Oziris

Oziris (egip. Usir[1]) prvotno je bio egipatski bog plodnosti, obilja i vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je grčki pandan Dioniz.[2] U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.

Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatije mu je svetište bilo Abidos.

Prikaz

Likovno je prikazivan u antropomorfnom obliku u stojećem ili sjedećem položaju na prijestolju. Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja simbolizira vladavinu nad plodnošću i vegetacijom, u ruci drži i pastirski štap heka i flagellum neheh. Na glavi mu je izdužena kruna atef – simbol Gornjeg Egipta. Svi se ljudi nakon smrti poistovjećuju s Ozirisom.

Oziris u egipatskoj mitologiji

Prema egipatskoj mitologiji Geb, bog Zemlje, i Nut, božica neba, imali su četvero djece: Ozirisa, Izidu, Neftis i Seta. Ta božanstva predstavljaju drugu generaciju bogova i među njima se odvija drama. Set ubija svoga brata Ozirisa, no Izida ga uskrsava. Međutim, Oziris ostaje s druge strane stvarnosti kao vladar svijeta mrtvih. Zatim se Horus, Ozirisov sin, bori sa zlim Setom za vladavinu nad Egiptom. Horus pobijeđuje i dobiva pridjevak „Osvetnik svoga oca“.

Kad je Oziris ubijen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći njegovo tijelo te ga je sakrila u luci Biblos. Međutim, Set je rasjekao tijelo, a spolne organe bacio je u Nil gdje su ih pojele ribe leptodius, phagrus i oxyrhynchus.[3] Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć Anubisa (Anubis je izvanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je mumificirao svojeg oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar Duata, podzemnog svijeta i boravišta mrtvih. Njegova žena došla je k njemu i začela Horusa, boga sokola, što je prikazano u hramu u Denderi. Jedini izvor koji prenosi čitav mit jest antički autor Plutarh, no brojni fragmenti iz egipatskih izvora potvrđuju njegovu točnost.

Oziris je sudac na posljednjem sudu koji odlučuje tko može postati sudionik vječnog života u podzemnom svijetu.

Oziris u grčko-rimskoj mitologiji

Ozirisov kult prodro je u Grčku u doba Aleksandra Velikog, a u Rim potkraj republike.[2]

Oziris se može povezati s grčkim Dionizom, bogom vina i kazališta, jer je i Dioniz imao dva života – putovao je svijetom promičući kulturu vina. Plutarh je zato Ozirisa smatrao Dionizom. Prema jednoj verziji koju je sastavio, Set je u grčkoj mitologiji zmija Tifon. Oziris se povezuje i s Isusom zbog svojeg uskrsnuća. Isus je sin Boga Oca, a Oziris je sin Geba, "oca bogova" koji je imao brojne potomke, jer mu se uz zvijezde pripisuje da su mu djeca i Ra i Thoth. Grci su mit o Ozirisu i Izidi prilagodili grčkoj mitologiji, pa postoji i Ozirisov kip u helenskom stilu, a u Izida više sliči Iji, božici pretvornoj u kravu, a to je mišljenje nastalo zato što je Izida ponekad imala Aleksandriji je pod vlašću Ptolomejevića stvoreno sinkretičko božanstvo Serapis, koje je objedinjavalo Ozirisove i Hadove karakteristike. Grci su Izidu smatrali jednakoj Demetri, njihovoj božici plodnosti, a Dioniz je bio njezin nećak. Također, ponekad su Grci smatrali da rogove i Sunčev krug, pa bi se zamijenila za Hathor.

Wikipedija

Lokacija Ozirisa:

Oziris ili bolje rečeno - glava Ozirisa obuhvata puno država: Rusija, Kina, Mongolija, Kirgistan, Uzbekistan i td. Ogromna je to površina.

Zaokruženi Oziris:

Već i ovako zaokružen, vidi se Oziris, čovjek sa dugom kosom i bradom.

Iskruženi Oziris:

Fantastično, zar ne? To je Oziris i glavom i bradom. Lice Ozirisa je zeleno, a to je dokaz da je to zaista Oziris, jer legende kažu: "Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja simbolizira vladavinu nad plodnošću i vegetacijom,...".

Slika Ozirisa sa Egipatskih piramida:

Veoma zanimljivo otkriće, a zanimljivo je, barem meni, da sam lik Ozirisa otkrio još prije nekoliko godina, ali nisam htio objaviti otkriće dok ne saznam ko je to. I malo po malo, čitajući mitove i legende, postalo mi je sasvim jasno da je to Oziris.

O Ozirisu postaviću još neke podatke iz Egipatske mitologije:

Mit o Ozirisu nam iznosi jednu religijsko-simboličku pripovijest. Ona kaže da su jednom postojali prvobitni ljudi, ne primitivni nego drevni, a da bi ih se pratilo i savje­tovalo, postojala je Božanska trijada koju su emanirala druga, viša božanstva. Ovu su trijadu činili Oziris, Izida i Horus, njihov sin.

Jednom su prilikom okupljeni bogovi shvatili koliko Oziris postaje važan i pozvali ga da se pridruži njihovom skupu. No Oziris je imao brata, ili negativnu suprotnost, kao što to uvijek biva u mitološkim pričama. Ozirisov je brat bio Seth, prikazan kao neman u obliku krokodila. Na tom skupu Seth je objavio da će jedan vrlo lijep kovčeg pokloniti ono­me od bogova za kojeg se pokaže da se može savršeno smjestiti u njegovu unutrašnjost. Nikome to nije uspjelo, jer je mjesta bilo ili nedovoljno ili previše, osim Ozirisu, budući da je kovčeg bio načinjen upravo po njegovoj mjeri. Kad je ušao unutra, Seth je to iskoristio, zapečatio je kovčeg olovom i bacio ga u rijeku Nil, a Oziris je tako ploveći stigao do Sredozemnog mora, gdje je ostao usidren uz jedno stablo na obali.

Izida, njegova supruga i moćna čarobnica, uspjela je pomoću magičnog zrcala otkriti njegovo počivalište i osloboditi ga. Ali Seth, u strahu da bi ga mogla oživjeti, raskomadao je Ozirisovo tijelo na sedam, četrnaest ili četrdeset devet dijelova, i razbacao ih na sve strane univerzuma.

Uz Anubisovu pomoć Izida je pronašla sve dijelove Ozirisovog tijela, osim spolnog organa, te je tako za Ozirisa sastavila magično tijelo, gorko žaleći što više nikad neće moći imati dijete sa svojim suprugom. Međutim je, također na magičan način, zatrudnjela od dodira jednog sokola i tako se rodio Horus. Kasnije Horus odrasta i u ime oca uništava svog zloćudnog strica.

Ovaj mit prvenstveno je vezan uz uskrsnuće čovjeka, a ne usjeva, kako se ponekad misli. Radi se o uskrsnuću na inicijatski način, ­nutarnjem uskrsnuću, a ne uskrsnuću tijela. Sa stajališta mi­sterija, ljudi se rađaju “mrtvi” na duhovnom planu; ovdje trebaju započeti “živjeti” prolazeći poseban proces (inicijaciju) koji će im omogućiti ponovno rađanje iz vlastitog sjemena. Ovdje možemo uočiti povezanost mita o Ozirisu i inicijacije, kao i u svim egipatskim pogrebnim obredima.

U Ovoj legendi se kaže da je Ozirisovo tijelo raskomadano na sedam, četrnaest ili četrdeset devet dijelova.

Zanimljivo je da na Zemlji ima sedam kontinenata i mislim da ovaj mit poručuje da se dijelovi Ozirisovog tijela mogu naći na svih sedam kontinenata.

Mit dalje kaže:

"Izida, njegova supruga i moćna čarobnica, uspjela je pomoću magičnog zrcala otkriti njegovo počivalište".

Čarobno ogledalo? Hm...ja sam koristio modernu tehnologiju da pronađem Ozirisa, a to su google earth i  kompjutor. I ja imam čarobno ogledalo (kompjutor), a imali su i Egipćani, a pogotovo Izida:

Izida je uz pomoć čarobnog ogledala, isto kao i ja, pronašla Ozirisa:

Čarobni pozdrav za sve članove Magicusa:

L.P.