1901.

Na ulicama Zagreba pojavio se prvi automobil.

U Jurišićevoj ulici dovršena je zgrada nove pošte, a u Mihanovićevoj ulici zgrada Direkcije ugarskih državnih željeznica.

Osnovano je Društvo hrvatskih književnika.

Izgrađena je uskotračna prigradska željeznica od Zagreba do Samobora.

1903.

Popov toranj u Gornjem gradu preuređen je u Zvjezdarnicu.

Dovršena je zgrada Etnografskog muzeja na Mažuranićevu trgu.

1905.

Podignut Zdenac života ispred zgrade HNK, prema nacrtu Ivana Meštrovića.

1906.

Otvorena su prva dva stalna kina u Zagrebu, u Gajevoj i Marovskoj (današnjoj Masarvkovoj) ulici.

Osnovan je prvi hrvatski automobilski klub.

Zagrepčanin Slavoljub Penkala izumio je mehaničku olovku i nalivpero.

1907.

Puštena je u rad prva javna elektrana u Zagrebu. Najveći potrošač električne energije bio je Gradski vodovod, a od 1910. i tramvaj. Počinje izgradnja električne mreže i prvih kućnih priključaka. Kasno uvođenje električne energije u Zagreb pripisuje se ugovoru između Gradskog poglavarstva i plinare koja je imala koncesije na javnu plinsku rasvjetu.

Osnovana je knjižnica namijenjena građanstvu, jezgra današnjih Gradskih knjižnica.

1908.

Izgrađen je sanatorij u Klaićevoj ulici.

1909.

U Zagrebu je održan prvi međunarodni Zbor - velika gospodarska izložba, istočno od Draškovićeve ulice, na početku današnje Martićeve ulice.

Na Zrinjevcu je otvoren luksuzni hotel "Palače".

Na padinama Medvednice otvorena je bolnica Brestovac namijenjena liječenju tuberkuloznih bolesnika.

Geofizičar Andrija Mohorovičić, proučavajući potres u okolici Zagreba, dokazao je da se na dubini od pedesetak kilometara naglo mijenja brzina širenja seizmičkih valova. Taj sloj Zemljine kore nazvan je Mohorovičićevim diskontinuitetom i poznat je u svijetu kao Moho-sloj.

1910.

U Zagrebu je popisano 79 038 stanovnika, a u industriji je bilo zaposleno 6 470 radnika.

Počela je elektrifikacija tramvajske mreže.

Na istočnoj strani Markova trga u Gornjem gradu dovršena je nova zgrada Sabora, a stara zgrada Zagrebačke županije uklopljena je u novo zdanje.

Ilica od Jelačićeva trga do Mesničke ulice pokrivena je asfaltom, prva u Zagrebu.

Slavoljub Penkala poletio je nekoliko desetaka metara na uzletištu u Črnomercu zrakoplovom kojeg je sam konstruirao. Iste je godine Edvard Rusijan prvi u avionu poletio nad Zagrebom.

1911.

Osnovana je tvornica konditorskih proizvoda "Union", čiju je djelatnost od 1950. nastavio današnji "Kraš".

Tiskan je prvi telefonski imenik Zagreba s približno 2 000 pretplatnika.

1912.

Arhitektonski su oblikovano Strossmayerova i Vrazovo šetalište u Gornjem gradu.

Snimljen je prvi dokumentarni film ("kinematografska snimka") o Zagrebu.

1913.

Dovršena je secesijska zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu.

1914.

Zagreb je u predvečerje Prvoga svjetskog rata imao približno 83 000 stanovnika.

Na Šalati je izgrađena Zemaljska bolnica.

Osnovana je tvornica rublja, današnji DTR.

1917.-1925.

Otvoreno je više fakulteta i visokih škola - Medicinski fakultet (1917.), Visoka tehnička škola s arhitektonskim odjelom (1919.), Poljoprivredno-šumarski fakultet (1919.), Veterinarski fakultet (1924.) i Ekonomsko-komercijalna visoka škola (1925.), današnji Fakultet ekonomskih znanosti.

1917.

Osnovana je tvornica ulja.

1919.

Osnovana je Filharmonija kazališnog orkestra, koja od 1920. djeluje kao Zagrebačka filharmonija.

1921.

U Zagrebu je popisano 108 674 stanovnika, prvi put više od stotinu tisuća.

Osnovano je d.d. "Siemens" koje je proizvodilo električne instalacije za industrijska poduzeća i uređaje za gradove koji su se tada elektrificirali. Radionice su bile jezgra buduće najveće zagrebačke tvornice "Končar".

1922.

U Martićevoj ulici održana je međunarodna trgovačka izložba - obnovljeni Zagrebački zbor.

1925.

Otvoren je najprestižniji zagrebački hotel "Esplanade".

Radi izgradnje nove velike gradske tržnice, na Dolcu je srušen slikoviti kompleks starog naselja.

U Maksimiru je otvoren Zoološki vrt.

Dovršena je tzv. lička željeznička pruga kojom je Zagreb povezan sa Splitom i Dalmacijom.

1926.

U Zagrebu je počela raditi radio-postaja, prva u ovom dijelu Europe.

Gradsko kupalište na Savi premješteno je uzvodno od staroga Savskog mosta.

1926.

Izgrađena je palača zagrebačke Burze na Trgu Burze.

Osnovana je Radnička knjižnica.

1928.

U Zagrebu je puštena u promet prva automatska telefonska centrala.

Dovršen je kompleks Nadbiskupskog sjemeništa u Voćarskoj ulici.

Tvornica lijekova "Kaštel" preselila se iz Karlovca u Zagreb; od 1945. djeluje kao "Pliva".

1929.

Zagreb postaje sjedište novoosnovane Savske banovine koja je obuhvaćala najveći dio istočne, sjeverne i zapadne Hrvatske.

Na Jelačićevu trgu otvoren je hotel "Milinov", današnji "Dubrovnik".

Između Vlaške i Martićeve ulice izgrađen je velik stambeni blok, najveći u Zagrebu do gradnje velikih stambenih zgrada u Novom Zagrebu.

1930.

Otvorena je nova gradska tržnica na Dolcu.

Izgrađen je dalekovod od HE Ozalj preko Karlovca do Zagreba, čime je poboljšana opskrba Zagreba električnom energijom.

1930.-1935.

Gradi se nekoliko željezničkih nadvožnjaka na Savskoj cesti radi poboljšanja protoka gradskog prometa prema jugu.

1931.

U Zagrebu je popisan 185 581 stanovnik; od 1921. broj žitelja se povećao za 70%, što je najveći demografski porast u povijesti Zagreba do danas.

Srušena je stara bolnica na početku Ilice, gdje je 1934-36. izgrađen novi blok zgrada Mrinkovićeva, Gajeva i Bogoviceva ulica).

1931.

Dovršen je kompleks škola u Križanićevoj ulici.

1933.

U Masarykovoj ulici izgrađen je prvi zagrebački "neboder".

1935.

Dovršen je Tomislavov dom na Sljemenu.

1936.

Izgrađeno je novo spremište tramvaja (remiza) na Trešnjevci, a tramvajska je pruga produžena Ozaljskom ulicom.

Sajamske priredbe sele se iz Martićeve ulice u Savsku cestu, kod današnjeg Studentskog centra.

Osnovana je tvornica električnih žarulja (TEŽ).

1938.

Podignuta je kružna građevina Umjetničkog paviljona prema nacrtu Ivana Meštrovića na današnjem Trgu hrvatskih velikana. Istočno od trga tridesetih godina izgrađena je nova gradska četvrt s pravilnom mrežom ulica i s okosnicom duž Zvonimirove ulice.

1939.

Od Primorske i Savske banovine te dijelova Zetske, Vrbaske, Drinske i Dunavske banovine osnovana je Banovina Hrvatska, a Zagreb postaje sjedište teritorija koji je obuhvaćao 65 456 km² s približno 4,4 milijuna stanovnika.

Željeći uvesti red u dotadašnju divlju gradnju na Trnju i Trešnjevci, u tim dijelovima grada grade se dva planska naselja s obiteljskim kućama (Cvjetno naselje i naselje Prve hrvatske štedionice).

Stari željeznički most preko Save zamijenjen je novim.

Na Jelačićevu trgu podignuta je zgrada s Centralnom ljekarnom na mjestu nekadašnje Pongrazove palače koja je bila srušena 1937.

Osnovana je Gipsoteka, kasnija Gliptoteka.

Zagrepčani su na međunarodnom Zagrebačkom zboru prvi put vidjeli demonstraciju televizije.

1940.

Počinje izlaziti Vjesnik, u početku povremeno (tjedno ili dva puta mjesečno), od 1945. kao dnevne novine.

1941.

Dovršen je veliki klinički centar Rebro.

Zbog Drugoga svjetskog rata nije bio obavljen predviđen popis stanovništva, no procjenjuje se da je tada u Zagrebu živjelo 260 000 stanovnika.

10. travnja u Zagrebu je proglašena Nezavisna Država Hrvatska (NDH).

1945.

Zagrebu je pripojeno predgrađe Kustošija, naselje zapadno od Črnomerca.

1946.

Počinje izgradnja novog stadiona u Maksimiru. Glavnina je dovršena do 1962, a kasnije je proširivan i moderniziran.

Uklonjen je spomenik banu Jelačiću, koji je bio pohranjen u Gliptoteci i vraćen 1990. godine.

Osnovano je poduzeće "Jadran-film" koje je počelo proizvodnju dugometražnih, kratkometražnih i uskih filmova; prvi igrani film snimljen je 1947. To je poduzeće pružalo usluge ili sudjelovalo u koprodukciji blizu 200 stranih filmova i tv-serija.

1946.

Održana je sajamska priredba pod nazivom Zagrebački velesajam, na prostoru današnjeg studentskog centra i Tehničkog muzeja.

Osnovana je tvornica foto-papira "Fotokemika".

1948.

U Zagrebu je popisano 290 667 stanovnika.

Osnovan je Brodarski institut.

Osnovana je tvornica optičkog stakla "Ghetaldus".

1949.

Zagrebu je pripojena Dubrava, dotadašnje istočno predgrađe.

Osnovana je tvornica telefonskih uređaja "Nikola Tesla".

1950.

Zagrebu su pripojena mnoga dotadašnja mala samostalna naselja: Podsused, Stenjevec, Vrapče, Špansko, Mlinovi, Gračani, Šestine, Remete, Markuševec.

Dovršena je najsjevernija i najviša (do 270 m) tramvajska pruga u Zagrebu, koja povezuje Mihaljevac s Gračanima i Doljem.

Osnovana su izdavačka poduzeća "Školska knjiga" i Leksikografski zavod.

Na Kajzerici je izgrađen hipodrom (konjsko trkalište).

Osnovan je Institut za atomsku fiziku, od 1951. "Ruđer Bošković".

Na Kaptolu počinje s radom kazalište "Komedija".

1952.

Počinje izlaziti Vjesnik u srijedu (kasnije VUS), do danas najtiražniji politički tjednik u Hrvatskoj. Prestao je izlaziti 1977.

1953.

U Zagrebu je popisano 350 829 stanovnika.

Započela je gradnja "filmskoga grada" u Dubravi. Prve su zgrade bile useljene 1954, a svi objekti (osim ateljea) bili su dovršeni i osposobljeni 1955. godine.

1954.

Osnovano je Dramsko kazalište (kasnije "Gavella").

Održana je prva priredba Zagrebačkog festivala zabavne glazbe, najstarijeg te vrste u našoj zemlji.

1956.

Zagrebački velesajam se preselio iz Savske ceste u nove paviljone, u Nov Zagreb.

Eksperimentalno se počelo s emitiranjem televizijskog programa iz zagrebačkog studija.

1957.

Počinje izgradnja prvih velikih stambenih četvrti na južnoj obali Save. Prva su naselja bila Savski Gaj i Zapruđe. Na površini gdje je 1953. popisano samo 2 000 stanovnika niknuo je grad u kojem danas živi više od stotinu tisuća žitelja.

1957.

Izgrađena je nova Gradska vijećnica na Trnju.

Otvoreno je prvo zimsko plivalište u Hrvatskoj.

Na Žitnjaku počinje izgradnja postrojenja organsko-kemijske industrije (OKI).

1957.

Izgrađen je prvi zagrebački most preko Save nakon Drugoga svjetskog rata, na mjestu stare trnjanske skele.

1959.

Otvoren je hotel "International" na Trnju.

Na Sljemenu je počela izgradnja 82 m visokog TV-tornja; poslije je u njegovoj blizini izgrađen još viši današnji toranj s predviđenim vidikovcem.

Osnovan je Studentski centar u Savskoj cesti, na mjestu starog velesajma.

Počela je izgradnja nove tiskare i zgrade "Vjesnika".

Ujedinjenjem Večernjeg vjesnika i Narodnog lista nastaje Večernji list, danas najtiražnije dnevne novine u Hrvatskoj.

1961.

U Zagrebu je popisano 430 802 stanovnika.

Otvorena je nova zračna luka u Plesu, rekonstruirana 1974. godine

Održana je prva priredba Muzičkog biennala, međunarodnog festivala suvremene glazbe.

Dušan Vukotić dobiva Oscara za crtani film "Surogat", a zagrebačka škola crtanog filma stekla je svjetsku afirmaciju.

1962.

Dovršena je izgradnja nove zgrade Filozofskog fakulteta.

1963.

Otvorena je sljemenska žičara duga 4 017 m, s visinskom razlikom 670 m

(330-1000 m).

Otvoren je Tehnički muzej u Savskoj cesti.

1964.

Zagreb je pogodila najveća prirodna katastrofa u njegovoj povijesti. Potkraj listopada nabujale vode Save izlile su se iz riječnog korita i poplavile približno 60 km² užeg teritorija grada. Tek 1971. bio je dovršen sustav novih savskih nasipa i odvodni kanal Sava-Odra-Sava, čime su uklonjene opasnosti od novih poplava.

Spajanjem Naftaplina iz Zagreba s rafinerijama u Rijeci i Sisku osnovano je veliko poduzeće INA.

1965.

Dovršena je nova zgrada Elektrotehničkog fakulteta.

1966.

Održana je prva međunarodna Smotra folklora.

1967.

Godina velikih klupskih športskih uspjeha Zagrepčana - vaterpolisti "Mladosti" postali su prvaci Europe, a nogometaši "Dinama" osvojili su Kup velesajamskih gradova. Poslije su slične uspjehe ponovili košarkaši "Cibone", rukometaši "Zagreba", odbojkašice "Mladosti", stolnotenisači "Vjesnika" i kuglači "Medveščaka", afirmirajući Zagreb kao jedan od vodećih športskih gradova u Europi.

1968.

Dovršena je obnova zgrade HNK.

1971.

U Zagrebu je popisano 566 244 stanovnika, prvi put više od pola milijuna.

Hrvatsko proljeće je kulminiralo studentskim štrajkom i pozivom na opći štrajk. Početkom prosinca savezni partijski i armijski vrh izvodi politički udar. Nakon toga su vodeći hrvatski političan dali su ostavke i povukli se iz političkog i javnog života, mnogi istaknuti sudionici hrvatskog pokreta bili su uhićeni, neki i zatvoreni, a Matica hrvatska je zabranjena.

1972.

Zagrepčanin Hrvoje Sarić izumio je sinkrono-rotacijsku kameru a fotografije Zagreba izazvale su veliku pozornost na izložbi u japanskom gradu Kyotu.

Dovršena je prva autocesta u Hrvatskoj između Zagreba i Karlovca, duga 42 km.

1973.

Dovršena je izgradnja Doma sportova.

Most mladosti - novi most preko Save u istočnom dijelu grada je izgrađen.

Otvorena je Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski".

1975.

Otvoren je hotel "Inter-Continental", prvi u Zagrebu najviše kategorije.

1976.

Dovršena je najveća i najviša poslovna zgrada u Zagrebu, popularno nazvana "Zagrepčanka".

1977.

Dovršena je cesta od Sljemena do Stubičkih Toplica, čime je Zagreb dobio najkraću cestovnu vezu sa Hrvatskim zagorjem.

1978.

Otvoren je nov ranžirni kolodvor južno od Novog Zagreba, čime je rasterećen teretni željeznički promet kroz uže gradsko područje.

1979.

Tramvaj prvi put prelazi rijeku Savu; nova tramvajska pruga izgrađena je preko Mosta mladosti do naselja Sopot.

U Dubravi je dovršeno novo tramvajsko spremište.

1981.

U Zagrebu je popisano 649 586 stanovnika, a gradu su pripojena dotadašnja samostalna naselja gornje Dubrave (Čučerje, Granešina, Miroševec, Slanovec, Jalševec i dr.).

Izgrađen je Jadranski most nedaleko od starog Savskog mosta. Dovršena je velika južna cestovna zaobilaznica.

1982.

Uređen je i otvoren Muzejski prostor na Jezuitskom trgu.

1984.

Otvoren je novi TV dom u Prisavlju na Trnju.

1984.

Na groblju Mirogoj dovršen je Krematorij i Gaj urni.

1987.

Univerzijada - velika sportska priredba na kojoj je sudjelovalo 6.423 športaša iz 122 države je održana u Zagrebu. Izgrađeno je ili obnovljeno mnoštvo športskih objekata - kompleks "Mladosti" kod Save, jezero Jarun, Dom košarke s poslovnim tornjem, stadion u Maksimiru, športski centar na Šalati, Dom sportova i dr. Otvoreni su, prošireni ili izgrađeni i mnogi drugi objekti i prostori - muzej Mimara, Omladinski centar, Fakultet ekonomskih znanosti, hotel "Dubrovnik", novi Autobusni kolodvor. Uređeni su Trg bana Jelačića te mnoga pročelja zgrada u Donjem gradu. U Novom Zagrebu je dovršen i tramvajski prsten.

Geodetski zavod grada Zagreba kamenom je pločom označio prolaz 16. meridijana na križanju Držićeve ulice i Ulice grada Vukovara.

11. srpnja u Zagrebu je simbolično obilježeno rođenje 5-milijarditog stanovnika Zemlje.

Počela je izgradnja nove zgrade Sveučilišne i nacionalne knjižnice.

1988.

U Dubravi je otvorena Vojna bolnica, današnja Nova bolnica.

1990.

U Zagrebu je održan glazbeni festival Eurosong (eurovizijsko takmičenje u zabavnoj glazbi).

30. svibnja, nakon prvih slobodnih višestranačkih izbora u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata, održano je prvo zasjedanje novoizabranih saborskih zastupnika.

Na središnji zagrebački trg vraćen je spomenik banu Jelačiću, kao i naziv Trg bana Josipa Jelačića.

22. prosinca u Saboru je usvojen nov Ustav Republike Hrvatske.

1991.

Prema posljednjem popisu na užem području Zagreba (naselje Zagreb) živjelo je 706 770 stanovnika, a na širem području (današnji Grad Zagreb) 867 950 žitelja.

25. lipnja u Saboru Republika Hrvatska je proglašena samostalnom i suverenom državom.

7. listopada bombardirani su Banski dvori od strane srpske avijacije.

8. listopada, tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom je Hrvatska odgodila primjenu svojih odluka o samostalnosti i suverenosti, stupila je na snagu njezina ustavna odluka o samostalnosti i prekidu svih odnosa sa SFRJ.

1992.

Nakon što su Republiku Hrvatsku priznale mnoge države, u Zagrebu se počinju otvarati veleposlanstva; prvo veleposlanstvo otvorila je Savezna Republika Njemačka.

Rekonstruirana je Ilica između Trga bana Jelačića i Frankopanske ulice.

Novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske formirano je 20 županija i Grad Zagreb, koji također ima položaj županije. U Zagrebu se nalazi i sjedište susjedne Zagrebačke županije.