"Ako nešto može poći krivo, poći će" opće je poznata životna filozofija poznata i kao Murphyjev zakon. Ono što je manje poznato jest tko je taj famozni Murphy te zašto nam se ta izreka čini toliko univerzalno istinita, pogotovo u trenucima kad nam najmanje treba da nam nešto pođe po zlu.
Tko je tvorac slavne uzrečice?
"Ako nešto može poći krivo, poći će", uzrečica koja se sama po sebi čini toliko prirodnom da je teško zamislit da se nje sjetio samo jedan čovjek u povijesti. Ista dilema mući stručnjake koji vode rasprave glede toga kome pripisati famoznu izreku. Isti izraz poznat je još od prije kao "Sodov zakon", a pod tim se imenom još i danas zadržao u Engleskoj.
Već 1841. godine u novinama američkog gradića Norwalka u Ohiou, izašao je redak u kojem je pisalo: "Nikad nisam imao šnitu kruha, pogotovu ako je velika i široka, a da nije pala na pod na namazanu stranu", što je ujedno i najpoznatija inačica Murphyjevog zakona. Posljednja istraživanja Američkog dijalektalnog društva došla su pak do teksta Alfreda Holta iz 1877. godine koji je na sastanku Društva inženjera u određenom kontekstu izjavio: "Sve što općenito može poći krivo, prije ili kasnije zaista pođe krivo". Danas poznati Murphyjev zakon tad nije, prema Holtovom citatu, ni generaliziran ni imenovan.
Britanski scenski mađioničar Nevil Maskelyne 1908. godine napisao je: "Iskustvo zajedničko svim ljudima je da će u posebnim prigodama poput prvog izvođenja magije u javnosti, sve što može poći krivo, zaista i pođe krivo."
No osoba kojoj se pripisuju zasluge za Murphyjev zakon jest inženjer američkog zrakoplovstva kapetan Edward A. Murphy Jr., koji je s kolegama izvršavao pokuse ne bi li ustanovili koliku silu teže ljudsko tijelo može podnijeti. Poručnik John Paul Stapp javio se da bude pokusni kunić, te je pretrpio potrese mozga, polomljene kosti i popucale kapilare u očima, sve u ime znanosti. Jednom od testova prisustvovao je i sam Murphy koji je nabavio senzore koje su trebali prikopčati za pojaseve, a koji su navodno trebali točno očitati silu teže. No kad su Murphya spojili na senzore, nije bilo nikakvih očitanja, naime baš svi senzori bili su krivo spojeni. Ono što je zanimljivo jest da su za svaki senzor postojala samo dva načina da ih spojiti, odnosno postojala je vjerojatnost od 50% da se spoji ili ispravno ili pogrešno, a baš su svi bili krivo prikopčani.
Kad je Murphy otkrio grešku okrivio je tehničara rekavši: "Ako postoje dva načina da se učini nešto i jedan od njih će rezultirati katastrofom, on će sigurno napraviti na taj način". Poručnik Stapp, poznat po svojoj duhovitosti, nekoliko je dana poslije održao press konferenciju za novinare, na kojoj je objasnio problem koji im se dogodio sljedećim riječima: "Prema Murphyjevom zakonu, sve što može poći krivo, poći će." I tu je famozna životna filozofija dobila ime, koje se ubrzo kao pod takvim nazivom proširilo diljem svijeta.
Zašto se Murphyjev zakon čini toliko istinitim?
Neki ljudi učinak Murphyjevog zakona objašnjavaju ljudskom prirodom da kad stvari idu dobro nitko to nema potrebu isticati, no kad se nešto loše dogodi uvijek tražimo neko opravdanje. Primjerice, kad hodate i žurite na neki sastanak, ukoliko stignete na vrijeme i bez problema, nikad nitko ne pomisli "O-ho, baš sam dobro hodao i stigao na vrijeme", no ukoliko u žurbi padnete, zaprljate se ili ozlijedite, kriv je Murphyjev zakon ili druge sile prirode.
Vjerovanje u Murphyjev zakon podrazumijeva vjerovanje u sudbinu, a poznato je da je ljudima lakše vjerovati da se nešto loše dogodilo zbog nekog višeg razloga, nego da se dogodilo njihovom greškom ili nepažnjom. Ali sam koncept sudbine, pa tako i Murphyjevog zakona je kontradiktoran konceptu slobodne volje, pa tako prihvaćajući Murphyjev zakon zapravo djelomično skidamo krivnju sa sebe za sve negativnosti koje nam se događaju.
Murphyjev zakon ipak ima i svoje znanstveno objašnjenje. Naime radi se o drugom zakonu termodinamike, gdje stoji da se entropija odnosno "nered" u zatvorenom sistemu može samo povećavati ili ostati konstantan, odnosno da u našem svemiru stvari imaju tendenciju završavanja katastrofom i neredom, što je upravo srž Murphyjevog zakona.
No kod Murphyjevog zakona često zanemarujemo i neke druge sile, primjerice već spomenuta verzija tog zakona koja govori da namazana šnita kruha uvijek padne baš na namazanu stranu, također ima znanstveno objašnjenje. Naime, ta je strana kruha teža, baš zato jer je namazana, pa kad se u padu kruh okrene na tu stranu, gravitacija ga jednostavno vuče prema dolje.
Druge univerzalne istine
Poput Murphyjevog zakona, ubrzo su nastali još neki zakoni sličnog sadržaja, poznatih kao univerzalne istine, a evo nekoliko primjera:
Ettoreovo opažanje - kolona ili red u kojem se vi ne nalazite uvijek se kreće brže, odnosno onaj red u kojem se nalazite kreće se najsporije
Barthovo razlikovanje - postoje dvije vrste ljudi: oni koji dijele ljude u skupine i oni koje to ne rade
Actonov zakon - moć kvari ljude, apsolutna moć kvari apsolutno
Boobov zakon - stvari uvijek nađeš ondje gdje se najmanje nadaš
Clarkov 3. zakon - svako dovoljno razvijeno društvo ne može se razlikovati od magije
Franklinovo pravilo - blago onome koji ništa ne očekuje, jer neće biti razočaran
Issawijev zakon puta i napretka - prečac je najveća udaljenost između dvije točke
Menckenov zakon - onaj koji može - radi, onaj koji ne može - predaje
Pattonov zakon - dobar plan danas bolji je nego savršen plan sutra
Novi Murphyjevi zakoni
Do danas su napisane brojne knjige i vođene razne rasprave te je fraza "Ako nešto može poći krivo, poći će" uvelike proširena i dodani su joj i neki novi zakoni, te "prijevodi" tog zakona na različite životne situacije. Evo najpoznatijih Murphyjevih zakona danas:
- Ako postoji mogućnost da nekoliko stvari pođe po zlu, prva će poći krivo ona koja može učiniti najviše štete
- Ako nešto jednostavno ne može poći po zlu, ipak će ispasti krivo
- Ako ti se čini da ti sve ide glatko, sigurno ti je nešto promaklo
- Nasmij se... sutra će biti gore
- Dovoljno istraživanja može poduprijeti svaku teoriju
- Svaki put kad nešto sakriješ na '"sigurno mjesto" nikad to više nećeš pronaći
- Odlične ideje se nikad ne zapamte, a glupe izjave se nikad ne zaborave
- Ono što želiš ne možeš imati, ono što možeš imati ne želiš
- Promet je obrnuto proporcionalan činjenici koliko kasnite, ili koliko biste mogli zakasniti
- Kad stvari krenu s lošeg na gore, kreće novi ciklus ispočetka
- Svi dobri muškarci/žene su uvijek zauzeti/e
- Što je netko bolji prema tebi, to se više udaljava od tebe
- Ljubav koju osjećate prema nekome obrnuto je proporcionalna ljubavi koju ta osoba osjeća prema vama
- Ako se čini predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i jest
- Što je žena koja vas voli ljepša, manja je grižnja savjesti dok je ostavljate
- Nikad ne spavajte s nekim luđim od vas
- Prije nego što pronađete savršenog princa, morat ćete poljubiti puno žaba
- Neke su greške suviše zabavne da bi ih napravili samo jednom
irida
edin.kecanovic
