Dr. Janez Drnovsek rodio se 1950. godine. Studij ekonomije zavrsio je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, a 1986. godine doktorirao je ekonomske znanosti na Ekonomsko-poslovnom fakultetu u Mariboru. Do 1989. obavljao je razlicite poslove u gospodarstvu. 1989. godine izabran je za predsjednika predsjednistva nekadasnje SFR Jugoslavije. Od 1991. do 2002. predsjednik Vlade Republike Slovenije, kada preuzima duznost Predsjednika Republike Slovenije. Nakon kraja mandata, krajem 2007. godine povlaci se iz politike i javnoga zivota. Tijekom njegovih mandata na celu vlade i drzave, Republika Slovenija ostvarila je jedinstveni spoj ekonomskog prosperiteta i socijalne pravde. Otac je dvoje djece, sina Jase i kceri Nane. Poliglot i erudit. Sasvim netipicno za gospodarstvenika i politicara, veliki zagovornik moralnoga i duhovnoga razvoja, postizanja unutarnjega mira, nenasilja u djelovanju i postovanja zivota u svim oblicima.
Smatrao da je DUŽNOST POLITIČARA i osobito drzavnika da ljudima otvara oci, da ih prosvjetljuje o bitnim pitanjima smisla postojanja. Posljednjih godina javno je iznosio prednosti i dobrobiti vegetarijanske prehrane, cjelovitog pristupa ocuvanju zdravlja, koristenja obnovljivih izvora energije i cuvanja prirodnih resursa. Porucuje da ne treba cekati bolest niti nevolje da bismo shvatili sto nam je doista vazno. Javnim zalaganjem za vegetarijansku prehranu, s pozicije predsjednika drzave, dr. Janez Drnovsek neminovno je usao u sukob s mesnom industrijom, koja se, naravno, odupire promjenama koje joj umanjuju dobit. Slicno, dr. Janez Drnovsek nasao se na meti i kompletne medicinske struke, te farmaceutske industrije. Takodjer i industrije gotove i polugotove hrane. Najzecse su ga napali mediji, jer ih je prozvao da prvenstveno "zaglupljuju ljude". Tisuce ljudi u Sloveniji apelirale su na njega da ublazi svoje istupe, radi straha od mogucega gubitka radnih mjesta u farmacetskoj i prehrambenoj industriji. Dan nakon njegove smrti, mediji su prenijeli, gotovo "slavodobitno", da se, navodno, ipak priklonio sluzbenoj medicini. Mozda jest, a mozda i nije. No sigurno je da mu je postalo svejedno.
Izvor su njegove posljednje poruke na stranici Pokreta za ravoj i pravednost, njegove misli sadrzane u knjigama, te posljednji javni istupi na promocijama njegovih knjiga. Odrekao se honorara, porucio knjige neka samo budu sto dostupnije. I porucio da ni smrt nije prepreka za duhovni razvoj.
Knjigu "MISLI O ŽIVOTU I OSVJEŠĆIVANJU" koja je prevedena na mnoge jezike, a u Hrvatskoj je u samo prvih sest mjeseci od izlaska prodana u vise od 10.000 primjeraka, napisao je s ciljem da potakne PROMJENU U SVIJESTI I NAČINU ŽIVOTA kako pojedinaca tako i drustva u cijelini. Njegova druga knjiga "SMISAO SVIJETA I POSTOJANJA" govori o smislu nasega zivota, a u posljednjoj knjizi "RAZGOVORI" progovara o vjecnim pitanjima zivota i smrti, dobra i loseg, o duhovnosti, vjecnosti, ljubavi.
Kao covjeka lako ga je opisati jednostavnim rijecima: mir, skromnost, jednostavnost i dobrota. Bio je velik, a postao je to malim djelima dobrote i milosrđa od kojih nije odstupao u cijeloj svojoj uspjesnoj politickoj karijeri i osobnome zivotu. Njegova posljednja poruka objavljena je na stranicama Pokreta za pravednost i razvoj, ciji je osnivac i pokretac.
Slijedi citat dijelova te poruke (izvor: stranice Dvostruke duge): "Sto zelimo u zivotu? MIR. I smisao svojega postojanja. Da li je to dovoljno? Biti miran? Ako smo mirni, pronasli smo smisao. Dakle, mir je ono sto trazimo? Mir je ono sto mozemo pronaci. Tesko je ne biti vezan uz materijalni uspjeh, priznanja? Ako smo vezani, brinemo, strah nas je da cemo sve to izgubiti. Strah i brige donose nemir. Ali svatko o necemu brine, svakoga je necega strah? Jer ocekujemo da cemo to sto smo stekli moci zadrzati. Strah nas je smrti?! Jer smo vezani uz materijalno postojanje. Zar nije svako postojanje materijalno. Moze biti i duhovno. Kakvo je duhovno postojanje? Ono, koje prekoracuje materijalno. Kako ga prekoracuje? Tako da se rijesi vezanosti. Pa i vezanosti uz zivot? Pa i vezanosti uz zivot. Ako nismo vezani uz zivot, bit cemo mirni? Da, tada smo mirni. Ne bojimo se vise nicega, pa cak ni smrti. Da li je to smisao kojeg trazimo? Takav mir trebamo traziti. Ako ga ne pronadjemo, ostat cemo zarobljenici strahova i briga. Zar je zaista zivot bez vezanosti uz materijalno smislen? A jesu li strahovi i brige smisleni? Uz mir mora postojati jos nesto sto nasem zivotu daje smisao? Da. Dobrota. Dobrota? Moramo STVARATI DOBRO. To nasem zivotu daje smisao. Dakle, mir i dobro? MIR I DOBRO."