Ljekarna na Gradecu

 

Vrhunac prosperiteta najstariji, obrtnički i trgovačkiGradec dosegao je u 14. stoljeću. Bilo je to vrijeme ukojem se počinje pratiti i djelovanje liječnika, kirurga i ljekarnika na području grada te postupno intenziviranje nastojanja oko zaštite zdravlja njegovih stanovnika.

Dobro je poznata, na primjer, činjenica da je Jacobus de Placentia, biskup zagrebački (1343–48.), u tom razdoblju donio u Zagreb pregršt birane medicinske literature iz poznatih medicinskih centara izvrsnosti,napose Montpelliera, što su neki povjesničari interpretirali kao mogućnost njegove namjere da ovdje osnuje medicinsko učilište. U istome stoljeću, u kojem se prvi put spominje najstarija zagrebačka ljekarna, u slobodnom i kraljevskome Gradecu se prvi put spominje i hospital pod imenom Blažene Djevice Marije, 1384. godine. Hospital se nalazio na zapadnoj strani Markova trga, na mjestu današnje zgrade Banskih dvora.

Nedvojbeno je Gradec, s raznovrsnim sadržajima, od kulturnih, trgovačkih, političkih do javnozdravstvenih,mogao odgovoriti svimzahtjevima tadašnjega gradskog središta i time osigurati dobre uvjete za otvaranje i rad ljekarni.

Najstariji dokument o začecima   Zagrebačkog ljekarništva datira iz 1355. godine. Riječ je o parnici između ljekarnika Jakova (Jacobus apothecarius) i jednoga Zgrebačkog krznara u kojoj je tako ostao zabilježen podatak i o ljekarničkoj djelatnosti u Zagrebu. Premda u to vrijeme među sačuvanom građom i dokumentacijom još nema spomena o samoj ljekarni, Tartalja je mišljenja da je Jakov bio doseljenik iz Italije i da je upravo on radio u gornjogradskoj ljekarni.To nije bilo neuobičajeno u to vrijeme. Naime, već tijekom 13. stoljeća nekoliko je venecijanskih obitelji doputovalo i nastanilo se na zagrebačkome Gradecu, o čemu i danas svjedoči naziv jedne od gornjogradskih ulica (Mletačka). Uz mletačke obitelji ovo su područje nastanjivali i trgovci iz Firence. Često se navodi i podatak da je praunuk znamenitog pisca Dantea Alighierija, ljekarnik Nicolo Alighieri živio  na području slobodnog i kraljevskoga grada Zagreba, oženio se ovdje i radio u gornjogradskoj ljekarni.

Sačuvano pismo Nicolina oca Bernarda Alighierija,poslano Nicoli 5. prosinca 1399., razotkriva razloge njegova napuštanja rodne Verone i dolaska na naše prostore.Nažalost, pobližim podacima o njegovu ljekarničkom radu ne raspolažemo. Općenito su podaci vezani uz najranije ljekarnike ljekarne K crnom orlu oskudni i nedostatni za ozbiljniju interpretaciju. Uz prvih šest imena ljekarnika npr. ne veže se izrijekom njihov rad u gričkoj ljekarni, premda na to upućuju drugi, indirektni pokazatelji. Prvi propis koji regulira rad ljekarne datira iz 1425. godine, kada se u Statutu grada Zagreba spominje prvi službeni naziv:

Apotheca Civitatensis ad Aquillam Nigram (Gradska

ljekarna K crnom orlu). Ona u svom grbu sadržava i grb grada Zagreba .

Grb ljekarne (fotografi ja iz Odsjeka za povijest

medicinskih znanosti Zavoda za povijest i

fi lozofiju znanosti, HAZU)

 

kronologija

Stella Fatović-Ferenčić, Jasenka Ferber-Bogdan • U povodu 650. obljetnice zagrebačke gornjogradske ljekarne

Tablica 1. Kronologija ljekarnika ljekarne K Crnom orlu

LJEKARNIK

RAZDOBLJE

VLASNIŠTVA

NAPOMENA

Jacobus (1355. - 1363.) Po svoj prilici doseljeni Talijan. U izvorima zapisan kao

apotecarius ili kao mehaniker.

Bartholomeus (Bartolus) (1363. - 1376.) Prvi put se spominje u sudskim spisima 3. ožujka 1363. kao

mehaniker.

Jalinello (Jalimel) (1376. - 1397.)

Bio je na čelu gričkih građana koji su provalili na Kaptol i

poharali ga, pa je stoga među ekskomuniciranima iz Katoličke

crkve 1397.

Dionizius (1397. - 1403.) Također bio na listi ekskomuniciranih 1397. kao i prethodni

vlasnik, zbog sukoba s Kaptolom.

Sebastianus (1403. - 1416.) Nema drugih podataka o ovom ljekarniku.

Matheus (1416. - 1456.) Spominje se kao consilliarius (gradski zastupnik).

Tomas (1456. - 1497.) Nema drugih podataka.

Tomas Glavica (1497. - 1557.) Prvi magistar dobio je i plemstvo. Punih 60 godina vodi ovu

ljekarnu.

Josip Tomo Turner (1557. - 1568.) Imao je gušu.

Ljudevit Glavica (Glawycza, Klawycza,

Clavicza)

(1568. - 1589.)

Potomak je Tome Glavice. Dosta se parničio i bio je veoma

imućan. Dodijelio je župniku iz Čučerja Miji Derkiću svoj posjed

koji se nalazio u gradu. Prvi put se spominje 1571. kada se

oženio Katom Kelčević, dodijeljeno mu je hrvatsko plemstvo,

umro između 14. siječnja i 30. travnja 1593. godine.

Tomo Glavica II. (1589. - 1630.) Zna se samo da je bio magistar.

Jakobus Gasparini (1630. - 1649.)

Rođen u Bellenzoni u Švicarskoj. Godine 1606. preuzeo službu

gradske ljekarne s plaćom od 40 ugarskih forinta, bio je u vezi

s Tomom Erdodyjem, gušiteljem seljačke bune i miljenikom

dvora. Bio je među prvim senatorima u gradu i dodjeljivane su

mu brojne počasti. Bio je gradski sudac 1616., 1632.,1643.,

plemstvo mu je dodijeljeno 12. srpnja 1610. Jako korumpirana

osoba, falsifi cirao je dokumente. Umire 1649. godine.

Jakov Gasparini ml. (1649. - 1666.)

Sin Jacobusa starijeg. Više priklonjen struji koja se borila

za veću samostalnost Hrvatske, tj. bio je uz Frankopane,

posjedovao je dvije kuće na Griču (PREMA TARTALJI).

Ivan Dorić (1666. - 1689.) Nema podataka o njegovu životu.

Vuk Skolar *

Godine 1676. primljen među građane Zagreba i oslobođen

svih pristojbi, obavljao je dužnosti nadzornika tržišta i

tridesetničara, Sabor mu dodjeljuje 50 rajnskih forinti za

obnovu ljekarne uništene požarom.

Adam Stotelić, Statelić (1689. - 1698.)

Liječnik i ljekarnik, radio je i u Isusovačkoj ljekarni na Griču,

oženio se Skolarovom udovicom i postao vlasnikom ljekarne

koju vodi sve do kraja 17. stoljeća.

Martin Eberle (1698. - 1733.) Nema podataka o njegovu životu.

Kristofor pl. Baptist (1733. - 1752.)

Imao je na Gornjem gradu svoju kuću i obnašao je dužnost

gradskog suca. Ponekad ga oslovljavaju kao Meritissimus

judex civitatis. Bio je i starješina crkve sv. Marka i kapele sv.

Uršule te ravnatelj bratovštine sv. Ćirila. Sagradio je crkvu sv.

Ivana Nepomuka kod nekadašnjih mesničkih vrata. Sačuvan je

njegov račun za lijekove iz 1751. Bio je neko vrijeme gradski

sudac. Nakon njegove smrti 14. kolovoza 1752. ljekarnu

nasljeđuje supruga Maksimilijana rođ. Grudnik.