U narodu se često kaže "Susjedova trava je ljepša", odnosno "tuđe je bolje", što najbolje pokazuje da se volimo uspoređivati s drugima. U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu provode istraživanje o kvaliteti življenja, životnom zadovoljstvu i osjećaju sreće u Hrvatskoj s obzirom na određene faktore, koji nam mogu odgovoriti na pitanje koliko smo zapravo sretni i zadovoljni u usporedbi jedni s drugima, te o čemu naša sreća ovisi, i na što sve utječe.

Koliko su Hrvati zadovoljni?

Analiza provedena u Institutu Ivo Pilar obuhvaćala je više životnih područja. Dr sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan koja je provodila istraživanje, objašnjava što su i kako radili: 
"Kognitivnu sastavnicu subjektivnog blagostanja ispitivali smo skalom životnog zadovoljstva koja se sastoji od pet čestica - tvrdnji. Sudionik procjenjuje koliko se sa svakom od tih tvrdnji slaže na skali od pet stupnjeva, gdje pet znači "jako se slažem", a jedan "uopće se ne slažem". Rezultat se izračunava kao prosjek od pet čestica, a viši rezultat upućuje na veće životno zadovoljstvo. Hrvatski su građani procjenjuju da nisu ni previše zadovoljni ni nezadovoljni svojim životom, tj. životno su zadovoljstvo procijenili malo iznad - prosječnim (M(dobiveni izračun)=3,0, sa sd(standardnom devijacijom)= 0,85)."
To pokazuje da se životno zadovoljstvo Hrvata ne mijenja, međutim to nije slučaj s osjećajem sreće, koju su ispitanici procjenjivali na skali od 1 do 10.
"Osjećaj sreće  je znatno veći od teoretskog prosjeka ( M=7,8; sd=1,96). 30% građana smatralo se vrlo sretnima, a 27% umjereno sretnima", kaže dr. Kaliterna Lipovčan. 

 Hrvati su prema dostupnim istraživanjima malo manje sretni, jer je osječaj sreće  7,12. Valja napomenuti da standardna devijacija upućuje na stupanj nejednakosti u procjenama sreće, pa kad je njezina vrijednost velika, velika je i nejednakost sreće, odnosno kod sretnijih naroda obično je manje nejednakosti u osjećaju sreće, što se objašnjava harmoničnim odnosima u društvu.
"Procjenjujući područja koja pripadaju u osobno blagostanje, hrvatski su građani bili najzadovoljniji odnosima s obitelji i prijateljima, prihvačenošću od okoline i osjećajem fizičke sigurnosti. Zadovoljstvo tim područjima procijenjeno je višim od prosječnog zadovoljstva osobnim blagostanjem. Građani su najmanje bili zadovoljni materijalnim stanjem", kaže dr. Kaliterna Lipovčan. 

Uspoređujući rezultate istraživanja, građani Hrvatske  najzadovoljniji su  u odnosima s obitelji i prijateljima, a najmanje materijalnim stanjem. Razlike se mogu uočiti kod zadovoljstva fizičkom sigurnošću i prihvačenošću od okoline čime su građani sad malo nezadovoljniji.

Osim općeg blagostanja, istraživanje je obuhvatilo i zadovoljstvo nacionalnim blagostanjem. 
"Od područja koja se ubrajaju u nacionalno blagostanje građani su bili najzadovoljniji nacionalnom sigurnošću i stanjem okoliša, a najmanje zadovoljni Vladom i socijalnim uvjetima u zemlji. Za procjene nacionalnog blagostanja može se opravdano pretpostaviti da odražavaju neke o objektivnih okolnost. Relativno visoko zadovoljstvo nacionalnom sigurnošću može biti posljedica određene stabilizacije prilika u zemlji nakon dugih ratnih godina, kao i osjećaj ulaska u EU i NATO. Međutim, izraženo zadovoljstvo stanjem okoliša u zemlji vjerojatnije je odraz činjenice da građani zapravo ne mare za to područje ili o njemu nisu dovoljno obaviješteni. Nezadovoljstvo socijalnim uvjetima govori o objektivno lošim uvjetima za koje građani najčešće optužuju Vladu, a o tome govori i izraženo nezadovoljstvo njome", kaže dr. Kaliterna Lipovčan. 

Razlike između analiza u proteklim godinama, odnosno zašto se promijenio osjećaj sreće, a životno zadovoljstvo nije, dr. Kaliterna Lipovčan objašnjava ovako: 
"Taj rezultat zvuči neobično ako se uzme u obzir da se istodobno smanjio osjećaj sigurnosti i prihvačenosti od okoline, a osjećaj životnog zadovoljstva ostao je nepromijenjen. Međutim, treba imati na umu da je osjećaj sreće emocionalna sastavnica subjektivnog blagostanja, pa je moguće da se određena doza optimizma - koja može biti rezultat ulaska u EU - ponajprije odražava na emocionalnom području - tj. kroz osjećaj sreće, a nije zahvaćena kognitivnom evaluacijom životnih prilika, na koju upučuju procjene životnog zadovoljstva i zadovoljstva različitim osobnim i nacionalni područjima".

Usporedba osjećaja sreće po zemljama i županijama

Istraživanja napravljena u Institutu Ivo Pilar uspoređena su s onima rađenima u drugim državama u Europi. 
"Opći rezultat europske studije pokazao je da subjektivno blagostanje nije  jednako raspoređeno u svim dijelovima proširene Europe. Osim razlike između europskog sjevera i juga velike su razlike u subjektivnoj dobrobiti utvrđene između Istoka i Zapada tj. između zemalja koje pripadaju u EU - 15 i onih iz skupine EU - 10 i CC - 13. Zanimalo nas je kakav je položaj Hrvatske u tom kontekstu. Najsretniji su bili građani u skandinavskim zemljama, s Danskom na vrhu ljestvice, dok su na začelju EU - 15 bili građani Portugala. Među zemljama EU - 10 i CC- 3 najsretniji su bili građani Malte i Cipra, čak sretniji nego građani nekih zemalja EU - 15, dok su najmanje sretni bili građani Bugarske, Turske, Litve i Latvije. 

Prema procjeni pojedinih životnih područja, ostatak Europe razmišlja slično kao i Hrvati, te su uglavnom procijenili obiteljski život kao područje kojim su najzadovoljniji, dok su materijalni uvjeti i životni standard područja koja ih najmanje zadovoljavaju. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je i na nivou županija, pa su županije poredane po osjećaju sreće i životnog zadovoljstva, gdje su najsretniji ispali Splićani, iza kojih slijede Istrani, te Zagrepčani, dok su najnesretniji Hrvati građani Bjelovarsko-bilogorske županije, iza kojih slijedi Osječko-baranjska. 

Slična situacija je i kod procjene životnog zadovoljstva. Najzadovoljniji tim područjem su žitelji Splitsko - dalmatinske županije, zatim Istrani, Dubrovačko - neretvanska županija i grad Zagreb, a najmanje su zadovoljni u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji, koju slijedi Krapinsko - zagorska županija. Županije koje se nalaze uz more, više su općenito na ljestvici životnog zadovoljstva i sreće, što je i inače situacija i u svijetu, gdje su države uz more u principu sretnije. 

Još istraživanja o sreći

Jedno zanimljivo istraživanje o tome koliko na životni vijek utjeće sreća proveli su psiholozi Danner, Snowdon & Friesen. Istraživanje je provedeno na časnim sestrama budući da sve žive u sličnim životnim okolnostima cijeli život, te da im se svakodnevica bitno ne mijenja kroz životni vijek. 

Ispitanim časnim sestrama zadano je da pišu o svojim osjećajima, a procjena njihove sreće mjerila se čestim pozitivnim emocijama spomenutim u esejima. Tako su prikupili 180 autobiografija časnih sestara u dobi od 18 do 32 godine, na temelju kojih je napravljena procjena. Od ispitanih redovnica 90% sretnijih doživjelo je dob od 85 godina, dok je do te dobi poživjelo samo 34% nesretnijih časnih sestara. Čak 54% sretnijih redovnica doživjelo je i dob od 94 godine, dok je samo 11% nesretnijih časnih sestara do te dobi ostalo živo, što pokazuje da je životno zadovoljstvo povezano s dugovječnošću, i to vjerojatno iz razloga jer pozitivno utječe na zdrav stil života. 
Jedno drugo istraživanje pokušalo je povezati sreću s bračnim statusom. Ispitani muškarci i žene razmišljali su slično, te je i kod jednih i drugih zabilježeno da su najsretniji oni oženjeni, iza kojih slijede samci, pa razvedeni, dok su oni koji žive odvojeno najnesretniji. 

Što se tiče utjecaja materijalnih dobara na sreću, povezanost postoji, ali samo do određene granice. U istraživanju provedenom u 65 zemalja istraživači Inglehart i Klingemann pronašli su da sreća i životno zadovoljstvo rastu proporcionalno s BDP-om, no sve do 13.000$, nakon koje se ne uočava povezanost sreće, barem ne linearna, s rastom prihoda.

Sretni i zadovoljni ljudi prema istraživanjima bolje rade, ostvaruju bolje socijalne kontakte, imaju uspješnije brakove, dulje žive i više zarađuju, stoga ukoliko na ovim područjima želite biti uspješniji, opustite se, ne brinite previše i jednostavno, uživajte u životu.

 Izvor: FUNKYMEM  Portal za bitne stvari