Doktorirao je na "Universidad de La Plata" fiziku i filozofiju. Uz Borgesa i Cortazara najveći argentinski pisac. Prije književne karijere bio je prirodni znanstvenik (radio na MIT-u i u Curie laboratorijima). Znanost napušta 1945. i započinje književni rad. Kao pisca ga je proslavio Albert Camus koji je usmjerio pažnju ljudi na Sabata.
Iako je veliki pisac, napisao je samo tri romana, te mnošvo eseja. Ti romani su trilogija. Bave se problemom ludila i mračnim stanjima uma kao što su nasilje, rodooskrvnuće, manija proganjanja, a kao najbolji primjer jest dio romana "O junacima i grobovima" koji se zove "Izvještaj o slijepima". Lik Fernando, inkarnacija zla u svom paranoičnom umu zaključuje da svijetom tajno vladaju sljepci, te ulazi u njihov svijet da se suoči s apsolutnim zlom. Taj dio je uznemirujuć prepun fantastičnih metamorfoza i spada u vrhove svjetske književnosti. U sva tri romana se ponavlja metamorfoza u kojoj se junak pretvori u nakog monstruma (velika ptica ili šišmiš) ali samo on sebe vidi i osječa kao čudovište dok ga poznanici vide kao i prije.
Sabato je politički angažiran pisac koji je u svojim romanima kritizirao vojnu diktaturu u Argentini, te ga stoga nazivaju "anti Borgesom" jer Borges nije dopuštao nikakav utjecaj dnevne politike u svoja djela, iako djele zajedničko zanimanje za metafiziku s tom razlikom što Borges traži ono nadsvjesno ili Boga, dok Sabato traži ono podsvjesno ili uzroke ludila. |