Nadopuna na članak wendy.tanje pod nazivom: Test novih sposobnosti( koju stranu mozga koristite):

Da bi se bolje shvatila funkcija obje strane mozga potrebno je znati slijedeće:

- lateralnost funkcije je pod utjecajem faktora okoline i genetski određenih faktora ( spola i dominantno jače ruke)

- lateralnost funkcije je relativna, a ne apstraktna jer obje hemisfere imaju ulogu u gotovo svim ponašanjima.

Istraživanja na kliničkoj populaciji pokazala su slijedeće rezultate koje imam prilike vidjeti svakodnevno u kontaktu sa mojim pacijentima na odjelu neurologije:

- kod lezije(oštećenja) lijeve strane hemisfere desnorukih pacijenata dolazi do  deficita u funkcijama desne strane mozga(( govor, čitanje i pisanje), dok iste te lezije na desnoj strani hemisfere dovode do deficita u izvođenje zadataka koji uključuju prostornu orijentaciju , glazbenei uopće umjetničke sposobnosti

Isto tako su različiti eksperimenti na vidnom polju pokazali da podražaji iz desnog vidnog polja imaju direktan pristup na lijevu hemisferu, a podražaji iz lijevog vidnog polja u desnu hemisferu (slike)

Postoji tzv, Test natrijevim amitalom. Amobarbitol je snažan anestetik, sedativ koji se ubrizgava u lijevu karotidnu arteriju te dovodi do uspavljivanja tzv ispilolateralne hemisfere što znači da ako osoba ima centar za govor u lijevoj atmosferi neće moći govoriti nakon ubrizgavanja sredstva i obrnuto...

Pritom je utvrđeno još slijedeće:

95% dešnjaka i 70% lijevaka ima centar za govor na lijevoj strani hemisfere

15% lijevaka ima centar za govor na desnoj strani hemisfere

15% lijevaka ima centre za govor u obje hemisfere

Možda ste primijetili da neka djeca sa dominantnom lijevom rukom imaju ponekad problem sa čitanjem i pisanjem, da pobrkaju slova kao npr."d" i "b" pa ih pišu obrnuto. Ista je situacija i sa nekim brojevima kao napr. 3 i 5.

To su ona djeca koja imaju centar za govor u desnoj ili u obje hemisfere pa ono što desna strana vidnog polja percipira, lijeva vidi kao u ogledalu...Postoje i neka druga objašnjenja, no ona su prilično komplicirana i traže detaljno poznavanje anatomije i funkcije mozga s kojim vas nebi htjela opterećivati.

Moj profesor i poznati neurolog, s kojim sa dugo godina radila, često je puta znao istaći važnost sviranja jednog instrumenta kako bi se jednako razvijala funkcija obje moždane hemisfere, što sam imala prilike primjetiti i sama kad sam učila svirati klavir.

Promatram pacijente na odjelu:

- oni s desnom paralizom ( oštećenje na lijevoj hemisferi) imaju smetnje u govoru i na pitanja često puta neadekvatno odgovaraju

- ponavljaju riječi koje su nekad često izgovarali

- imaju smetnje u artikulaciji

- zbog nemogućnosti izražavanja svojih potreba i neshvaćeni od strane drugih nervozni su i agresivni

Što se pak paralize lijeve strane tijela tiče(oštećenje desne hemisfere) oni imaju jako izraženi neglect tj. ne prihvaćanje oštećene strane tijela, izgubljenost u prostoru, ali zato verbalno jaki i na taj način kompenziraju svoj deficit.

Njima se često puta zbog neglecta dogodi da u hodu, pokretu, udare sa tom oštećenom stranom u stvari koje im se na putu nađu.

Isto tako prilikom jela pojedu hranu  samo na desnoj strani tanjura, lijeva za njih ne postoji, nije u njihovom vidnom polju.

Takvima je potrebno pristupiti sa oštećene strane kako bi ih se "prisililo" da okrenu glavu na tu stranu. Liječenje je dugotrajno , ali sa vidljivim rezultatima.

Postoji isto tako kompjuterski programi koje služe u tu svrhu. Na ekranu su točkice plave boje i jedna crvena koju pacijent mora pratiti.Ona se postupno pomiće u drugu stranu koju pacijent ne percipira, ne doživljava i tako se povećava vidno polje.

Uzmite komad papira pred kojeg stavite ogledalo i pokušajte pisati gledajući u ogledalo, a ne u papir. Vidjet će te koliko je to teško. Onako kako vi poslije vidite iskrivljene crteže, slova , brojke ili geometrijske likove, koje ste pokušali prenjeti na papir, gledajući u ogledao, tako je teško onom koji ima deficit u jednoj od navedenih hemisfera mozga.

Mogla bi navesti bezbroj primjera, no smatram da su i oni dovoljni kako bi ste dobili uvid u kompleksnu funkciju mozga , jednog od onih ograna u ljudskom organizmu koji se poslije oštećenja ne može regenerirati već jedna od zdravih hemisfera djelomično preuzme ulogu one druge. Kod mnogih niti to nije moguće pa ostaju doživotno hendikepirani. Zato budimo sretni bez obzira na naš postotak IQ, racionalnost ili asptraktnost, sposobnost zbrajanja i oduzimanja ili vještine crtanja.Ono što je bitno, a to je da ne shvatimo " normalno živjeti" kao nešto samo po sebi razumljivo, već kao dar kojega trebamo cijeniti i čuvati kao najveće blago. Na žalost, mnogi,sa zdravim funkcijama u obje hemisfere, ne vide što bi trebali vidjeti, ne čuju što bi trebali čuti, stoje na mjestu i lamentiraju, a mogu hodati.Ako se i kreću , hodaju po svijetu poput hendikepiranih, osakaćeni spoznajom da u biti sve imaju što im je potrebno u životu.. Ne znam što je veća tragedija.