Od svih 300 000 vrsta biljaka na zemlji, niti jedan drugi biljni izvor se ne može usporediti sa nutricijskim vrijednostima kanabisova sjemena. To je jedina biljka na zemlji koja opskrbljuje kao izvor broj jedan. Osim toga, ima savršen balans esencijalnih aminokiselina i ulja sve u jednoj biljci i obliku koji je najjprirodniji za probavu.

Konoplja (Canabis sativa) po nekima je biljka koju je Bog stvorio kako bi čovjeku služila za SVE - kao hrana, lijek, miris, energent, gradivni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za uživanje kao cigara.

Postoji i vjerovanje da je biljka vanzemaljskog porijekla, jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva spola - kao muška i ženska konoplja. Kod svih ostalih biljaka spol se mora otkriti analizom kromosoma.

Potiče, kažu, sa Kavkaza, baš odakle potiču i prvi ljudi - nefili tj. divovi plavih očiju koji su stigli možda i iz svemira. Spustili su se zatim u područje drevnog Sumera i tu su ih doživljavali kao Bogove koji su došli sa neba.

Nazvani su anunaki (oni koji su sišli sa neba) i donijeli možda "čarobnu biljku" - za sve. Bilo kako bilo, u Sumeru je tada prije više od 8000 godina naprasno nikla civilizacija. "Bogovi" su stvarali djecu sa zemaljskim kćerima i dosta toga je zapisano i u Bibliji. ( i knjigama Z. Sitchina )

Konoplju su svakako uzgajali u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usjev koji je čovjek uopće počeo uzgajati u mnogim državama svijeta - bila je konoplja.

Konoplja se izgleda spominje i u Bibliji: "Posijat ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispošćenoj zemlji". (Jezekija 34/29) .

I danas bi glad u svijetu bila potpuno iskorjenjena kada bi se uzgoj konoplje mogao obavljati slobodno. Njeno sjeme sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja ima masnih kiselina koje potpuno čiste tijelo od kolesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se više nigdje u prirodi. Jedite nekuhane sjemenke konoplje (ukoliko je nađete negdje).

Zovu je još bhang, gandža i hašiš. Rec kanvas je nizozemska riječ za konoplju.
   


Biljka za sve

Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom svijeta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana "usjev od milijardu dolara". To je bilo vrijeme kada je prodaja konoplje od jedne žetve mogla zaraditi preko milijarda dolara i to često u kešu. Konoplja je sve do 20. stoljeća bila najisplativiji usjev na tržištu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentakiju, kada je proizvedeno 40 000 tona.

Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17 i u 18. stoljeću dolazili pod udar zakona i oporezovani su dodatno. U Virdžiniji se za izbjegavanje plaćanja ovog poreza išlo i u zatvor. Onima koji su uzgajali konoplju država Virdžinija je davala posebne poticaje.

George Washington, Thomas Jefferson i mnogi drugi bavili su se uzgajanjam konoplje. Jefferson je čak krijumčario sjeme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. Jefferson je prvi patentirao specijalno konstruiranu mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala drška od korisne mase i vlakana, i to mnogo brže nego što je to ručno rađeno močenjem.

Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.

Novinar i publicista, Dag Jurci, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o konoplji tvrdi i da je rat 1812. vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Zašto je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Prije svega, zbog potreba mornarice. 4000 godina, 90 % svih brodskih veziva i jedara napravljeno je od kanabisa, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak plijen.

Prva biblija, geografske mape, pomorske karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se štampala na papiru od konoplje. Zapravo sve školske knjige do 1880. bile su štampane na papiru od konoplje.

Slike Rembranta, Tomasa Geinsboroua, Van Goga kao i mnogih drugih slikara bile su napravljene najčešće na platnu od kanabisa.

Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizajućih kemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konolje ne žuti i vrlo je trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.

Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav papir moći raditi se od konoplje i da više neće biti potrebno sijeći drveće. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasijanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasijanog drvetom. "Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugrožava prirodnu okolinu", zapisano je u američkom biltenu br.404 koji izdaje američko ministarstvo za poljoprivredu.

Ako bi se svi plastični proizvodi, umjesto od naftnih derivata, radili pomoću cijeđenja ulja iz konoplje, prirodno bi se razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje. Današnja plastika od nafte zato teško zagađuje okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije.

Kvalitene boje i lakovi napravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58 000 tona konopljinog sjemena korišteno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.

Lijekovi od konoplje su godinama bili podržavani od Američke Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lijek daje samo malom broju ljudi, dok je većina natjerana da koristi razne druge kemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko tijelo.

Tako je Herst tokom 1934. do 1937. naručio od svojih urednika više prikladnih tekstova o opasnoj biljci - marihuani. Riječ "marijuana" uzeli su iz meksičkog slenga sa namjerom da sa njom upoznaju širu javnost. Morali su izmisliti neko ime, jer sve ono loše i zastrašujuće što su planirali da dovedu u vezu sa ovom biljkom, nikako se nebi moglo povezati sa konopljom u to vrijeme. Kao kada bi danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su teške halucinogene droge.

Izmišljeni novinski članci tako su teško klevetali Meksikance, Afroamerikance, džez muzičare i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu - marihuanu. Posebno je na meti bio New Orleans, gde se pušenje marihuane navodno obilato upražnjavalo među crnačkim većinskim stanovništvom.

Čitaoci su zatim upoznavani sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je bila uzrok mnogih nerazjašnjenih saobraćajnih nesreća, ubojstava i samoubojstava, i uzrok nemorala mnogih mladih žena.

U Septembru 1937. najkorisniji poznati usjev na svijetu postao je opasna opojna droga - marihuana.

Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod i državu.

Kada je Američko Ljekarsko Udruženje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lijek preko stotinu godina ( i zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinol ) bilo je previše kasno. Dr Džejms Vudvord, ljekar i advokat, izjavio je tek kasnije pred Kongresom ( kada je traženo da se zakon ukine ) da je samo to bio razlog što se Asocijacija nije založila protiv donošenje tog zakona.

Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vrijeme, shvatilo je prevaru. Postojao je strah od marihuane koji su Herstovi mediji posijali.

Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje i oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, što je konoplju brzo učinilo nekompetitivnom na tržištu.

Sva konoplja koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti.


Parlament odlučuje o potrebi korporativnog biznisa

Kada je uvoz 1942. zbog Drugog svjetskog rata potpuno stao, američka vlada je tražila ukidanje zakona. I ne samo to. Krenula je žestoka kampanja ministarstva za poljoprivredu koje je tražilo od američkih farmera da što više siju konoplju. Tada je skovana parola: "Konoplja za pobjedu!" Ista vlada koja je prije samo pet godina oporezovala konoplju kao opasnu drogu, sada je pozivala farmere da posade 350 000 jutara sa konopljom. Izgrađena je i 71 farma za njenu obradu.

Čim je rat završen, pozicija konoplje je igrama u Parlamentu, preko korumpiranih političara u "najdemokratskijoj državi na svijetu", ponovo vraćena tamo gdje je odgovaralo moćnoj naftnoj oligarhiji, koja je iz rata izašla još bogatija. Konoplja je ponovo postala marihuana - demonsko sjeme i ponovo je tražen zakon o njenom oporezivanju.

Isti čovjek iz Federalnog biroa za narkotike, Anslinger, opet je pred Kongresom svjedočio o opasnoj marihuani. Ovog puta je, međutim, rekao sve suprtotno od ranije tvrdnje: tih godina u vrijeme makartizma, kada se SAD spremala na križarski rat u Koreji i kasnije u Vijetnamu ( koji je rimokatolički klan iz Pentagona vodio protiv budističke hereze i ruskog razmještanja nuklearnog oružja ) marihuana je, po njegovom svjedočenju, bila vrlo opasna jer je "mogla toliko umrtviti vojnike da izgube svaku volju za borbom".

Već 2. novembra 1951. kroz Kongres je prošao takozvani Bogsov zakon koji je povećao kazne za sva kršenja zakona u ograničenju uzgajanja konoplje. Zatvori su počeli puniti se prekršiocima, posebno su hapšeni mladi koji su pušili konoplju.

Propaganda je nastavila raditi svoj posao pa je pušenje konoplje i njena štetnost morala biti što više urezana u svijet mladih. Kao podloga idealan je bio rock and roll, pa su i neke velike zvijezde rok scene od droge morale umrijeti. (Ali, ovo je posebna tema).

Proizvodnja konoplje opala je za 80 % i čitava planeta od tada mora "gutati" ogromne količine petrokemijskih otpadnih toksina koje ne može nikako "svariti".

Pored ogromne količine plastičnog smeća i toksičnih plinova, Zemlji se onemogućava i disati, jer se ogromna šumska prostranstva krče da bi se drvo prerađivalo u papir. Pri ovoj obradi drveta potrebno koristiti i jake toksične kiseline ( što sa konopljom nije slučaj ).

A sve se može lako nadoknaditi ukoliko bi se slobodno koristila konoplja.

Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom ( koja izgleda i nije organskog porijekla ).

(Ako ste se možda sad zapitali - zašto onda "majčica Rusija", toliko forsira svoje naftovode i plinovode, a ne pređe lijepo na konoplju koju mogu slobodno gajiti i prerađivati ( i uništiti Zapadne tajkune, a ruske seljake konačno obogatiti ) razlog je jednostavan: zato što globalna naftna oligarhija savršeno dobro drži u svojim rukama i Zapad i Istok i Sjever i Jug.

Dakle, oni su GLOBALNA oligarhija. Politička podjela svijeta kakvu mi smrtnici ( i robovi ) učimo u školama ( i kako je uči naša pseudopolitička "elita" na raznim fakultetima političkih nauka ), predstavlja samo šarenu laž kako bi ova pseudoelita obavljala funkciju korisnih idiota.

Svijet nikada nije bio podjeljen na Istok i na Zapad, na države i državice, narode i nacije, na ljevičare i desničare, liberale, komuniste, socijaliste, anarhiste, radikale, laburiste, stare i nove konzervativce, već na interesne zone korporativnog biznisa koji globalna oligarhija tisućama godina savršeno kontrolira preko svojih masonskih loža ( ranije vjerskih zajednica ), a one preko svojih članova koje ubacuju kao političke marionete u razne države svijeta. Pravu političku podjelu znaju samo oni sa vrha Piramide. Zato se i zovu Iluminati - prosvjetljeni.

Svi međudržavni i unutarnji politički sukobi među građanima samo su vješto orkestrirana pomicanja kada pojedini globalni moćnici premještaju svoje interesne zone. Dakle ONI će preći i na konoplju kada budu za to spremni, a ja vjerujem da se oni na to polako spremaju. Konoplja bi drastično oborila cijene plina i nafte, pa bi lako pukla i "majčica Rusija" ( da nije njihova ).

zivkovic.net

Još činjenica i zanimljivosti o ovoj "opakoj drogi" koja bi uništila svijet da je legalizirana

Kora konoplje ima najduža i njajčvršća vlakna od svih biljaka. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi građevni materijali, uključujui lesonit, materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploče, brtvila, oplatu, boje, ivericu, žbuku, šperploču, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plastične kompozite koji su čvršči od čelika.

Ekološki održiva konoplja NE ZAHTJEVA NIKAKVE HERBICIDE I PESTICIDE KOD UZGOJA. Stvara humus, čisti tlo od teških minerala, i upija enormne količine ugljika iz atmosfere. Konoplja može dati 250 više vlakana od pamuka, i uz manju potrošnju vode, te 600 posto više vlakana od lana, na istoj površini.

Anatomija stabljike konoplje presudna je za njenu kvalitetu. Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i korištenje drveta za papir i građevni materijal, kako bi se spasio planet, i uništio efekt staklenika, i zaustavila deforestacija, postojao bi samo jedan godišnje obnovljiv prirodan izvor sposoban za davanje ukupne većine svjetskog papira i tekstitila uz istovremenu smanjenje zagađenja, obnovu tla i čiščenje atmosfere.

Ako sve praktične primjene nisu dovoljne da nas uvjere u korist konoplje, onda bi nas prehrambena vrijednost konopljinih sjemenaka trebala uvjeriti. Nutricionistička istraživanja konopljinih sjemenki dala su neka od najizvanrednijih otkrića. Konopljine sjemenke nemaju premca u hranjivosti. One sadrže, antioksidanse, bjelančevine, karotene, fitosterole, fosfolipide, kao i brojne minerale, uključujući kalcij, magnezij, sumpor i željezo, cink i fosfor!

Izvor su potpinih bjelančevina i sadrže svih 20 poznatih aminokiselina, uključujući devet esencijalnih aminokiselina. Sadrže vitamine A / beta-karoten, B1,B2,B3,B6,C,D,E ( prirodni antioksidans! ), svi u lako probavljivom obliku. ( No ta vam biljka nije dozvoljena... hm, baš začuđujuće! Glavno da su tu fluor, aspartam, itd..., no krenimo dalje )

Ulje konopljinog sjemena izuzetno je bogato esencijalnim masnim kiselinama (EMK). Ono je najuravnoteženije prirodno ulje za ljudsku prehranu. To ulje može pokriti sve naše potrebe, za esencijalnim masnim kiselinama, kroz čitav život, zahvaljujući svom uravnoteženom sadržaju od 80 posto EMK. Njegovih 10 posto zasićenih masnih kiselina pruža energiju, dok 80 posto EMK, prvenstveno služe kao građevni blokovi stanica, te za proizvodnju hormona.


Korištenje i čuvanje

Visoko nezasićena ulja, posebna ulja loše kvalitete, mogu spontano oksidirati i postati užegla za kratko vrijeme, ako se ne čuvaju na pravi način. Ulja treba čuvati na tamnom i hladnom mjestu, najbolje u tamnoj staklenoj, ili još bolje metalnoj boci! Konopljino ulje može se čuvati zamrznuto dulje od drugih ulja bez opasnosti od pucanja boce: zbog njegovih lanaca visoko nezasićenih masti ne skrutnjuje se. Osim toga ULJA VISOKE KVALITETE KOJA SE PRAVILNO ČUVAJU NE TREBAJU NIKAKVE DODATNE KONZERVANSE!

Visoko nezasićena ulja, nisu pogodna za bilo koju vrstu kuhanja. Ipak jedno od tih ulja, repičino ulje, uobičajeno se koristi u komercijalnim proizvodima, i za duboko prženje. Osim toga, većina ulja za kuhanje koja se koriste u pripremi brze hrane, i prodaju u supermarketima, obrađivana su na visokim temperaturama; taj proces denaturira esencijalne masne kiseline, do te mjere da one postaju trans-masti - praktično toksini s kojima tijelo teško izlazi na kraj. Gubi se terapijska vrijednost EMK.

Prema svjetskom poznatom istraživaču dr. Udu Erasmusu u njegovoj knjzi, Fats that Heal, Fats that Kill, svjetlost je 1000 puta razornija za lance EMK, od kisika. Zato bi bilo mudro dvaput razmisliti, prije nego što kupite ulje za prehranu i kuhanje koje je pakirano u prozirnu plastičnu ili staklenu bocu, i koje je bilo rafinirano, izbijeljeno i deodorirano. U analizi iz knjige, dr. Erasmusa konopljino ulje je na vrhu popisa kao najkorisnije ulje.

http://vutra.org/medicina.php