Budući da relikvije svetaca iz svih krajeva Rimskoga Carstva, među kojima i tri neraspadnuta tijela, poznatije kao "istarske mumije", nisu dobro pohranjene i predstavljene u vodnjanskoj crkvi sv. Blaža,  na okruglom stolu u Vodnjanu je zaključeno da je hitno potrebno načiniti plan njihove sanacije i prezentacije.

Sudionici okruglog stola - gradski i županijski predstavnici složili su se da je za to potrebna suradnja od lokalne do državne razine, a za početak je najavljen osnutak radnog tijela s predstavnicima grada Vodnjana, Crkve i struke, koji će načiniti plan za sanaciju i prezentaciju tog bogatstva. Istaknuto je da se to bogatstvo nakon sanacije namjerava ponuditi za UNESCO-ovu listu, u čemu presudnu ulogu treba imati država.

Prošle se godine navršilo 190 godina od prijenosa dijela relikvija pred opasnostima Francuske revolucije iz Venecije u Vodnjan. Javnosti su one otkrivene godine 1978. i 1984., a od tada do danas razgledalo ih više od 210 tisuća ljudi iz Hrvatske i svijeta, od čega polovica školaraca i studenta.

Bogatstvo pripada cijelom svijetu, a ne samo nama

Među 290 relikvija svetaca, koje su stjecajem povijesnih okolnosti stigle u Vodnjan, posjetiteljima i struci najzanimljiviji su neraspadnuti ostatci sv. Leona Bembe, sv. Ivana Olini i sv. Nikoloze Burse te manji ostatci sv. Sebastijana, sv. Barbare, sv. Marije Egipatske i sv. Eutiha.

- To bogatstvo ne pripada samo Crkvi, Vodnjanu, Istri i Hrvatskoj, nego cijelom svijetu - naglasila je članica istarskoga Županijskog poglavarstva zadužena za kulturu Lucija Debeljuh. Također je rekla kako se za očuvanje i prezentaciju relikvija trebaju udružiti Crkva, grad i Županija te Ministarstvo uz, naravno, stručno vodstvo kako bi naslijeđe ostavili budućim naraštajima.

Vodnjanski župnik Marijan Jelinić, koji je potaknuo odgovarajuću zaštitu crkvenoga bogatstva, rekao je da su ostatci neraspadnutih tijela, koji nikad nisu bili zaštićeni, vrlo oštećeni. Po njegovim riječima, potrebno je hitno pokrenuti sve da se očuva to bogatstvo "koje je, zbog nepoznatih razloga, do dana današnjega bez zaštite ostalo očuvano".

AUTOR: HINA