakon nekoliko rekonstrukcija staroga

drvenog mosta na južnom kraju Savske ceste izgrađen je novi željezni most preko rijeke Save.

Počinje sustavna izgradnja gradske kanalizacije.

Osnovana je tvornica cikorije i kavovine "Franck".

U Črnomercu su postavljeni temelji naše najveće tvornice piva. Sajmovi se počinju održavati na slobodnim površinama istočno od Draškovićeve ulice.

1893.

U Zagrebu se počeo igrati nogomet, u početku u Hrvatskom sokolu.

1895.

Svečano je otvorena nova zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u nazočnosti cara Franje Josipa.

Dovršen je veliki srednjoškolski kompleks na današnjem Rooseveltovu trgu.

Osnovana je tvornica papira.

1896.

U zgradi Hrvatskog sokola prikazan je prvi film u Zagrebu.

1897.

Izgrađena je željeznička pruga od Dugog Sela do Novske.

Dovršena je današnja sljemenska cesta.

Na Zrinjevcu je otvoren Umjetnički paviljon.

1899.

Dovršena je zgrada Prve hrvatske štedionice s tzv. Oktogonom.