Koristeći najnovije podatke Mars Reconnaissance Orbitera, koji može detektirati sastav površine planeta, sudionici 3. radionice Mars Science Laboratorija (MSL), koja je prošli tjedan održana u kalifornijskoj Monroviji, glasali su o tri mjesta koja pokazuju najveći stupanj tragova života.

Njihove preporuke, koje će pomoći NASA-i da izabere mjesto slijetanja za MSL, su tri kratera za koje se vjeruje da su nekad imali vode.

Misija MSL-a bi trebala u listopadu 2010. na Crveni planet dopremiti rover sa šest kotača.

Vodene bube
Vozilo vrijedno više milijardi dolara bit će opremljeno nizom instrumenata koji će fotografirati površinu Marsa, tražiti zračenje koje bi moglo biti štetno za buduće istraživače te skupljati uzroke tla i stijena.

Njegova primarna zadaća bit će testirati tlo i stijene u potrazi za tragovima života, kao što su atomi ugljika i organske molekule koje mogu tvoriti bjelančevine.

Rasprava o tome gdje je najbolje provesti ta istraživanja usmjerila se na područja koja se povezuju s vodom.

Mjesta-kandidati imaju rovove s dubokim hidrotermlanim ispustima koji bi mogli štititi podzemne organizme od zračenja na površini.

No, na kraju je čitav dan prošao u raspravi o ideji da bi trebalo tražiti ostatke fotosintetičkih bakterija u nekadašnjim jezerima i rijekama.

"Većina se složila da potraga za tragovima života na površini ima veću vjerojatnost dati očekivani rezultat", rekao je Roger Buick sa Sveučilišta Washington u Seattleu.

Mnoge slike površine Marsa pokazuju eroziju koju su stvorili drevni vodeni tokovi.

Na kraju su izabrana top-tri mjesta za slijetanje; krater Crater, krater Holden i krater Eberswald, koji izgledaju kao da su nekad bili izolirano jezero, jezero povezano s riječnim sustavom i prava pravcata riječna delta.

Sigurna mjesta
Kako bi otkrivanje tragova života čak i u okolišu nekoć bogatom vodom moglo biti teško, istraživači kažu da treba ići na mjesta koja mogu pružiti najviše zaštite za mikroorganizme.

Sva tri odabrana područja su bogata glinom, nazvanom filosilikat, koja se taložila u vodi. Te sporotaložeće sedimentne stijene mogu štititi mikroorganizme koji se nalaze u njima.

Krater Gale ima i sulfatnih naslaga – koje neki zemaljski organizmi koriste za hranu i za koje se vjeruje da mogu očuvati primjerke pojedinih vrsta mikroorganizama.

Unatoč tome, otkrivanje tragova života uvelike će ovisti o čistoj sreći.

"Vjerojatnost očuvanja čitavih primjeraka je zapravo vrlo mala, baš kao i na Zemlji", kaže John Grotzinger s Kalifornijskog tehnološkog instituta.

Sva tri kratera smatraju se 95% sigurnima za navigaciju rovera, no dodatne simulacije mogu pokazati da neki od njih na južnim širinama može biti prehladan.

Dogodi li se nešto takvo, neki bi se drugi kandidat mogao ugurati na listu.

Završni prijedlozi trebaju proći NASA-in tim, koji će vjerojatno u travnju 2009. objaviti mjesto slijetanja MSL-a na Mars.


www.Net.hr/znanost

23.09.2008.