Najnoviji izvještaj međunarodne komisije o klimatskim promjenama potvrdio je da postoje nedvojbeni dokazi da ljudi mijenjaju klimu u cijelosti i rasvijetlio širok raspon utjecaja na ljudsko zdravlje. Klimatska kolebanja i promjene uzrokuju smrti i bolesti preko prirodnih katastrofa, kao što su valovi topline, poplave i suše. Nadalje, mnoge važne bolesti vrlo su osjetljive na promjene temperature i oborine. To uključuje česte bolesti koje se prenose insektima, kao što su malarija i tropska groznica, te ostale velike ubojice, poput pothranjenosti i proljeva. Klimatske promjene već pridonose globalnom pojavljivanju bolesti, a očekuje se da će taj utjecaj u budućnosti rasti. 

Utjecaj klime na ljudsko zdravlje neće se jednoliko manifestirati diljem svijeta. Narodi zemalja u razvoju, pogotovo u otočnim zemljama, u sušnim i visokim planinskim područjima te u gusto naseljenim priobalnim područjima, posebno su ranjivi. 

Nasreću, većina rizika za zdravlje može se izbjeći preko postojećih programa i intervencija. Usklađene mjere za jačanje ključnih faktora zdravstvenog sustava i promocija zdravih načina razvoja mogu ojačati javno zdravlje sada i smanjiti podložnost klimatskim promjenama u budućnosti. 

Svjetska zdravstvena organizacija podupire zemlje članice u zaštiti narodnog zdravlja od utjecaja klimatskih promjena i omogućuje povezivanje zdravstvenih sektora u suradnji s UN om kao odgovor na taj globalni izazov. 

Svjetska zdravstvena organizacija 

Poziv Svjetske zdravstvene organizacije na globalnu akciju zaštite zdravlja od klimatskih promjena 

Kako je potreba za akcijom zbog klimatskih promjena rasla, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 23. listopada 2007. godine da će tema Svjetskog dana zdravlja 2008. biti «zaštita zdravlja od klimatskih promjena». 

Svjetska zdravstvena organizacija rođena je iz međunarodnih nastojanja da se izgradi svjetska sigurnost i mir. Šezdeset godina kasnije isti osjećaj ranjivosti i zajedništva povezuje svjetsku zajednicu u nastojanju da se upozori na rastuću opasnost koju klimatske promjene predstavljaju za javnozdravstvenu sigurnost. 

«Upravo kao što su zdravlje i blagostanje shvaćeni kao samoodređujući aspekt mira i sigurnosti», primjećuje dr. Margaret Chan, direktorica Svjetske zdravstvene organizacije, «tako zdravlje i blagostanje populacije moraju postati mjerilo utjecaja klimatskih promjena i naših nastojanja da na to učinkovito utječemo.» Klimatske promjene nalaze se u središtu međunarodnog interesa, kako je nedavno posvjedočio dobitnik Nobelove nagrade, bivši potpredsjednik SAD-a Al Gore, i tim stručnjaka Ujedinjenih naroda u svom radu o toj temi. 

Danas postaje sve jasnije da održivi razvoj vodi do zdravijeg okoliša i jača narodno zdravlje.

Zdravstveni profesionalci na prvoj su crti suočavanja s klimatskim promjenama. Najugroženiji su narodi koji žive u zemljama u kojima se zdravstvo već bori u prevenciji, otkrivanju, kontroli i liječenju zdravstvenih stanja i bolesti, uključujući malariju, pothranjenost i proljev. Klimatske će promjene pogoršati te bolesti, izazivajući nov i veći pritisak na javno zdravstvo. 

«Javno zdravstvo od središnjeg je interesa u problemu klimatskih promjena», dodala je dr. Chan. «To uključuje mobiliziranje vlada i nositelja interesa da sudjeluju u jačanju nadzora i kontrole zaraznih bolesti, sigurnijoj distribuciji zaliha vode i zdravstvenih akcija u hitnoći.»

Na Svjetski dan zdravlja 2008., zajednice i organizacije diljem svijeta upriličit će aktivnosti radi osvještavanja i većeg razumijevanja klimatskih promjena i njihova utjecaja na zdravlje te da bi se pokazali utjecaj i razlike nacionalnih i internacionalnih odluka i politika. 

Svjetska zdravstvena organizacija 

Klimatske promjene i zdravlje: Posuđeni svijet ostavljamo djeci 

Globalna promjena klime svojim posljedicama zadire u sve pore života na našem planetu, pa time prerasta okvire samo vrlo zanimljive ekološke teme. Prosječan tip vremena na određenom području, promatran kroz dulje vremensko razdoblje, nazivamo klimom. 

Temperature zraka i mora te količine oborina na određenom području osnovni su parametri za praćenje klime. Iako su, uobičajeno, promjene klime polagane i traju stoljećima (uz porast prosječne temperature od 1°C za 1 000 godina), novija istraživanja pokazuju kako je globalna temperatura u posljednjih 100 godina porasla 0,7 °C, a u Europi za 1 °C. U Europi je najtoplija bila 2000. godina, a sedam najtoplijih godina bilo je među posljednjih 14 godina. Predviđa se kako bi porast globalne prosječne godišnje temperature mogao iznositi 1,4 – 5,8 °C u idućih sto godina, a 2,0 – 6,3 °C u Europi, što je i više nego zabrinjavajući podatak. Zbog svega toga klimatske promjene predstavljaju jedan od globalnih problema današnjice. 

Naime, paleoklimatološka istraživanja pokazala su kako je i ranije bilo toplijih i hladnijih razdoblja na Zemlji. Međutim, opažanja potvrđuju da se današnja klima ipak mijenja izvan okvira koji bi se mogli pripisati prirodnoj promjenjivosti. U svemu tome teško je precizno odrediti udio ljudskih aktivnosti u klimatskim promjenama. 

Globalne klimatske promjene uzrokovat će tijekom ovog i idućeg stoljeća klimatske katastrofe, od kojih su neke već na djelu. Globalno i neprestano zatopljenje, kao posljedica klimatskih promjena, ubrzat će topljenje ledenih površina na našem planetu: ledenjaka na planinskim lancima i vrhovima, na Arktiku i na Antarktiku. Topljenjem tih ledenjaka nastat će velike količine vode koje će, slijevajući se kroz prirodne tokove, povećati razinu mora i oceana. Pesimistička predviđanja govore o povećanju razine mora i oceana i do jedan metar. Takvim će razvojem situacije velike površine naše Zemlje preplaviti morska voda. Uz promjenu krajobraza, materijalnu štetu, propadanje nekih spomenika kulture, sigurno će doći i do preseljavanja stanovništva, što će sa sobom povući i druge poteškoće. 

Efekt staklenika 

Jedan je od krivaca za opisane promjene čovjek, koji svojim djelovanjem uzrokuje pojavu zvanu «efekt staklenika». Naime, prilikom izgaranja fosilnih goriva (ugljen, nafta, prirodni plin) dolazi do emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. Ugljični dioksid koriste biljke u procesu fotosinteze (pretvorbi svjetlosne energije u kemijsku kojom se proizvodi kisik), ali je njegovo uklanjanje iz atmosfere smanjeno zbog smanjenja površine prekrivene šumama - najznačajnijim potrošačem ugljičnog dioksida. Uz povećane koncentracije prirodnih stakleničkih plinova (ugljični dioksid, metan, didušični oksid, troposferski ozon i vodena para), čovjek je proizveo i umjetne stakleničke plinove - hidrofluorougljike, perfluorougljike i sumporni heksafluorid. Povećana koncentracija ukupnih stakleničkih plinova uzrokuje povećanu apsorpciju topline u atmosferi (jer ti plinovi priječe povratak zračenja u Svemir i vraćaju ga u obliku topline natrag, na Zemlju), što u konačnici dovodi do promjena temperature zraka, količine oborina i ostalih klimatoloških elemenata. 

Učinci na zdravlje 

Sva ta zbivanja u atmosferi, započeta i ona koja slijede, odnosno svi čimbenici koji zasebno ili međudjelovanjem uzrokuju klimatske promjene, mogu imati posredan i neposredan utjecaj na ljudsko zdravlje. Klimatske promjene uzrokuju povećanje broja prirodnih katastrofa, kao što su poplave, veliki požari, lavine i sl., a time i povećanje broja smrti i bolesti nastalih kao njihova posljedica. 

Tako je, u stvari, nemoguće ne uočiti utjecaj klimatskih promjena na ljudsku vrstu: posredno, kao utjecaj vremena na druge elemente okoliša, organizme, proizvodnju hrane, pojavnost nametnika i na hidrološke prilike jer sve to utječe na širenje zaraznih bolesti, raspoloživost hrane i vode te na migracije stanovništva zbog vremenom uvjetovanih elementarnih nepogoda. Neposredni zdravstveni učinci temperaturnih ekstrema, kao što su toplotni udar, toplinska iscrpljenost ili smrzotine, poznati su nam odavna, ali istraživanja pokazuju kako su za bolesti krvožilnog sustava u zimskom razdoblju nepovoljne niske temperature zraka, pad atmosferskog tlaka i južna strujanja. Ljeti su za bolesti krvožilnog sustava nepovoljne one promjene vremena kojima prethode razdoblja velikih vrućina i sparina. Niske temperature zraka i nepovoljne zimske vremenske prilike često su vezane i za dišne bolesti, dok ljeti na pojavu poremećaja vezanih za dišni sustav nepovoljno djeluje nestabilno vrijeme praćeno padalinama. Prema tome, ustanovljena je povezanost nepovoljnih klimatskih utjecaja sa svim spomenutim bolestima i stanjima. 

Povećana učestalost ekstremnih vremenskih događaja, kao što su toplinski stresovi, poplave, dugotrajne suše i slično, također može indirektno utjecati na zdravlje, a povećanje UV-zračenja zbog stanjivanja ozonskog sloja atmosfere (uzrokovanog djelovanjem stakleničkih plinova) utječe na veću pojavnost karcinoma kože, oštećenja oka i imunološkog sustava. 

Klimatske promjene utječu i na širenje nekih bolesti (malarije, denga-groznice, kolere, encefalitisa i dr.). Bolesti koje prenose kukci, npr. komarci, šire se jer se zatopljivanjem širi prostor u kojem ti kukci mogu živjeti. Zbog promjena temperature i količine padalina dolazi do poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji, što može dovesti do pojave gladi u nerazvijenim zemljama. Klima, dakle, utječe na proizvodnju hrane, ali utječe i na raspoloživost vode za piće jer se pretpostavlja da bi dalje zatopljenje moglo dovesti do još većeg topljenja ledenjaka i povišenja razine mora, pa je moguće da će te situacije uzrokovati salinizaciju (povećanje slanosti površinskih i podzemnih voda) izvora pitke vode i nužno preseljenje stanovništva u priobalju. 

Smatra se kako globalno zagrijavanje uzrokuje smrt oko 150 000 ljudi godišnje, a prema nekim procjenama taj bi se broj do 2030. godine mogao udvostručiti. Zbog posljedica promjene klime, prema WHO-u, svake godine oboli oko 5 milijuna ljudi. To se uglavnom odnosi na stanovništvo najnerazvijenijih zemalja. Najveći problemi javljaju se u velikim gradovima nerazvijenih zemalja, prije svega zbog zagađenosti zraka. Problemi se uočavaju i u razvijenim zemljama. U Australiji zbog toplinskog stresa umre oko 1000 ljudi godišnje, a smatra se da bi se taj broj do 2100. godine mogao povećati na 15 000 ljudi godišnje. 

I za kraj 

Iako su navedeni podaci prilično na tragu crnih scenarija i predviđanja, potrebno je napomenuti kako je, nasreću, mnoge od tih rizičnih zdravstvenih čimbenika moguće izbjeći uz pomoć postojećih zdravstvenih programa i intervencija, koji uključuju aktivnosti kojima bi se jačala svijest ljudi u odabiru zdravih odluka i o pitanju ekoloških čimbenika, i o pitanju zdravlja vezanog za njih. Ponajviše je na nama samima odlučiti se na pažljiv odnos prema svijetu u kojem živimo kako bismo postigli onu ravnotežu koja će nam donijeti najveće mogućnosti za održavanje vlastitoga zdravlja. Jer, kako je već davno lijepo rečeno – ovaj svijet nam je samo posuđen i na nama je da ga u što boljem izdanju ostavimo u naslijeđe našoj djeci.

 

Dr.sc.Iskra Alexandra Nola