Piše Zoran ANGELESKI

Fotografije EIA i Dejan ŠTIFANIĆ

Prva asocijacija je priča o tri praščića, u kojoj vuk otpuše cijelu slamnatu kuću pa jedan praščić ostane bez krova nad glavom i mora pobjeći kod drugoga, koji ima kuću od cigle. Tajna je u tome što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i da se slama, kao i bilo koji drugi zid, može ožbukati - kaže Bruno Motik iz udruge ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa sa sjedištem u Zagrebu).
On je vodio gradnju prve istarske kuće od slame u eko-art centru Eia na privatnom imanju voditelja centra Igora Drandića nedaleko od Bala, blizu lokalne ceste prema Krmedu. Prošlog ljeta podignuta, ova prva istarska kuća od slame nedavno je, uz sudjelovanje volontera iz čitavog svijeta, i primjereno ožbukana. To je drugi objekt takve vrste u Hrvatskoj. Motik je vodio gradnju zajedno sa suradnikom Matkom Šiškom, nakon što su prethodno na Recikliranom imanju udruge ZMAG u selu Vukomerić kraj Zagreba - pod nadzorom jednog austrijskog stručnjaka - izgradili prvu slamnatu kuću u Hrvatskoj. Gradnja takve kuće u Istri zadnjih je tjedana dobila veliku medijsku pažnju pa i nacionalnih tv kuća.

Kuća koštala 10.000 kuna!

Domaćin Igor Drandić kaže da je izgradnja cijele kuće, zajedno s troškovima žbukanja, koštala oko 10.000 kuna.
- Potrošili smo 170 bala slame, a jedna bala koštala nas je tri kune. Zidovi su nas, dakle, koštali svega 500 kuna, pojašnjava Drandić jednu od brojnih prednosti kuće od balirane slame. Pritom ističe da slama mora biti dobro prešana i suha.
Motik objašnjava bitne prednosti ovakve gradnje. Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi svake godine, a sva energija za njenu proizvodnju dolazi od Sunca. Drugo, izrazito je energetski učinkovita i ima odlična izolacijska svojstva pa je tako izmjereni koeficijent toplinske provodljivosti bitno povoljniji od trenutnih građevinskih propisa. Slama pruža i odličnu zvučnu izolaciju, zbog čega se od nje grade i glazbeni studiji.
Slama gori, ali ožbukani slamnati zidovi manje su podložni požaru od kuća građenih od tradicionalnih materijala, nastavlja Motik. »Pokušaj da se zapale bale slame mogao bi se usporediti s pokušajem paljenja telefonskog imenika: iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena nemoguće ju je zapaliti«, ističe on. Uz zaštitnu žbuku, slama je u balama vrlo gusto stisnuta i nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Zidovi od balirane slame su stabilni i, po laboratorijskim istraživanjima, pogodni najmanje za izgradnju dvokatnica. Drandić dodaje da je slama, za razliku od drugih, građevni blok i izolacija u jednom.
Izgradnja ovakve kuće zbog jednostavnosti je i zabavna, što djeluje ohrabrujuće na obične, nestručne ljude, dok sudjelovanje žena razbija patrijarhalni mit da je gradnja »muški« posao zbog količine fizičkog rada.
- Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Ona je prirodni materijal i nema štetnih utjecaja. Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sijenu pa ne sadrži pelud, nastavlja Motik. Naime, slamu čine pokošene mrtve stabljike žitarica iz kojih je uklonjeno sve klasje i zrnje, i ne sadržava lišće ili cvjetove, dok sijeno čine pokošene trave s mnogo hranjivih tvari, lišća, cvijeća, a time i peluda. Uz sve to, za razliku od ostalih materijala, slama dopušta izgradnju nepravilnih oblika, zbog čega se pojedine kuće doimaju kao umjetnička djela.

Slama izvan zakona

Sociolog Dražen Šimleša iz ZMAG-a kaže da ih nakon medijske popularizacije ovakve gradnje zove velik broj ljudi pa tako i građani zainteresirani za gradnju većih obiteljskih kuća. No, tu postoji velik problem.
- Slama u Hrvatskoj još nije certificirani građevinski materijal. U Njemačkoj i Austriji je njeno korištenje dozvoljeno. Tamošnje nadležne institucije (a ne ekološke udruge) provele su sva ispitivanja na slami i dokazale njenu visoku otpornost na požar, kao i dobru statiku. No, iako spadaju u naprednije zemlje, i u njima je put legalizacije bio prilično dug, barem 20-ak godina. Nadam se da će to kod nas trajati kraće, kaže Šimleša.
Igor Drandić veli da su mu arhitekti rekli da je kuća u dozvoljenim »poljoprivrednim« gabaritima, a oni i rade na zemlji.
- Istina je da slama nije službeni građevinski materijal, ali nema zakona koji zabranjuje takvu gradnju. S druge strane, montažna je i možemo je ukloniti. Uostalom, ta će kuća biti namijenjena za edukaciju, dodaje on.
Ukratko, za temelje je prvo poravnat teren i utabano nekoliko kubika pijeska; zatim je ukopano šest kocki armiranog betona, da bi na šipke bili postavljeni drveni stupovi izolirani ljepenkom. Postavljen je krov koji je neovisan o balama, a one su potom slagane kao zidovi. Nedavno je kuća ožbukana, uz dodatne dvije »ruke«. Od greda i najlona napravljen je bazenčić u koji se ubacivala glina, sjeckana slama, grubi pijesak, crvenica i voda, a onda se rukama i nogama sve miješalo da bi se dobila kompaktna smjesa kojom su ožbukani zidovi od slame, i izvana i iznutra.
- Zadnja »ruka« žbuke bila je kombinacija s vapnom, a za prvu i drugu koristili smo smjesu gline koju smo donijeli s rijeke Mirne ispod Motovuna, našu zemlju crvenicu, pijesak i usitnjenu slamu. Negdje smo više koristili zemlju, a negdje više gline, čime smo dobivali razne nijanse boje, nastavlja Drandić.

Slama ljeti hladi, zimi grije

Zadnjih se dana boji drvo, lakiraju podovi, a dovršavaju se i štokovi za prozore i vrata, čime će kuća biti zgotovljena. Izvana joj je površina četiri puta četiri metra, a iznutra 3,3 puta 3,3 metra. Unutrašnjost je površine desetak četvornih metara.
- Kuću je gradilo oko 150 volontera iz cijelog svijeta. Bili su ljudi iz Brazila, kao i jedna Indijka, a jedan vikend su došli volonteri iz Australije, New Yorka i Rusije. Nekoliko francuskih volontera tri je tjedna žbukalo, a jedna žena iz Njemačke koja radi za Europsku uniju došla je u posjet, i kad je vidjela kako uživamo u blatu, obukla je kupaći kostim i išla raditi, nastavlja Drandić. Dodaje: »Ovo je prva kuća u Istri od balirane slame. Ima primjera da su zidovi punjeni smjesom blata i slame, a pročitao sam da se tako radilo i u Iranu. U Oprtlju sam vidio štalu od slame, ali to je bilo tek popunjeno balama slame, nije to kuća«.
Slama je materijal koji diše. Stoga sociolog Šimleša dodaje: »Kuće od slame nisu samo ekološke zbog izabranog prirodnog materijala, već i zbog korištenja. Fini i debeli prirodni zidovi zimi bitno smanjuju račune za grijanje, dok je ljeti ugodno i bez klima-uređaja«.
Aktivisti udruge Kneja po istom su modelu izgradili slamnatu kuću u Lopatincu kraj Čakovca, treću u Hrvatskoj. Predsjednica Kneje Marijana Lesar ujedno je i predsjednica Mreže ekosela Balkana, a ta je pak mreža dio Global Ecovillage Network – Europe, čiji je moto »Drugačiji je svijet moguć«.
- Kuću u Lopatincu tri je dana gradilo 20-ak volontera i aktivista. Kuća je koštala 12-ak tisuća kuna, kaže Lesar. Kao glavni cilj Mreže ekosela ona navodi uspostavu edukativnih centara o permakulturi i ekoselima. Oni podrazumijevaju životne zajednice ljudi koji imaju za cilj holistički, ekološki projekt, po načelu da je svaki životni segment usklađen s prirodom. Mreža pokriva 16 nevladinih udruga iz Hrvatske i BiH-a, a već egzistira devet edukacijskih centara, među kojima je i istarski eko-art centar Eia, koji je ime, kako nam kaže Igor Drandić, dobio po istarskoj božici plodnosti, ljubavi i mudrosti.

Povijest građevina od slame Građevine od bala slame prvi su put izgrađene potkraj 19. stoljeća u SAD-u, u vrijeme kad su izumljeni strojevi za baliranje slame. Bijeli naseljenici ravnica Nebraske, u područjima bez kamenja i šuma za gradnju, uzgajali su žitarice, a u iščekivanju drvne građe, koja im je trebala stići tek sljedećeg proljeća, gradili su privremene kuće od onoga što je za njih bio otpadni materijal – od bala slame. Naseljenici su uvidjeli da ih takve kuće griju za hladnih zima i hlade tijekom vrućih ljeta, ali uočili su i primjetnu zvučnu zaštitu od bučnih vjetrova pa je sve rezultiralo i gradnjom trajnih kuća od slame, a u nekima se živi još i danas. U Velikoj Britaniji je prva kuća od slame izgrađena tek 1994. godine, i trenutno ih je u ovoj zemlji oko 70-ak, a u Irskoj 10-ak. U Njemačkoj se grade i luksuznija izdanja kuća od slame, a zbog dobrih akustičnih svojstava izgrađen je i jedan glazbeni studio blizu Frankfurta, s dojmljivom kupolom od slame. http://www.glasistre.hr/?7dfc8ffd0b1819a2402936a061449b9f,TS,2669,2651,14776,19411,187108,,