Najčešći simptomi depresije su :
Dugotrajna potištenost
Gubljenje interesa za život
Gubitak interesa za ono što vas je nekad usrećivalo i za ono u čemu većina ljudi pronalazi užitak
Pad koncentracije
Promjene u apetitu
Nesanica, nemiran san
Umor
Fizička bolest čiji se simptomi stalno vraćaju unatoč liječenju
Što uzrokuje depresiju?
Depresija nema samo jedan uzrok, najčešće je kombinacija nekoliko različitih stvari.
Možda nemate pojma zbog čega ste zaglavili u depresivnoj fazi, ali ipak iz dana u dan nosite se s njom.
Bez obzira na uzrok, depresija nije samo stanja uma, povezana isključivo s psihološkim faktorima. Ona je često vezana uz fiziološke promjene u mozgu, te povezana s neravnotežom neurotransmitera, kemikalija koje nose signale u živce i mozak.
Depresija je kombinacija bioloških, genetičkih i psihofizičkih faktora.
S biološkog stajališta depresija je abnormalnost u funkciji određenih neurotransmitera, što može biti uzrokovano promjenom razine hormona. To objašnjava zbog čega se mnogi teenageri kroz pubertet suočavaju s depresijom.
Najčešći uzročni faktori vezani uz depresiju su:
Obiteljska povijest. Genetika igra važnu ulogu u depresiji. Ona može neku obitelj pratiti generacijama.
Trauma i stres. Stvari poput financijskih problema, prekida ljubavne veze ili smrt bliske osobe mogu izazvati depresiju. Ali depresivni možete postati i nakon značajnijih promjena u životu poput novog posla, diplome ili ulaska u brak.
Pesimistična osobnost. Osobe koje imaju niže samopouzdanje i negativan pogled na svijet imaju veće rizike razvoja depresije.
(Iznad navedeni uzroci uglavnom uzrokuju depresiju nižeg stupnja, koja se često naziva potištenost.)
Fizički uvjeti. Ozbiljna medicinska stanja poput srčanih oboljenja, raka i neizlječivih bolesti značajno doprinose depresiji jer fizička slabost smanjuje otpornost na stres. Depresija može medicinska stanja pogoršati jer oslabljuje imunološki sustav, a može i otežati podnošenje boli. U nekim slučajevima depresija može biti izazvana i medikamentima koji se koriste za tretiranje bolesti.
Drugi psihofizički poremećaji. Anksioznost, poremećaji u prehrani, šizofrenija…
Zlostavljanje.
Svi simptomi depresije još uvijek nisu potpuno jasni. Trenutna istraživanja ističu genetičke, obiteljske, biokemijske, fizičke, psihološke i društvene simptome.
Psihološki simptomi uključuju osjećaj beznađa, bespomoćnosti, ranjivosti, straha, pesimizma i nisko samopouzdanje. Sve ovo se odražava u neuobičajenom ponašanju, te poteškoćama pri ostvarivanju osobnih veza.
Depresija može biti i sama simptom nekih bolesti ili poremećaja kao što su:
Metabolički poremećaji poput hipoksije.
Endokrini poremećaji poput dijabetesa.
Neurološke bolesti kao što su Parkinsonova i Alzheimerova bolest.
Rak
Virusne i bakterijske infekcije kao što su gripa i upala pluća.
Kardiovaskularne bolesti.
Kronične opstruktivne plućne bolesti.
Degenerativni artritis.
Poremećaji u probavnom sustavu.
Genitourinarni problemi poput inkontinencije.
Anemija
Savjet koji ne pomaže
Jedan od najčešće ponavljanih savjeta je "misli na nešto pozitivno".
Ovakav savjet je potpuno bezvrijedan budući da depresija nije stanje, nego bolest među ostalim, prouzrokovana poremećajem ravnoteže prijenosnika živčanih impulsa, te promjenama u broju i osjetljivosti njihovih receptora. Ti poremećaji biološki sprječavaju pozitivan osjećaj. Osoba u depresiji ne može samostalno odlučiti misliti o nečemu pozitivnom
To je jednako kao kada bismo osobi koja ima akne savjetovali, pa ne daj im da izbijaju.
No, to ne znači da trebamo odustati od pomoći prijatelju. Kretanjem u društvu se depresivna osoba osjeća sigurnije i zaštićenije. Razgovor uvelike pomaže. Kao i grupna tjelovježba, zajednička aktivnost, šetnje, potpora…
Samopomoć kod depresije
Sumnjate li na depresiju, u svakom slučaju trebali bi se obratiti liječniku, ali kod privremene potištenosti ili istovremeno s liječničkim tretmanom mogli biste se koristiti nekim tehnikama samopomoći koje su se pokazale djelotvornima.
1. TJELOVJEŽBA – Nije samo važna kod liječenja depresivnog raspoloženja, ona će i smanjiti mogućnost nastanka simptoma depresije.
2. PSIHIČKA AKTIVNOST – Važno je baviti se aktivnostima koje zaokupljaju mozak. Može se raditi o šahu, kartanju, čitanju, učenju, ali i najobičnijem rješavanju križaljki.
3. POTPORA PRIJATELJA – Što više se krećite u društvu. Najbolje bi bilo spojiti, ukoliko je moguće, fizičku aktivnost s druženjem. Bavite se nekim društvenim sportom, upišite grupne tečajeve aktivnosti u kojoj se niste okušali.
4. PLEŠITE – Može se raditi o tečaju klasičnog, društvenog ili o običnom plesu u discu prilikom večernjeg izlaska, sve je djelotvorno.
5. DOBAR SAN – Nastojte dobro spavati.
6. PRIRODA – Što više boravite u prirodi ili na otvorenom, a ukoliko to nije moguće osvijetlite i redovito prozračujte svoje prostorije.
7. MEDITACIJA – Svaka vrsta opuštanja ili autogenog treninga je više nego dobrodošla.
8. PRAKTICIRAJTE VJERU – Odlazak u crkvu, razgovor sa svećenikom ili drugi oblik prakticiranja vjere dosta pomaže kod potištenosti.
9. SELFHELP LITERATURA – Dobro je čitati knjige koje će vam pomoći izgraditi samopouzdanje, hrabrost, pronaći smisao u životu i sl. prema vlastitom izboru.
10. Možda biste mogli pokušati i s BILJNIM PRIPRAVCIMA. Oni nekad mogu djelovati kao dobar poticaj za povratak energije i volje.
Vrlo brzo možete pripremiti biljni napitak s vinom:
Pomiješajte bosiljak, majčinu dušicu i ružmarin (te biljke možete kupiti u svakoj većoj ljekarni). Dvije žlice mješavine tih biljaka poparite s pola litre zavrela razrijeđena vina. Ostavite da odstoji jedan sat.
Pije se po pola čaše prije i poslije jela.
Ne povećavajte količinu vina jer alkohol ima suprotan učinak i doprinosi lošem osjećaju potičući depresiju.
Alkohol povećava sklonost depresiji
Ljudi koji piju alkohol kako bi se osjećali bolje u stvari samo pogoršavaju svoje stanje i postaju skloniji depresiji.
Prema istraživanju Britanskog instituta za mentalno zdravlje ljudi koji u alkoholu traže lijek protiv tjeskobe, anksioznosti i tuge, na takav način povećavaju rizik obolijevanja od depresije.
Alkohol je samo privremeno rješenje jer oslabljuje neurotransmitere zadužene za reduciranje depresije i tjeskobe. Prekomjernim konzumiranjem alkohola neurotransmiteri će toliko oslabiti da mozak neće biti u mogućnosti spriječiti depresiju.
Prema riječima znanstvenika problem je toliko ozbiljan da bi na etiketama alkoholnih pića trebala pisati napomena da prekomjerno konzumiranje alkohola ozbiljno ugrožava psihičko zdravlje.
Ekoterapija
Ekoterapija, alternativna metoda za liječenje depresije koju sve češće savjetuju i zapadni liječnici zapravo je hodanje ili rad u prirodi.
Pacijentima se propisuje svakodnevno hodanje parkom ili rad u poljoprivredi.
Dva neovisna istraživanja pokazala su kako „ekoterapija“, koja može uključivati i najjednostavnije vježbanje na otvorenom, može značajno poboljšati mentalno zdravlje.
Nakon šetnje kroz veći park 71 % osoba je izjavilo kako se osjeća manje depresivno, a 90% njih je primijetilo kako imaju i veće samopouzdanje.
Za usporedbu, nakon šetnje gradom ili shopping centrom samo se 45 % osjećalo manje depresivno, a čak 22 % izjavilo je kako im se depresija povećala. Oko 50% na taj način je povećalo samopouzdanje, dok je 44 % osjetilo pad samopouzdanja, što se nije desilo ni jednoj osobi koja je boravila u prirodi.
Znanstvenici ipak ne tvrde kako ekoterapija može zamijeniti konvencionalno liječenje, ali može pripomoći liječenju ili pomoći osobama koje nisu zatražile liječničku pomoć.
Tjelovježbom protiv depresije
Redovita tjelovježba može pomoći osobama koje pate od depresije.
Znanstvenici sa sveučilišta Yale na temelju eksperimenata još jednom su potvrdili kako tjelovježba utječe na raspoloženje, te kako može pomoći liječenju ljudi koji pate od depresije, ali došli su i do nove teorije prema kojoj bi se u skorijoj budućnosti mogla proizvesti tableta sastavom slična kemikalijama koje se luče u organizmu za vrijeme tjelovježbe, a koja bi u borbi protiv depresije trebala biti učinkovitija od dosadašnjih lijekova.
Znanstvenici vjeruju kako bi takva vrsta lijeka bila značajno superiornija u odnosu na postojeće antidepresive.
Naravno, dok takva tableta ne dođe na tržište potištenost možete liječiti pravom tjelovježbom. Vježbanje, posebno na otvorenom poboljšava mentalno zdravlje, smanjuje osjećaj depresivnosti, te povećava samopouzdanje dajući osjećaj postignuća.
Gospina trava u liječenju depresije
Gospina trava ili kantarion najpoznatiji je prirodni lijek protiv depresije. Njeni blistavo žuti cvjetovi i simbolično predstavljaju moć sunca u otjerivanju sila tame, a njeni antidepresivni učinci visoko su cijenjeni i u konvencionalnoj medicini.
Gospina trava se već stotinama godina koristi oralno za tretiranje depresivnih stanja, potištenosti, anksioznosti, kao i kod bolova živaca.
Kada se koristi u svrhu liječenja depresije gospina trava nije „brz“ lijek. S njom nećete postići trenutni oporavak, ali pokazuje odlične dugoročne rezultate. Biljka pomaže tijelu i duši da se oporavi, te se izgradi čvrst temelj za kompletno izlječenje.
U pravilu se čaj pije tri puta dnevno, osim ako nije drugačije naznačeno u uputama, a prije nego što primijetite prva poboljšanja morat ćete pričekati najmanje tjedan ili dva. Obično jedan tretman traje tri do šest mjeseci. Iako osobe primijete značajno poboljšanje već nakon mjesec do dva korištenja, tretman nije preporučljivo prekidati radi potpunog izlječenja.
Pri normalnoj uporabi nisu zamijećeni neki negativni efekti, iako gospina trava jako utječe na druge lijekove i njihovu djelotvornost, posebno kontracepcijskih pilula, lijekova za tretiranje tumora ili onih za liječenje HIV-a. Zbog toga je nužno konzultirati se s liječnikom prije tretmana gospinom travom.
Također, poznato je kako gospina trava čini kožu osjetljivijom na sunčevu svjetlost, zbog toga je vrlo važno izbjegavati sunce za vrijeme korištenja biljke.
Priprema: Ukoliko na uputama na pakiranju nije drugačije naznačeno, čajnu žlicu biljke ili filter vrećicu prelijte s 0,2 l vrele vode. Poklopite i pustite da odstoji 5 do 10 minuta. Procijedite i pijte svježe pripremljeni čaj.
Antidepresivna prehrana
Iako su dnevni stres i napetost neizbježni, tjeskobu i anksioznost možemo ublažiti pravilnom prehranom. Pokušajte slijediti neke od sljedećih savjeta kako biste popravili raspoloženje.
Smanjite unos kofeina. Previše gaziranih napitaka, kave, čaja, pa čak i čokolade može premoriti vaš živčani sustav i dovesti vas na rub živčanosti, a u rijetkim slučajevima izazvati i napade panike.
Smanjite konzumiranje alkohola. Mnogi ljudi posežu za alkoholom kako bi smirili svoje živce, ali posljedice mogu biti veće za tijelo, nego koristi od inicijalnog opuštanja. Ako trebate piće popijte svježi sok od naranče ili neki opuštajući čaj. Pića ograničite na jedno do dva dnevno.
Jedite složene ugljikohidrate. Za vrijeme tjeskobnog razdoblja trebalo bi u prehrani povećati unos složenih ugljikohidrata. Ali to ne znači šećera. Čokolada i ostali slatkiši samo će vam kratkotrajno dati dobar osjećaj. Složeni ugljikohidrati će djelovati dugotrajnije i sustavno.
Uzmite multivitamin. Iako se učinkovitost vitaminskih nadomjestaka u zadnje vrijeme često dovodi u pitanje, smatra se da vam ne mogu štetiti, a velike su šanse da će vam koristiti.
Pijte dovoljno vode. Osam čaša dnevno neka vam postane rutina. Vodu pijte pravovremeno. Kada osjetite žeđ već ste dehidrirani.
Razmislite o biljnim pripravcima. Gospina trava, matičnjak i neke druge biljke mogu vas umiriti i pomoći otjerati depresiju. Ipak, nemojte se samostalno odlučivati na uzimanje, konzultirajte se s liječnikom, a posebno ukoliko uzimate neke lijekove.
Može li depresija biti i dobra za vas?
Nešto novo nude nam znanstvenici vezano uz depresiju. Kažu da definiranje depresije kao bolesti nije uvijek dobro za ljude. U slučajevima kada se radi o potištenosti, a ne ozbiljnoj depresiji, njeno karakteriziranje kao medicinskog stanja može natjerati ljude da postanu pasivni i smanjiti motivaciju za promjenama u životu.
Sada znanstvenici kažu kako postoje prednosti od potištenosti. Kažu kako neraspoloženje i tuga ojačavaju svoje žrtve, te ih osposobljavaju da se bolje nose sa životnim izazovima, a nerijetko tjera na više truda što vodi do većih postignuća.
Ističu kako su neke velike povijesne osobe poput Winstona Churchilla, Abrahama Lincolna, Isaaca Newtona i Beethovena patili od nekog oblika depresije.
Profesor Jerome Wakefield, sa Sveučilišta u New Yorku, autor knjige „Gubitak tuge – kako su liječnici transformirali tugu u depresivni poremećaj“ tvrdi: „Nešto poput depresije što je tako često kod ljudi mora imati svoje pozitivne strane, jer inače ne bi bili toliko opterećeni s njom“. On vjeruje kako tuga ima zaštitnu funkciju, te da pomaže osobama da nauče nešto iz svojih pogrešaka.
„Mislim da je zadatak negativnih emocija da zaustave naše normalno funkcioniranje na trenutak i natjeraju nas da se usredotočimo privremeno na nešto drugo“, dodaje.
bglavac
irida
edin.kecanovic
