Razvoj kurikulumom planiranih učeničkih kompetencija pretpostavlja uvođenje novih nastavnih predmeta. Novi predmeti uvodit će se u kurikulum ovisno o stupnju razvoja učenika i u okviru Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisane maksimalne dnevne i tjedne satnice nastave. Novi nastavni predmeti mogu biti organizirani i kao moduli s odgovarajućim brojem sati nastave. Pri primjeni Nacionalnoga okvirnog kurikuluma, škola može odlučivati koje će teme i predmete povezivati u jedan program/modul, a koje će poučavati kao odvojene, zasebne programe, odnosno predmete.

Novi su predmeti: Domaćinstvo, Profesionalna orijentacija i vlastita budućnost, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Građanski odgoj, Religijske kulture.

U okviru predmeta Domaćinstvo stječu se znanja te razvijaju vještine i stavovi potrebni za održavanje domaćinstva, upotrebu kućanskih aparata, raspolaganje kućnim budžetom, zdravu prehranu i održavanje namirnica itd.

Opći je cilj nastave Domaćinstva omogućiti učenicima da steknu znanja, vještine i stavove kako bi mogli kvalitetno i odgovorno voditi svakodnevni život u obitelji i održavati kućanstvo. U okviru predmeta učenici će upoznati i razumjeti važnost obiteljskog života, kako se odnositi prema članovima obitelji, kućne aktivnosti, kulturu prehrane i stanovanja, kako upotrebljavati kućanske aparate, kako racionalno i odgovorno voditi kućne financije i odgovorno se ponašati kao potrošač. Važan je element nastave Domaćinstva upoznavanje i razvoj svijesti učenika o oblicima i kulturi obiteljskog života u Republici Hrvatskoj te poštivanju kultura obiteljskog života u drugim zemljama.

Uvođenjem predmeta Profesionalna orijentacija i vlastita budućnost učenike se osposobljava da znaju analizirati osobne obrazovne ili profesionalne izglede (opcije) i interese na temelju promišljanja postignutih rezultata tijekom školovanja. Posebna pažnja je posvećena: poznavanju osobnih mogućnosti/sposobnosti i interesa, uvidima u daljnje opcije obrazovanja, donošenju odluka o izboru odgovarajućih obrazovnih sadržaja (predmeta i aktivnosti) tijekom školovanja, značaju znanja i vještina koje su stekli u školi za budućnost, uvidu u profesije i zapošljavanje, stjecanju uvida u obilježja i razvoj profesionalne strukture i tržišta rada, razvoju svijesti o jednakom pravu svih na obrazovanje i zaposlenje bez obzira na spol, etničku pripadnost, religiju i ostala društvena, kulturna i politička obilježja pojedinca.

Predmet Profesionalna orijentacija i vlastita budućnost predstavlja snažnu pomoć škole učeniku u razvoju njegovih unutrašnjih potencijala.

Predmet Informacijsko-komunikacijska tehnologija je usredotočen na upoznavanje učenika s osnovnim obilježjima tehnologije, glavnim programima, mogućnostima njezinog korištenja u nastavi i samostalnom učenju učenika i sl. Omogućuje stjecanje umijeća uporabe današnjih računala i primjenskih programa, upoznavanje s osnovnim načelima i idejama na kojima se temelji informacijska i komunikacijska tehnologija; razvija sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim primjenskim područjima.

Predmet Informacijsko-komunikacijska tehnologija treba učenike osposobiti za komuniciranje posredstvom različitih medija; za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka; za razumijevanje i kritičku procjenu prikupljenih informacija; za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija; za timski rad pri rješavanju problema. Građanski odgoj usmjeren je na osposobljavanje učenika kao aktivnog i odgovornog građanina vlastitog društva, za međukulturnu interakciju i internacionalizaciju suvremenoga društva.

Razvoj građanske kompetencije kod učenika uključuje: stjecanje znanja i razumijevanje osnovnih koncepata demokracije i građanske uloge: 1. demokratske institucije, građanska prava i dužnosti; 2. osnovna načela funkcioniranja ekonomskog života; 3. nacionalni identitet, europski identitet, globalizacija, međunarodni odnosi, građanin svijeta; 4. socijalna povezanost i raznolikost; razvoj građanskih vještina: sposobnost kritičkog mišljenja o političkim, gospodarskim i općenito društvenim pojavama, sposobnost samostalnog donošenja odluka, surađivanja s drugima u javnom životu, procjena učinaka vlastitog angažmana; razvijanje pozitivnog stava prema demokraciji i građanskoj ulozi na različitim razinama: škola, lokalna zajednica, društvo i šira međunarodna zajednica; razvijanje interesa i spremnosti učenika da sudjeluju u političkim i građanskim aktivnostima kao odrasli građani; poticanje učenika na sudjelovanje u životu škole te u organizacijama i aktivnostima lokalne zajednice. Religijske kulture je alternativni predmet vjeronauku i omogućuje stjecanje temeljnoga religijskog znanja onim učenicima koji ne pohađaju konfesionalnu vjeronaučnu nastavu. Znanja s obzirom na religije i religijske fenomene ne mogu biti fakultativna, nego su nužna za orijentaciju u današnjemu višekulturalnom društvu.

Riječ je o predmetu u kojem se postavljaju pitanja smisla i vrijednosti, etičkih normi, religijskih vjerovanja i pogleda na život. Predmet Religijske kulture pridonosi poznavanju i razumijevanja različitih tradicija, kultura i religija. Na taj se način stvara temelj za razvoj snošljivosti kod učenika. Takvo znanje također pruža mogućnosti za razumijevanje zapadne umjetnosti, glazbe i književnosti.

Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja i izborne sadržaje koje će škola samostalno odrediti uvažavajući potrebe učenika. U općeobrazovnim i strukovnim srednjim školama izborni sadržaji mogu biti pojačani na način da učenike pripremaju za državnu maturu. Slušanje pojačanih sadržaja pojedinih predmeta potrebnih za državnu maturu treba biti omogućeno svim zainteresiranim učenicima trogodišnjih strukovnih škola. Preporučljivo je da se škole međusobno povežu i realiziraju pojačane programe za učenike s višim sposobnostima (načelo racionalizacije) vodeći računa o vodoravnoj i okomitoj prohodnosti na srednjoškolskoj razini i prema visokoškolskoj razini.

Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja i izradbu izvannastavnih i izvanškolskih programa i aktivnosti koje su dio školskog kurikuluma i koje će škola programski izraditi uvažavajući potrebe učenika.

Popis obveznih i izbornih predmeta definirat će se u posebnom dokumentu.

www.mzos.hr