Tu su se odvijale dugotrajne i mukotrpne bitke između Navskih bogova i Sila svjetla protiv Sila Tame, da bi na posljetku pobjedu odnijeli Svjetlost i Dobro, te nam takav svijet ostavili u naslijeđe, a mnoge planine, rijeke, otoci i obale nose nazive u spomen na njih. Vrhovni starohrvatski bog Svarog i njegovi sinovi Svarožići: bog groma Perun, bog sunca Svantevid, bog vjetra Stribor i bog Mjeseca Tatomir predvodili su Sile Svjetla. Imali su i saveznike poput boginje pobjede Bojane, boga rata Gerovita, boga gostoprimstva Radogosta, boga voda Vodana, boga prirode Volosa te mnogih divova, dobrih vila i drugih stvorenja.

S druge strane, Mračne Sile je predvodio vladar podzemlja Crnobog, a pomagači su mu bili ognjeni zmaj Črt, vođa demona Bjesomar, vođe zlih divova Kornat i Leđan, boginja smrti i zime Morana i drugi pripadnici zlih sila. Nakon dugog rata, koji je bio promjenjive sreće za svaku od strana, naposljetku padoše jedan po jedan pripadnik Mračnih Sila, da bi se u završnoj bitki sukobili zli Črt i dobri Svantevid, koji je izvoljevao pobjedu, te su konačni trijumf odnijele Sile Svjetlosti i Dobra.

Od pobjeđenih zlih divova nastali su jadranski otoci, a po najvećem od njih otočje Kornati. Po dobrom Gerovitu nazvano je mjesto Gerovo u Gorskom kotaru, po Volosu mjesto Volosko na istočnoj istarskoj obali, po Perunu brda pokraj Plomina i Gračišća, a Svantevid je dobio svetišta na mjestima gdje su kasnije dizane crkve sv. Vida.

LIT.: Davor Šišović, Bogovi i mitovi, Franina i Jurina, 2004., 6-7.

Legenda o Velom Joži

Vjerojatno je većina ljudi čula za Velog Jožu, lik iz romana Vladimira Nazora. Ovaj je pisac prije nekoliko destljeća, prikupljajući materijale za svoje priče, bio dobro upoznat s istarskim mitovima i pučkim pričama, koje je i proučavao.

 

Boraveći u Motovunu, na ulici je primijetio velikog i kršnog momka, koji je na ramenu nosio poveće deblo. Nazora je oduševio njegov ponosni stas, te radost i veselje na njegovu licu, te je tako dobio nadahnuće za priču. Prema legendama, Istra je u prošlosti osim ljudi imala i mnoštvo divova, koje su mali ljudi iz pakosti otrovali, ostavivši po jednog u svakom gradu da im služe. Tako su divovi obrađivali polja, krotili divlje zvijeri i radili druge najteže poslove, uz prijezir i omalovažavanje od strane patuljaka.

Veli Jože je pripadao Motovuncima, koji se prema njemu nisu lijepo ponašali, a najviše što im je div mogao učiniti nakon što bi mu učinili štogod nažao, bilo je da protrese motovunski zvonik. Jednog dana su ga poslali u Veneciju, pa je na brodu upoznao galijota Iliju, koji mu je prenio značenje slobode. Galija je nestala u oluji, Jože se spasio, te isplivavši na istarskoj obali potražio je ostale divove, nagovarajući ih na pobunu. To su oni naposljetku i učinili, no patuljci su ih uspjeli zavaditi i podijeliti miteći ih zlatom i vinom.

Svi su se vratili kao sluge svojim gradovima, osim Velog Jože, koji je u gori čekao bolji trenutak za ostvarenje slobode.

 

LIT.: Davor Šišović, Veli Jože, Franina i Jurina, 2004., 26- 27.

 

 

Slika iz članka "Divovi na Dinari".

Najviša hrvatska planina Dinara:

Lokacija divova na Dinari:

U legendama je istina.

Na Dinari se nalaze dva diva i to par, muškarac i žena.