Istražujemo svemir, imamo misije na Marsu, ali još uvijek kuhamo istim oruđem kojim smo se koristili još u srednjem vijeku. Hranimo se samo namirnicama koje poznajemo, ne istražujemo hranu, a činjenica je i da ljudi troše ogromnu količinu energije jer ne uspijevaju racionalno kuhati – izjavio je Francuz Dr Hervé This, otac molekularne gastronomije.
This je radio kao kemičar, ali i kao kuhar, a termin molekularna biologija skovao je 1988. u suradnji s Nicholasom Kurtiem, profesorom fizike na Sveučilištu Oxford.
Nakon što su se neki restorani u Španjolskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji proslavili upravo zahvaljujući otkrićima molekularne biologije, interes za ovu znanstvenu disciplinu se povećava, kao i ulaganja investitora u njene projekte.
Europska je komisija nedavno odobrila financiranje trogodišnjeg projekta INICON-a koji se bavi razvojem inovativnih tehnologija kojima će se proces kuhanja modernizirati.
Javnost je napokon svjesna činjenice da znanstveni pristup hrani može dovesti do novih, ukusnijih i kvalitetnijih jela.
Znanstvenici Simone Toelsede i Thomas Hofmann pokrenuli su zajednički projekt kako bi kreirali savršeni sir goudu.
Koristili su se kromatografskom metodom kako bi zabilježili cijeli spektar sastojaka koji goudi daju okus, od masnih kiselina koji djeluju na ono kako doživljavamo goudu na jeziku, do gorkih peptida koji u ustima ostavljaju okus sira nakon što smo ga već progutali.
Kombiniranjem tih sastojaka može se kreirati savršena gouda koja će odgovarati zahtjevima i željama vrhunskih kulinarskih majstora. Njima je to i uspjelo.
Kuharsko-znanstveni čarobnjaci uskoro bi mogli replicirati sve postojeće i kreirati nove okuse, a svojim nas hokus-pokus igricama uvesti u sasvim novi svijet prehrane i maziti nepca kojekakvim hranjivim čudesima kakva ne postoje ni u bajkama.
irida
bglavac
