U Ozlju, nedaleko od staroga grada i u neposrednoj blizini Munjare koja još od 1907. godine opskrbljuje Karlovac strujom, nalazi se maleno eko-selo koje danas uglavnom posjećuju školska djeca.

Eko Selo Ozalj - photo by PROMOGRADNJA.HR

Nekoliko drvenih kuća, formiralo je maleno selo kako bi današnjim generacijama pokazalo graditeljsku, kulturnu i običajnu baštinu toga kraja. Krovovi na starim drvenim kućama prekriveni su slamom, baš kao nekada.

U sveopćoj urbanizaciji koja je kod nas itekako prisutna, drvene kuće s krovovima od slame predstavljaju romantičan povratak i pogled na graditeljsku baštinu naših starih. Na korijenima sve počiva, bez korijena smo, kažu, kao otkinuta grana. No, prava tema ove priče nisu korijeni, a niti narodni običaji, već slama kao građevinski materijal. U Ozlju slamu nalazimo kao pokrov na drvenim kućama, no mogu li se i zidovi graditi od slame?

Eko Selo Ozalj - photo by PROMOGRADNJA.HR

Kuće od slame ne samo da je moguće sagraditi, već se one pokazno grade i u Hrvatskoj, doduše, trenutno samo kao edukativni centri ekoloških udruga - u Istri,  okolici Zagreba i Međimurju. Potpuno suludo! - reći ćete. Kao u priči «Tri praščića». U današnje vrijeme uopće razgovarati o slami kao o zanimljivom i vrijednom građevinskom materijalu čini se potpuno neozbiljno. No, je li to doista tako?

Balirana slama čvrsta je i ne gori

Istraživanja pokazuju da je balirana slama vrlo postojana, lagana i energetski učinkovita. Zidovi od balirane slame navodno su vrlo čvrsti, stoga u dobrim izvedbama (u kombinaciji s drvenim kosturom u kojem balirana slama zapravo čini ispunu) mogu biti čak i noseći. Nadalje, slama je dobar toplinski izolator pa, na primjer, zid od balirane slame debljine 45 cm ima toplinsku vodljivost od samo 0,13 W/m2K. Uz to, slama je i dobar zvučni izolator, koji je gotovo idealan i savršen. I konačno, balirana slama, u usporedbi s ostalim građevinskim materijalima, nevjerojatno je jeftina. 

Ali, slama gori, kazat ćete. To je istina. Zrak koji se nalazi unutar stoga sijena pospješit će izgaranje i on će izgorjeti, takoreći, u trenutku. No, balirana slama dobro je komprimirana, tako da u samoj bali ima vrlo malo zraka. Stoga je teško zapaljiv materijal, ma kako to nevjerovatno zvučalo. Da bi se baliranu slamu zaštitilo od propadanja, potrebno je ožbukati zidove od slame i to žbukama na bazi vapna ili gline. Žbuke na bazi cementa stvorile bi paronepropusan sloj koji bi poticao kondenzaciju unutar zida i truljenje slame, stoga su navedene žbuke bolja rješenja. Budući da je slama uvijek dostupna, ona je obnovljiv i ekološki prihvatljiv građevinski materijal.

U Hrvatskoj, za razliku od zemalja poput Njemačke i SAD-a, ne postoji regulativa koja se odnosi na slamu kao građevinski materijal te je gradnja objekata od slame, koje bi se proglasilo građevinskim objektima, formalno nezakonita. U Hrvatskoj postoje tri pokazna objekta od slame površine 12 m² koja su izgrađena u organizaciji eko-udruga u Lopatincu kod Čakovca, kod Vukomerića i u Balama u Istri.

 Za razliku od Hrvatske, u Njemačkoj su provedena stručna ispitivanja i slama je postala legalan materijal za izgradnju, dok se u SAD-u balirana slama može legalno koristiti i za izgradnju nosivih zidova, koji nose krovište bez dodatnih konstrukcijskih materijala.

Tehničke karakteristike

Koliko god ideja o upotrebi slame kao građevinskog materijala bila pomalo egzotična, ona u svijetu ima dosta zagovornika zahvaljujući, prvenstveno, nekim istraživanjima nakon kojih su prezentirane tehničke karakteristike ovog materijala sa svim njegovim prednostima i nedostacima.

Prije svega, treba reći kako su prednosti slame kao građevinskog materijala brojne: dobra toplinska i zvučna izolacija, otpornost na požar, zatim relativno dobra statička čvrstoća, otpornost na potres te niska cijena materijala. Arhitektura građevina od slame pruža dosta mogućnosti po pitanju oblikovanja, no ključna je cijena građenja i energetska učinkovitost takve gradnje. Naime, gradnja objekata od slame znatno pojeftinjuje ukupnu cijenu investicije, kao i sam proces izgradnje. U godinama eksploatacije građevine smanjeni su troškovi kao i energetski izdaci za zagrijavanje i hlađenje koji su općenito najveći gutači energije. U pogledu težnje za smanjenjem troškova za zagrijavanje i hlađenje građevina te uštede energije na svakom koraku, gradnja slamom kao građevinskim materijalom u posljednjem desetljeću postala je zanimljiva u zemljama EU-a pa se tako, npr., u Velikoj Britaniji godišnje sagradi nekoliko tisuća objekata razne namjene od materijala koji imaju baliranu slamu za svoju sirovinu.

Slama se, naime, vrlo jednostavno može dobiti na tržištu jer je ona svojevrsni nusproizvod kod uzgoja žitarica. Pri intenzivnom uzgoju  žitarica po hektaru ostaje oko 5 hektara slame. Stručnjaci kažu kako poljoprivredna gospodarstva za potrebe u stočarstvu od te količine upotrebljavaju tek oko 30%, 30% se podore, a ostatak bi se moglo upotrijebiti kao sirovinu za izradu industrijskog građevinskog materijala od slame. Isporučena bala slame u prosijeku košta 1 euro, u proizvodnji od nje je moguće dobiti ploče od prešane slame u obliku opeke, betonskog bloka ili prefabriciranog zida pa je jasno da se tada na građevinskom materijalu može postići ušteda i do 15 puta u odnosu na opeku ili beton.

S obzirom na navedene mogućnosti, i u Hrvatskoj ima interesa pa je tako Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu poduzeo neke korake k uključenju u razvoj ovog novog prirodnog građevinskog materijala i na naše  tržište. Budući da je riječ o energetski učinkovitom projektu, za nadati je da će se za slamu kao građevinski materijal zainteresirati i stručnjaci koji i inače nastoje poticati gradnju 'pasivnih' kuća u Hrvatskoj.

Rekli smo da slama ima visok stupanj toplinske izolacije. Koeficijent toplinske vodljivosti slame iznosi oko 0,09 W/m²K. Zid od stiješnjene slame debljine 45 cm može dati koeficijent prijelaza topline od 0,13 W/m²K, a to je i do tri puta manje od propisanih vrijednosti prema trenutno važećem zakonu. Takav zid u pravilu sastoji se od nekoliko slojeva. U sredini se, dakako, nalazi sloj slame debljine 35-40 cm.

S vanjske strane nalazi se drveni okvir koji drži slamu na okupu, zračni hermetički sloj te žbuka. S unutarnje strane može biti barijera isparavanja, unutarnji okvir te unutarnja žbuka (obično glina,vapno) na oplati od 2,5  do 3,0 cm. Takav zid od slame predstavlja ne samo ekološki proizvod, koji je po cijeni dostupan i širim slojevima ljudi, već i odgovara kriterijima 'pasivne' gradnje pa može i u tom pogledu biti zanimljiv 'pasivnoj' arhitekturi dr. Feista.

Različite vrste slame imaju različite kemijske sastave i čvrstoću. To je još jedan detalj na koji treba obratiti pozornost. Sadržaj vlage i uvjeti skladištenja od iznimne su važnosti za kvalitetu slame kao sirovine. Sadržaj vlage u slami ovisi o uvjetima u vrijeme baliranja slame kao i o uvjetima skladištenja i transporta bala. Gustoća bale ovisi o vrsti žitarica, sadržaju vlage i stupnju kompresije balirke. Ona bi trebala biti oko 1,1 kN/m3 da bi mogla biti korištena u proizvodnji kao sirovina za građevinski materijal. Za graditeljsku izvedbu bitan je podatak o maksimalnoj količini vlage pri gradnji te minimalna gustoća balirane slame.     

Zdravlje za ljude i prirodu

Zaljubljenici u ekološki prihatljive materijale kažu da mikrovlakna iz kamene i staklene vune, koje se koriste kao uobičajena toplinska izolacija, mogu biti štetna za čovjeka ako dospiju u pluća. Isparavanja od raznih umjetnih materijala, boja i lakova također dugoročno mogu utjecati na zdravlje ukućana što i sami znamo. Već i kod nas će vas trgovci u trgovinama boja i lakova upozoriti na one proizvode koje su proizvedeni na bazi vode kao neškodljive, od onih koji su proizvedeni na bazi nafte, koji se duže suše i mogu biti štetni za zdravlje ukoliko udišemo isparavanja.

Kuća od slame - Istra

Ekološke udruge upozoravaju da i proizvodnja industrijskih građevinskih materijala često uzrokuje onečišćenje. Tako se pri proizvodnji cementa, na primjer, troši golema količina energije dobivena od fosilnih goriva. Pri gradnji i rušenju objekata današnje graditeljstvo stvara velike količine otpada. Prilikom i nakon gradnje kuće od slame, ističu, nema otpada. Slama je obnovljivi materijal koji se svake godine može dobiti košnjom, a energija potrebna za njezinu proizvodnju dobivena je od suna.

Organski uzgojena slama predstavlja zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Prirodna je i bezopasna, iz nje ne isparavaju štetni sastojci (poput formaldehida, na primjer). Visoki stupanj zvučne izolacije omogućuje odvojenost od vanjskog svijeta i gradske buke kojoj smo svakodnevno izloženi. Nerijetko se događa da je u stambenim objektima koji su sagrađeni neadekvatnim i štetnim materijalima zdravlje ljudi ugroženo. Život u kući od materijala na bazi slame pruža zdravo životno okruženje, jer slama je, recimo to još jednom, prirodan materijal. Ne uzrokuje čak ni alergije jer, za razliku od sijena, ne sadrži pelud. Za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama. I da zaključimo, gradnjom objekata od materijala na bazi slame energija potrebna za izgradnju i kasnije za eksploataciju takvih objekata višestruko se smanjuje. Tako s novim saznanjima i tehnologijama koji slamu na učinkovit način mogu prefabricirati u svima dostupan građevinski materijal, koji se poput većine ostalih može nabaviti na skladištima građevinskih materijala ili u specijaliziranim graditeljskim tvrtkama, možemo krenuti u nove graditeljske pothvate na dosad nezabilježen način.  

ing. A. Živković