Kava i sastojci kave u žarištu su interesa znanstvenika. Svakoga mjeseca objave se na desetke ozbiljnih znanstvenih radova...

Osim što povoljno deluje na zdravlje čovjeka, kava već stolječima ima važnu sociološku ulogu jer čini okosnicu druženja, stvaranja, razmišljanja. Sadrži globalno najkonzumiraniju psihoaktivnu supstancu-kofein-koja je odgovorna za stimulativno i razbuđujuće djelovanje.

Evo pregleda najvažnijih i najnovijih spoznanja o kavi.

 

1. KAVA JE STIMULANS........DA

 

Prosječni konzument dnevno unese 280 mg stimulanska kofeina, što odgovara količini sadržanoj u dvije do tri šalice kave. "magičnom granicom" umjerenog dnevnog unosa smatra se 300 mg. što vredi i za trudnice i dojilje. Kofein stimulira rad središnjeg živčanog sustava i potiče metabolizam. Utječe na povečanje pažnje i budnosti, brži i bistriji tijek misli, bolju fokusiranost i općenito bolju koordinaciju tjela.

Jedno od najpoznatijih svojstava kofeina je njegova sposobnost da djeluje kao stimulans te tako privremeno odgađa umor i pospanost. Neke su osobe osetljive na djelovanje kofeina. Trudnice i ostale osobe starije dobi mogu biti osjetljive na kofein, jer se u njihovom tjelu zadržava dulje. Kod nekih osoba uzrokuje nemir, nesanicu te probavne smetnje poput žgaravice. Za većinu ljudi, ispijanje jedne do tri šalice dnevno potpuno je bezopasno, dok prekomerna konzumacija može uzrokovati povišenje krvnog tlaka "lupanje srca", nesanicu anksioznost te drhtanje ruku.

 

KAVA POVOLJNO DELUJE NA JETRU...........DA

 

Znanstveni rad objavljen prošloga mjeseca u uglednom časopisu Hepatology donosi pregled studija koji su razmatrale učinak ispijanja kave na jetru.

 

Brojna istraživanja govore u prilog ispijanja kave kada je riječ o prevenciji kroničnih bolesti jetre i hepatocelularnog karcinoma. I ranija istraživanja pokazala su da kava štiti od ciroze jetre, posebice od ciroze izazvane prekomjernim unosom alkohola.

KAVA "KRADE" KALCIJ IZ KOSTIJU............NE

 

Istraživanja su pokazala da pretjerano konzumiranje kave uzrokuje gubitak kalcija, ali 2-3 šalice dnevno, posebno ako se piju sa mlijekom ne predstavljaju opasnost. Analiza čak 560 studija pokazala je da kofein ima vrlo mali učinak na kalcij. Naime žene koje su dnevno pile približno dva espresa imale su prosječan dnevni gubitak kalcija od 4,6 mg.

Uzmemo li u obzir da je dnevna potrebna količina za kalcijem približno 1000 mg, ta se količina doista čini malom. Nadalje, dodatkom samo dve žlice mlijeka u kavu osigurat će dodatnih 40 mg kalcija i umanjiti gubitak uzrokovan kofeinom iz kave.

 

KAVA UZROKUJE VISOK KRVNI TLAK..........NE

 

Prošle godine objavljen je opsežan pregled epidemioloških studija koji je pokazao da umjeren unos kave kroz dugo vremensko razdoblje nema utjecaj na rizik od pojave visokog krvnog tlaka.

Iako kofein u većim količinama djeluje tako da blago povisuje krvni tlak, kava sadrži i niz supstanci poput polifenola, kalija i topivih vlakana koja djeluju povoljno na kardiovaskularno zdravlje.

 

KAVA SMANJUJERIZIK OD ALZHEIMEROVE I PARKINSONOVE BOLESTI.......................DA

 

Zaštitni učinak kave i kofeina dovodi se u vezu i s prevencijom ove dve bolesti. Studije su iznjedrile prilično uvjerljive dokaze kako redovit unos kave smanjuje rizik od Prkinsonove bolesti, a čini se da je za to odgovoran kofein. Štoviše novi lijekovi za Parkinsonovu bolest vejrojatno će sadržavati derivate kofeina.

 

(Top vijesti,Zdrav život br.89/90 2009)

 

Srk,srk.