Danas dijete u Africi ima na raspolaganju više tehnologije nego što je imao američki predsjednik prije 15 godina, ustvrdio je nedavno Ray Kurzweil na predstavljanju svoje nove knjige “How to Create Human Mind: the Secret of Human Thought Revealed”. Kurzweil, poznati američki izumitelj i jedan od najkontroverznijih futurologa današnjice, već se proslavio besteselerima “The Age of Spiritual Machines” i “The Singularity Is Near” u kojima je ustvrdio da će umjetna inteligencija idućih desetljeća dostići i nadmašiti ljudsku. I njegova nova knjiga na putu je da postane uspješnica iako su reakcije na nju vrlo oprečne: jedni je poput Marvina Minskog, “oca umjetne inteligencije”, smatraju veličanstvenom, dok je drugi oštro kritiziraju kao “bizarnu mješavinu dobrih i posve suludih ideja”.
Tehnološki genijalac
Ray Kurzweil (64) sin je austrijskih Židova koji su se uoči Drugog svjetskog rata doselili u newyorško predgrađe Queens. Svoju tehnološku genijalnost pokazivao je još u djetinjstvu pa je tako u dobi od 14 godina napisao softver koji je završio u IBM-ovu kompjutoru. Krajem sedamdesetih godina razvio je algoritme za prepoznavanje slova korištene za skeniranje dokumenata i članaka iz novina i časopisa, što je dovelo do stvaranja on-line baze podataka Lexis i Nexis. Kada je 1982. godine upoznao Stevieja Wondera, to ga je inspiriralo da stvori novu generaciju glazbenih sintisajzera. Nekoliko godina kasnije razvio je FatKat, automatski sustav za mešetarenje na burzi.
Predvidio pad SSSR-a
Kurzweil se iskazao i kao dobar pretkazivač budućnosti jer je mnogo godina prije ostalih futurologa predvidio pad Sovjetskog Saveza. Također, 1990. godine predvidio je da će do 1998. godine kompjutor u šahu biti bolji od čovjeka. Nije pogriješio, 1997. godine kompjutorski program Deep Blue pobijedio je svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova.
Prošle godine, pak, IBM-ov superkompjutor Watson u kvizu Jeopardy (Izazov) pomeo je dvojicu iskusnih natjecatelja što je, tvrdi Kurzweil, znak da moramo ozbiljno raspravljati o perspektivama umjetne inteligencije koja će oponašati ljudske sposobnosti.
Umjetna inteligencija
- Razmotrimo Watson, kompjutor koji je bio uspješan u kvizu Jeopardy. Taj kviz uključuje metafore i igre riječi i šale i zagonetke. Watson ne samo da razumije zamršeni jezik u Jeopardyjevu upitniku, nego je on svoje znanje stekao čitajući Wikipediju - rekao je Kurzweil.
- Ako, pak, vi čitate Wikipediju, spoznat ćete da je nejasna. Ja sam ponekad morao čitati nekoliko uvoda iz drugih izvora kako bih riješio nejasnoće i dvosmislenosti. Watson je to sve napravio s boljim rezultatom nego dva najbolja najtjecatelja zajedno. Watsonov uspjeh pokazatelj je da smo postigli stvaran napredak u kreiranju kompjutora koji rade slične stvari kao i ljudski mozak - dodao je Kurzweil.
U svojoj knjizi “The Singularity Is Near” iz 2005. godine zaključio je kako se kompjutorska tehnologija ubrzano približava singularitetu, trenutku preokreta kada će strojevi postati inteligentniji od nas. Ray Kurzweil od 2006. do 2010. godine bio je direktor Singularity Institute for Artificial Intelligence (SIAI) u Palo Altu u Kaliforniji, neprofitne organizacije usmjerene na razvoj “sigurne i prihvatljive superiorne umjetne inteligencije”.
Medicina besmrtnosti
- Umjetna inteligencija nadmašit će ljudsku do 2029. godine. Neće to biti samo invazija inteligentnih strojeva iza horizonta nego ćemo se mi fuzionirati s tom tehnologijom. Umetat ćemo inteligentne naprave u svoje tijelo i mozak kako bismo živjeli i dulje i zdravije - ustvrdio Kurzweil koji ulaže velik trud i sredstva kako bi poživio do toga vremena. No, obiteljska genetika ne govori mu u prilog: Kurzweilov otac umro je od srčanog udara sa 58 godina, dok mu je djed preminuo u ranim 40-im godinama života. Rayu Kurzweilu, pak, u dobi od 35 godina dijagnosticiran je visok kolesterol i dijabetes tipa 2. Nakon što je godinama slijedio kovencionalne liječničke preporuke i prehranu prilagođenu toj bolesti, Kurzweil se okrenuo avangardnim tretmanima. Prije 10 godina upoznao je dr. Terryja Grossmana, “vodećeg proponenta medicine besmrtnosti” koji mu je preporučio koktel komplementarnih tretmana.
Nanomedicina
U realnosti to znači da Kurzweil svakoga dana popije 150 tableta raznih vitamina i minerala za usporavanje starenja, pije 10 šalica zelenog čaja i osam čaša alkalne vode koja je jaki antioksidans te iz tijela uklanja štetne slobodne radikale. Kurzweil također prima injekcije testosterona i DHEA, hormona koji prirodno luči nadbubrežna žlijezda, a njegova se razina smanjuje s godinama. Istraživanja su pokazala da sintetska verzija DHEA usporava starenje, poboljšava kognitivne sposobnosti, libido i fizičku kondiciju. Zbog svega toga, Kurzweil tvrdi da njegov fizički profil sada odgovara nekome tko je mnogo mlađi od njega pa bi stoga mogao doživjeti medicinsku revoluciju u kojoj će se pomoću matičnih stanica nadomještati dotrajala tkiva i organi. No, Kurzweil mnogo očekuje i od nanomedicine.
- Za nekoliko desetljeća imat ćemo ‘nanobote’, minijaturne kompjutore veličine naših krvnih stanica koji će nas održavati zdravim na staničnom i molekularnom nivou - ustvrdio je Kurzweil.
- Nije to tako futuristički kako u prvi mah zvuči. Pa ljudi to već rade na životinjskim modelima. Ima ljudi koji već sada hodaju s kompjutorima prikvačenim na svoj mozak, poput oboljelih od Parkinsonove bolesti. U idućih 25 godina ti će kompjutori biti veličine krvne stanice - predviđa Kurzweil.
On smatra da će upravo zahvaljujući nanotehnologiji, matičnim stanicama i umjetnoj inteligenciji mnogi ljudi na Zapadu idućih desetljeća doživjeti 120 godina. U proteklih 160 godina čovjekov se životni vijek produljio za 40 godina, a sada se svake godine produlje za tri mjeseca. No, Kurzweil je tako optimističan da uopće ne vidi granica ljudskoj dugovječnosti. - Stalno pomičemo granice očekivanog životnog vijeka. Prema mojim modelima, unutar 15 godina mi ćemo svake godine dodavati jednu godinu više našem očekivanom životnom vijeku - rekao je Kurzweil.
U “How to Create Human Mind” predviđa “obrnuti inženjering ljudskog mozga kao jedan od najvažnijih projekata u svemiru” i vrijeme kada će se ljudi i tehnologija fuzionirati kako bi nastala nova vrsta postojanja. Objašnjavajući kako kompjutori rade, Kurzweil zaključuje da strojevi postaju sve sličniji ljudskom mozgu. Nadalje, smatra da napredak tehnologija poput magnetske rezonancije (MR) vodi boljem razumijevanja ljudskog mozga koji, tvrdi on, nije tako zakučast organ kako se misli. Zatim iznosi tezu o uniformnoj strukturi moždane kore, čija nas kompleksnost čini različitim od ostatka životinjskog svijeta. Naime, moždana kora jest središte našeg pamćenja, razumijevanja, jezika i simboličkog razmišljanja, a sastoji se od 22 milijarde neurona koji stvaraju 150 kilometara veza. No, Kurzweil tvrdi da se moždana kora sastoji od 300 milijuna modula koji se razvijaju u vrlo ranoj dobi. Jedan od razloga zašto djeca mogu lako učiti jezike i glazbu, po njemu, jest taj što moduli još nisu ispunjeni kao u dobi kad imamo 20 ili 30 godina i kada nam učenje jezika ide teže.
Biološki limiti
Naš mozak, dakle, ima biološke limite, no i to bismo mogli nadvladati pomoću “cloud computing”, odnosno korištenjem kompjutorske tehnologije zasnovane na internetu.
- Internetske tražilice već na razne načine rade za mnoge ljude, a rezultat toga je da smo sada pametniji. I pojedinici i grupe stoga mogu napraviti više - ustvrdio je Kurzweil. Sviđa mu se i potencijal “Google naočala” koje imaju 14 funkcija, a pomažu u identifikaciji osoba koje srećemo, pružaju informacije o vremenu i dnevnim obavezama. Te bi se naočale, predstavljene u travnju ove godine, u idućih godinu dana mogle naći na tržištu.
- Koristit ćete ih kao pomagala u svakodnevnom životu - rekao je Kurzweil koji tehnološke inovacije poput “Google naočala” naziva “mind expanderima” (širiteljima uma). Kurzweil tvrdi da će idućih desetljeća “mind expandera” biti napretek, a oni će nam omogućiti da uklonimo biološka ograničenja našeg mozga i uma.
http://www.jutarnji.hr/ray-kurzweil---ljudski-mozak-je-potpuno-beskoristan--dosli-smo-do-limita-i-ja-cu-ga-prebaciti-u-kompjutore--/1074113/