Godina je 1924. Sedamnaestogodišnja Anna Mitchell-Hedges proživljava avanturu svog života krčeći mačetom lijane južnoameričke prašume zajedno sa svojim ocem. Sati probijanja kroz neprohodno raslinje napokon su urodili plodom kada su se guste grane razmakle i prepustile scenu drevnom majanskom gradu Lubaantunu i njegovom razrušenom hramu. U maniri najpopularnijeg fiktivnog kolege Indiane Jonesa, britanski arheolog zajedno sa svojom kćerkom otkriva brojne tajne koje hram skriva, među njima i mističnu ostavštinu davno nestalog naroda. Sreća je htjela da upravo njegova kćer Anna pronađe fascinantan artefakt, lubanju izrađenu od bistrog kristala kvarca koja će intrigirati znanstvenu javnost desetljećima kasnije...
Nađeno je ukupno 13 kristalnih lubanja na područjima nekadašnjih astečkih i majanskih gradova, a najpoznatija je ona koju je Anna Mitchell-Hedges pronašla, ponajviše zbog dva razloga. Prvi je činjenica da ovaj artefakt do najsitnijih detalja po obliku, veličini i konturama odgovara pravoj ljudskoj lubanji, čak ima i odvojivu čeljust. Osim toga, lubanja je napravljena neslućenom tehnikom za koju znanstvenici drže da ju je i danas nemoguće replicirati.
U trenutku kada je kristalna lubanja Mitchell-Hedges doputovala u London, zapadnjaci su se prisjetili starog majanskog proročanstva koje kaže da će lubanje kada se ujedine spasiti svijet od najveće katastrofe i razotkriti ljudima njihov pravi smisao postojanja na Zemlji. Proročanstvo je pridonijelo razvoju brojnih teorija o postanku ovih lubanja te o njihovoj svrsi i moćima.
Upravo zbog ovih teorija lubanja sudbine, kako je nazvana, poslana je u laboratorij Hewlett-Packarda, najjaču silu u istraživanju računalnih i elektroničnih tehnologija sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Laboratorij je bio poznat i po najvećim stručnjacima na polju istraživanja, obrade i manipulacije kvarca koji se koristio u naprednim elektronskim instrumentima.
Testovi su dokazali da je lubanja sačinjena od jednog komada kvarca te da je od istog kvarca sačinjena i čeljust. Spomenuti vrhunski stručnjaci izjavili su da njima dostupnim tehnologijama tog vremena nisu u mogućnosti rekonstruirati takvu lubanju. Naime, metoda izrade za koju su se složili da je jedina moguća za stvaranje takvog artefakta morala je trajati barem 70 godina, tj. na lubanji je moralo svakodnevno raditi tri generacije majstora.
Zaključeno je da je pretpostavka o tri naraštaja majstora koji rade na jednom objektu gotovo nemoguća, stoga se lubanja sudbine proglasila artefaktom nastalim nepoznatim tehnologijama. Nije trebalo dugo da se 'nepoznate tehnologije' prevedu u vanzemaljsku silu i dokaz života izvan naše planete naročito u eri kada je utrka za osvajanje svemira bila najveći prioritet svjetskih velesila.
Najpopularnija teorija o nastanku kristalnih lubanja kaže da su nastale prije 5 do 36 tisuća godina, a da su ih Majama u naslijeđe ostavili stanovnici legendarne Atlantide, pritom također spekulirajući i o vanzemaljskom porijeklu. Pripisuju im se nadnaravne moći pa su zbog njih njihovi vlasnici ulazili u stanje hipnoze, doživljavali halucinacije i snove o drevnim kulturama, a neki tvrde da su im lubanje omogućile gledanje u budućnost te čak i da ispunjavaju želje.
Lubanje su jednoznačan simbol smrti u umu modernog čovječanstva, moćna ikona i stavka u vizualnom rječniku praktički svakog naroda današnjice. No kakvo značenje su imale za drevne kulture Inka i Maja do danas je nejasno. Poznato je da su skulputure lubanja ukrašavale pročelja majanskih zgrada i hramova, a nagađa se da su u majanskoj kulturi lubanje imale suprotne konotacije od nama logičnih, točnije, da su igrale ulogu u mitu o postanku svijeta.
Najveći istraživač nadnaravnog svijeta, Arthur C. Clarke, i sam se je zainteresirao za fenomen kristalnih lubanja te im je priuštio poseban tretman u svojoj televizijskoj emisiji 'Misterije svijeta'. Popularnu lubanju sudbine dodatno je ustobočio na vrh ljestvice simbola mističnog svijeta postavivši je na naslovnicu svoje knjige u kojoj je sažeo svoja istraživanja o nadnaravnome. Knjiga se također zvala 'Misterije svijeta', a naslovnica s kristalnom lubanjom postala je vjerojatno najpoznatija i najprepoznatljivija naslovnica u povijesti literature.
National Geographic Channel sada nastavlja ondje gdje je Arthur C. Clarke stao. U nedjelju 26. listopada kreće serijal 'Kristalne lubanje: Novi pogled na legendu' koji će se pozabaviti svim neodgovorenim pitanjima uz ovu uvijek aktualnu temu. Uz pomoć vrhunske tehnologije i povijesnog istraživanja National Geographic Channel pokušat će otkriti odakle zaista potječe najslavnija kristalna lubanja, lubanja sudbine.
Prema vjernicima u nadnaravno i okultno, kristalne lubanje su mnogo više od zanimljivih artefakata. Možda predstavljaju sudbinu i uništenje, možda s druge strane predstavljaju nadu i izlječenje. Možda zaista mogu ponuditi prozor u budućnost, a u trenutku najveće krize čovječanstva, u času kada ćemo se naći pred istrebljenjem, možda ovih 13 neobjašnjenih čuda minulih vremena zaista predstavlja jedini spas. Pitanja je gotovo beskonačno, a odgovore na neka od njih pronaći ćete uz National Geographic Channel i 'Kristalne lubanje: Novi pogled na legendu'!
www.tportal.hr
|
bglavac
irida
edin.kecanovic
